Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

KRIVIČNI ZAKONIK: Godišnje se desi oko hiljadu krivičnih dela nad policajcima, a tek svaki treći napadač osuđen je na kaznu zatvora, a svaki šesti zbog ometanja službenog lica na dužnosti. Izmenama KZ-a biće pooštrena kaznena politika za napadače na policajce


Napadi na policajce sve su češći i brutalniji, a batinaši više i ne skrivaju svoj identitet. Tome je verovatno doprinela činjenica da oni koji budu uhvaćeni najčešće uspeju da se nagode s tužilaštvom i za svoje delo dobiju uslovne ili minimalne kazne.

Iako su nedavno ministri policije i pravde najavljivali strožu kaznenu politiku za one koji dignu ruku na čuvare reda, to se do sada nije desilo.

U Ministarstvu pravde navode da rade na izmenama Krivičnog zakonika("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016), te će u okviru toga biti pooštrene i kazne za napadače na policajce. Na tome će se raditi u saradnji sa kolegama iz Ministarstva unutrašnjih poslova, potvrđeno je iz resornog ministarstva.

Samo u prva dva meseca 2017. godine 165 ljudi izvršilo je 147 krivičnih dela nad policajcima prilikom obavljanja službene dužnosti, podaci su MUP-a. Tokom prošle godine 1.181 osoba izvršila je 1.082 ovakva krivična dela. Pored toga, iz policije kažu da su prošle godine zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti zbog 1.016 vređanja policajaca dok su obavljali svoj posao. U prva dva meseca ove godine zabeleženo je 144 takvih slučajeva. Bezbednost policajaca dok rade svoj posao zaštićena je odredbama Krivičnog zakonika i Zakona o javnom redu i miru ("Sl. glasnik RS", br. 6/2016).

Godišnje se desi oko hiljadu krivičnih dela nad policajcima, a tek svaki treći napadač osuđen je na kaznu zatvora, a svaki šesti zbog ometanja službenog lica na dužnosti. Šta je s ostale dve trećine napadača? Oni su ili oslobođeni ili kažnjeni uslovnom osudom. Zbog svega ovoga, predstavnici policijskih sindikata javno su pozvali sudije i tužioce "da ne budu lenji i da strogo kazne napadače na policajce, pogotovo višestruke povratnike u kriminalu".

Iskusni policajci saglasni su u oceni da treba pooštriti kazne za napadače na njihove kolege.

Beogradski advokat Božo Prelević, koji je bio i ministar policije u prelaznoj vladi 2000. godine, međutim, objašnjava da je besmisleno pooštravati kazne, ako sudije i tužioci oslobađaju napadače. Povećanjem kazni ništa se neće postići, a trenutne kazne su na granicama evropskog maksimuma.

On podseća da je u ovom smislu ista priča i sa huliganima na stadionima. Tvrdilo se da ih neće biti ako pooštrimo kazne. "To je urađeno, pa opet ima huligana", smatra Prelević.

Kako je moguće da tužilac iz pritvora pusti (po nečijem pozivu ili ne), povratnika u krivičnim delima, napadača koji je osumnjičen za pokušaj ubistva žandarma? U tome leži problem, a ne u oštrini zaprećene kazne, zaključuje advokat.

Šta kažu propisi:

  • Ubistvo policajca – deset do četrdeset godina zatvora
  • Napad na policajca – zatvor od tri meseca do deset godina
  • Učestvovanje u grupi koja spreči policajca u vršenju službene dužnosti – zatvor do dve godine
  • Kolovođa grupe – šest meseci do pet godina zatvora
  • Ometanje ovlašćenog službenog lica u obavljanju poslova bezbednosti ili održavanju javnog reda i mira – šest meseci do deset godina
  • Vređanje policajca – novčana kazna od 50.000 do 150.000 dinara ili zatvor od 30 do 60 dana
Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandar Bojović, 13.03.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija