Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O UREĐENJU PROFESIJE PROCENITELJA VREDNOSTI NEPOKRETNOSTI: PROCENE ćE, UMESTO SUDSKIH VEšTAKA, MOćI DA VRšI SVAKO KO IMA NAJMANJE čETIRI GODINE BILO KOG FAKULTETA, TRI GODINE ISKUSTVA U PROCENJIVANJU, KO PROđE OBUKU, POLOżI ISPIT. UVODE SE LICENCE ZA OBAVLJANJE OVE DELATNOSTI. PREDVIđENO JE FORMIRANJE STRUčNE KOMISIJE, KOJA ćE DAVATI LICENCE, KAO I FORMIRANJE UDRUżENJA PROCENITELJA čIJI ćE čLANOVI OBAVEZNO MORATI DA BUDU ONI KOJI SE BAVE PROCENOM NEPOKRETNOSTI


Procenu vrednosti nepokretnosti više neće raditi isključivo veštaci. Taj posao će, ukoliko se usvoji Nacrt zakona o uređenju profesije procenitelja vrednosti nepokretnosti, obavljati i takozvani procenitelji. Javna rasprava je završena, a u Ministarstvu finansija navode da je ovakav zakon neophodan jer su procene vrednosti nepokretnosti često neadekvatne. Sudski veštaci tvrde da će takav zakon stvoriti velike probleme.

Po Nacrtu zakona procenu vrednosti nepokretnosti moći će da radi svako ko ima najmanje četiri godine bilo kog fakulteta, tri godine iskustva u procenjivanju, ko prođe obuku, položi ispit.

To znači da će, na primer, stomatolog moći da procenjuje vrednost mostova, puteva, vodovodnih instalacija, objašnjavaju stručnjaci. Sporno je, kažu, i to što će proceniteljima obuke držati udruženja, koja će inače dobijati akreditaciju od Ministarstva finansija.

"Mi na fakultetu imamo organizovan sistem edukacije iz oblasti procena vrednosti, imamo master studije koje traju dve godine, imamo specijalističke studije, imamo zaista ozbiljne kurseve gde se budući građevinski inženjeri edukuju iz oblasti građevinarstva i na nekim programima koji su akreditovani kod Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja", kaže Nenad Ivanišević, profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu.

Dodaje da je nepriznavanje takvih institucija i obrazovanja u najmanju ruku nekorektno.

Iako veštaci imaju rešenje Ministarstva pravde da mogu da rade procene vrednosti nepokretnosti, po budućem zakonu neće moći da nastave da se bave tim poslom bez licence Ministarstva finansija. A da bi je dobili, potrebno je da i oni prođu obuku i polože ispit, što će ih, kažu, koštati oko 1.500 evra.

"Koji kurs treba da polaže i pred kojom komisijom recimo doktor građevine sa Građevinskog fakulteta? Trenutno postoji 6.878 veštaka u Srbiji, od 6.878 veštaka, 75 odsto su doktori nauka, 15 odsto magistri", objašnjava Nikola Dragović, predsednik Sindikata sudskih veštaka Srbije.

Iz Ministarstva finansija odgovaraju saopštenjem.

"Cilj donošenja Zakona o uređenju profesije procenitelja vrednosti nepokretnosti, jeste da dovede do usklađivanja s evropskim standardima, pouzdanije procene, veće odgovornosti za one koji donose pogrešne procene i stručnijih procenitelja", navodi se u saopštenju.

Struka predlaže da se prvo izmeni Zakon o sudskim veštacima("Sl. glasnik RS", br. 44/2010) koji je, ocenjuju, zastareo, a tek onda donose novi propisi.

Izvor: Vebsajt RTS, Tamara Tankosić, 12.12.2015.
Naslov: Redakcija