U skladu sa odlukom Upravnog odbora Advokatske komore Srbije sa sednice, od 08.09.2017. godine, Ustavnom sudu, dana 11.09.2017. godine, dostavljena je Inicijativa za ocenu ustavnosti Zakona o zaštiti konkurencije ("Sl. glasnik RS", br. 51/2009 i 95/2013) i pratećih podzakonskih i opštih akata Komisije za zaštitu konkurencije.
Dugotrajnim i upornim radom uz pro bono pomoć advokata Bojana Vučkovića i saradnika i advokata Bogdana Gecića i saradnika, Upravni odbor Advokatske komore Srbije prethodnog saziva i Upravni odbor Advokatske komore Srbije novog saziva su podneli ovu Inicijativu, sa predlogom za prekid postupka koji je u toku pred Komisijom za zaštitu konkurencije protiv Advokatske komore Srbije.
Imajući u vidu značaj inicijative i moguće posledice na sve advokatske komore u sastavu Advokatske komore Srbije, Upravni odbor poziva sve advokatske komore i advokate u Srbiji da se pridruže ovoj inicijativi. Advokat Bogdan Gecić kao autor teksta inicijative dostavio je pismenu saglasnost Advokatskoj komori Srbije da sve advokatske komore i advokati koji žele da se pridruže inicijativi mogu tekst da koriste bez ograničenja.
Preuzeto sa sajta www.blic.rs
Primetivši da Komisija to čini bez usmenih rasprava i bez sudskog nadzora i to do drugog stepena, pravni stručanjaci su to nazvali apsurdom.
- Uklanjanje ovog zakona iz našeg pravnog sistema nije samo naša obaveza prema Savetu Evrope, već može da dovede do podizanja sveukupnog pravnog ambijenta i veće sigurnosti za poslovanje i za zaposlene- rekao je Tanjugu Bogdan Gecić.
Zakon o zaštiti konkurencije je prema njegovoj oceni u suprotnosti sa Ustavom, sa praksom Ustavnog suda, Evropskog suda za ljudska prava i u suprotnosti sa evropskom Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, čiji je Srbija potpisnik.
Žalbe privrednika i stručne javnosti na dosadašnji rad Komisije odnose se između ostalog i na to da Komisija izriče visoke kazne i do 10 odsto godišnjeg konsolidovanog prometa jedne firme, rečeno je na današnjoj pres konferenciji.
On napominje da će država doći u situaciju da plaća odštete u međunarodnim sporovima ukoliko se ne usvoji novi, bolji zakon.
U UZUZ-u objašnjavaju i da Komisija za zaštitu konkurencije sama, kako kažu, bez zakonske osnove propisuje visinu taksi za preduzeća, koje, takođe, sama određuje.
Ističu da zakoni u bilo kom postupku, bilo gde u svetu, dozvoljavaju da u "raspravi" dve strane, tuženog i branioca, učestvuje i treća, nepristrasna strana, sud, kojeg ovde nema.
- Problematično je što mi sada u jednom organu imamo objedinjavanje i tužilačke, istražne, i sudske funkcije - kaže Manojlović.
Katarina Golubović iz YUKOM-a kaže za Tanjug da su oni podržali inicijativu za ocenu ustavnosti Zakona o zaštiti konkurencije, jer smatraju da sadašnji zakon nije usklađen sa osnovnim pravima koja su garantovana Ustavom Srbije ali i sa evropskim standardima.
Ona smatra da će ova inicijativa uticati na poboljšanje pozicije Srbije na Duing biznis listi Svetske banke(Doing Busineš list) kao i na listi konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma.
Vanja Bajović, docent Pravnog fakulteta u Beogradu, rekla je da su kazne koje Komisija za zaštitu konkurencije izriče mnogo veće nego što su one koje mogu da se izreknu u krivičnom postupku.
- Samim tim, jednom pravnom licu se više isplati da se protiv njega pokrene krivični postupak i da krivično odgovara nego da se pokrene postupak pred Komisijom za zaštitu konkurencije - primetila je Bajović.
- Pravičan postupak podrazumeva javnu raspravu pred nepristrasnim sudom, a sada je Komisija ta koja pokreće postupak, pribavlja dokaze i na kraju donosi odluku da li ste povredili propise - objašnjava Bajović.
Prema jedinom krivičnom zakonu, za pravna lica kazna može biti maksimalno 500 miliona dinara, dok Komisija, kao ne sudski organ, ima ovlašćenje da izriče kazne koje mogu višestruko premašiti taj maksimum, istakli su pravnici.
- Da bi se to sprečilo, neophodna je promena zakonskih okvira - istakla je Bajović i zaključila da je konkurencija u ekonomiji, ustvari, ekonomska demokratija.
Privredna komora Srbije (PKS) pokrenula je takođe, ranije, nezavisnu inicijativu te tražila od privrednika da joj dostave predloge za izradu novog zakonskog okvira i predložila takozvani, Austrijski model Zakona o zaštiti konkurencije.
Izvor: Advokatske komore Srbije, 11.09.2017.