Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODUZIMANJU IMOVINE PROISTEKLE IZ KRIVIČNOG DELA €� TEKST PROPISA


NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODUZIMANJU IMOVINE PROISTEKLE IZ KRIVIČNOG DELA

Član 1.

U Zakonu o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela ("Sl. glasnik RS", br. 32/2013), u članu 2. stav 1. posle tačke 1) dodaje se tačka 1a) koja glasi:

"1a) teško ubistvo (član 114. tačka 4) Krivičnog zakonika);ˮ Posle tačke 3) dodaje se tačka 3a) koja glasi:

"3a) protiv intelektualne svojine (član 199. stav 3. i član 201. stav 2. Krivičnog zakonika);ˮ

U tački 5) posle reči: "član 231. st. 2. do 4,ˮ dodaju se reči: "član 233.

stav 3,ˮ.

U stavu 2. posle reči: "krivična dela izˮ dodaju se reči: "člana 114. tačka 4)ˮ, a posle reči: "člana 185. stav 2,ˮ dodaju se reči: "člana 199. stav 3, člana 201. stav 2,ˮ.

Član 2.

U članu 3. tačka 9) posle reči: "naslednikaˮ tačka se zamenjuje tačkom i zapetom i dodaje tačka 10) koja glasi:

"10) Imovinom pravnog lica smatraju se pokretne i nepokretne stvari u vlasništvu pravnog lica, kao i udeli i akcije kojima se dokazuje vlasništvo nad tom imovinom.ˮ.

Član 3.

U članu 4. posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Ako oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela nije moguće, oduzeće se druga imovina koja odgovara vrednosti imovine proistekle iz krivičnog dela.ˮ

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

Član 4.

U članu 6. posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"U okviru Jedinice obrazuje se Kancelarija za povraćaj imovine koja obrađuje primljene i poslate zahteve u okviru međunarodne saradnje, za otkrivanje i identifikovanje imovine proistekle iz krivičnog dela, sa ciljem njenog privremenog ili trajnog oduzimanja.ˮ

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 5.

U članu 8. stav 1. reči: "i državne upraveˮ brišu se.

Član 6.

U članu 9. stav 1. tačka 1) posle reči: "krivičnom postupkuˮ dodaju se zapeta i reči: "kao i imovinom čije je raspolaganje ograničeno u skladu sa odlukama Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija čiji je Republika Srbija članˮ.

Član 7.

U članu 13. reči: "državni službeniciˮ brišu se.

Član 8.

Posle člana 16. dodaje se član 16a koji glasi:

"Član 16a "Kada policija podnosi javnom tužiocu krivičnu prijavu za krivično delo iz člana 2. ovog zakona dužna je da dostavi i podatke o imovini osumnjičenog i trećeg lica koji su prikupljeni u predistražnom postupku.ˮ

Član 9.

U članu 17. stav 2. posle reči: "prihodimaˮ dodaju se zapeta i reč: "načinuˮ.

U stav 3. posle reči: "stručno liceˮ dodaju se zapeta i reči: "državni organˮ.

Član 10.

U članu 23. stav 1. reč: "opasnostˮ zamenjuje se rečju: "verovatnoćaˮ.

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Zahtev iz stava 1. ovog člana dostavlja se bez odlaganja vlasniku sa poukom da u roku od 15 dana može sudu dostaviti odgovor na zahtev sa dokazima о načinu sticanja imovine.ˮ.

U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 4. reči: "istražni sudija,ˮ brišu se.

Član 11.

U članu 24. stav 1. reč: "opasnostˮ zamenjuje se rečju: "verovatnoćaˮ.

U stavu 2. posle reči: "tužiocaˮ zapeta i reči: "a najduže tri meseca od dana donošenja naredbeˮ brišu se.

Član 12.

Član 25. menja se i glasi:

"Član 25.

Sud će odmah po prijemu odgovora vlasnika na zahtev iz člana 23. stav 1. ovog zakona, odnosno kada protekne rok u kome se odgovor može dati, a najkasnije u roku od osam dana, rešenjem odlučiti o zahtevu za privremeno oduzimanje imovine:

Sud rešenjem određuje privremeno oduzimanje imovine ako su ispunjeni sledeći uslovi:

1)         postoji osnovana sumnja da je fizičko ili pravno lice izvršilo krivično delo iz člana 2. ovog zakona;

2)         postoji osnovana sumnja da je imovina vlasnika proistekla iz krivičnog dela;

3)         vrednost imovine iz tačke 2) ovog stava prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara;

4)         postoje razlozi koji opravdaju potrebu za privremenim oduzimanjem (član 23. stav 1).

Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava 2. ovog člana sud će rešenjem zahtev javnog tužioca odbiti.ˮ.

Član 13.

U članu 27. stav 2. reči: "stav 2.ˮ zamenjuju se rečima: "stav 3.ˮ.

Član 14.

U članu 28. stav 1. reči: "stav 1.ˮ zamenjuju se rečima: "stav 2.ˮ. Posle stava 1. dodaje stav 2. koji glasi:

"Ako je u privrednom registru upisana zabeležba privremenog oduzimanja, organ koji vodi registar dužan je da, u slučaju kada je pokrenut postupak likvidacije, obavesti Direkciju o toj činjenici, kao i da dostavi podatke o likvidacionom upravniku.ˮ.

Član 15.

U članu 29. stav 1. reč: "prigovorˮ zamenjuje se rečju: "žalbaˮ.

U stavu 2. reč: "prigovoraˮ zamenjuje se rečju: "žalbeˮ, a reči: "stav 1.ˮ zamenjuju se rečima: "stav 2.ˮ.

U stavu 3. reč: "prigovorˮ zamenjuje se rečju: "žalbuˮ, a reči: "stav 1.ˮ zamenjuju se rečima: "stav 2.ˮ.

U stavu 4. reč: "prigovoruˮ zamenjuje se rečju: "žalbiˮ, a reči: "vanpretresno većeˮ zamenjuju se rečima: "nadležni drugostepeni sudˮ.

Član 16.

U članu 30. stav 1. reč: "prigovoruˮ zamenjuje se rečju: "žalbiˮ, a reči: "vanpretresno većeˮ zamenjuju se rečju: "sudˮ.

U stavu 2. reč: "prigovorˮ zamenjuje se rečju: "žalbaˮ.

Član 17.

U članu 31. stav 1. reč: "prigovoraˮ zamenjuje se rečju: "žalbeˮ.

Član 18.

U članu 32. stav 1. reč: reč: "prigovorˮ zamenjuje se rečju: "žalbuˮ, a reči: "neblagovremen, nepotpun ili izjavljenˮ zamenjuju se rečima: "neblagovremena, nepotpuna ili izjavljenaˮ.

U stavu 2. reč: "prigovorˮ zamenjuje se rečju: "žalbuˮ, a reč: "neosnovanˮ zamenjuje se rečju: "neosnovanaˮ.

U stavu 3. reč: "prigovorˮ zamenjuje se rečju: "žalbuˮ, a u tački 1) reč: "opasnostˮ zamenjuje se rečju: "verovatnoćaˮ.

U stavu 4. reč: "prigovorˮ zamenjuje se rečju: "žalbuˮ, a reči: "stav 1.ˮ zamenjuju se rečima: "stav 2.ˮ.

U stavu 5. reč: "prigovoruˮ zamenjuje se rečju: "žalbiˮ.

Član 19.

Član 33. menja se i glasi:

"Član 33.

Ako je u istom predmetu rešenje već jedanput ukinuto, drugostepeni sud će u sednici veća ili nakon održanog ročišta doneti odluku, s tim da pobijano rešenje ne može ukinuti i uputiti na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.ˮ.

Član 20.

U članu 34. stav 3. reči: "ili na zahtev stranakaˮ brišu se.

Član 21.

U članu 35. stav 1. reči: "sud će donetiˮ zamenjuju se rečima: "doneće sudija za prethodni postupak, odnosno predsednik veća pred kojim se održava glavni pretresˮ.

U stavu 5. posle reči: "zakonaˮ dodaju se zapeta i reči: "kao i predstavnik Direkcijeˮ.

Član 22.

U članu 36. stav 1. reči: "zahteva stranaka iliˮ brišu se. Stav 2. menja se i glasi:

" Direkcija ne može na osnovu istih činjenica podneti novi predlog.ˮ.

Član 23.

U članu 37. stav 3. reči: "člana 33. st. 4. do 6.ˮ zamenjuju se rečima: "čl. 32.i 33.ˮ.

Član 24.

U članu 38. stav 1. reči: "tri mesecaˮ zamenjuju se rečima: "šest meseciˮ.

Član 25.

U članu 49. stav 4. menja se i glasi:

"Aktom ministra nadležnog za pravosuđe bliže se uređuje način upravljanja oduzetom imovinom i postupak vraćanja privremeno oduzete imovine.ˮ.

Član 26.

U članu 50. stav 2. menja se i glasi:

" Ministar nadležan za pravosuđe propisuje bližu sadržinu i način sastavljanja zapisnika iz stava 1. ovog člana, postupak za procenu vrednosti oduzete imovine i sadržinu i način vođenja evidencija o poslovima koje u smislu člana 9. stav 1. ovog zakona obavlja Direkcija.ˮ.

Član 27.

U članu 51. st. 3. i 4. menjaju se i glase:

"Direkcija snosi troškove čuvanja, održavanja i upravljanja privremeno oduzetom imovinom od dana sprovođenja izvršenja rešenja iz stava 1. ovog člana.

Ministar nadležan za pravosuđe bliže propisuje način utvrđivanja troškova čuvanja, održavanja i upravljanja privremeno oduzetom imovinom.ˮ.

Član 28.

Posle člana 52. dodaje se član 52a koji glasi:

"Član 52a Ako je privremeno oduzeta nepokretna imovina Direkcija može

zaključiti ugovor o zakupu te imovine.

 Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se po tržišnim uslovima sa već postojećim zakupcima.

U slučaju da nema zakupaca iz stava 2. ovog člana, Direkcija može da ponudu za izdavanje u zakup nepokretnosti javno oglasiti, a ugovor o zakupu će biti zaključen sa najboljim ponuđačem.

U slučaju raskida ugovora o zakupu nepokretnosti od strane Direkcije, obaveštenje o raskidu ugovora Direkcija dostavlja sa zahtevom da se zakupac iseli i preda nepokretnost Direkciji u stanju u kojem je primljena.

U slučaju da zakupac ne postupi po zahtevu Direkcije iz stava 4. ovog člana, iseljenje zakupca neposredno sprovodi Direkcija, po potrebi uz asistenciju policije, najkasnije u roku od 72 časa od časa dostavljanja zahteva.

Na zahtev državnog organa, odnosno organa autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, direktor direkcije može privremeno oduzetu nepokretnu imovinu dati na korišćenje bez naknade, radi obavljanja društveno korisnih poslova.ˮ.

Član 29.

U članu 56. stav 1. posle reči: "imovinuˮ dodaju se reči: "i hartije od vrednostiˮ.

Posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Ministar nadežan za pravosuđe svoji aktom bliže uređuje način prodaje imovine iz stava 1. ovog člana.ˮ.

Član 30.

U članu 60. stav 1. posle reči: "prodajom imovineˮ zapeta i reči: "uvećana za prosečnu kamatu po viđenju za odgovarajući periodˮ brišu se.

Član 31.

Član 62. menja se i glasi:

"Član 62.

Imovina i novčana sredstva dobijena prodajom imovine postaju svojina Republike Srbije kada odluka o trajnom oduzimanju imovine postane pravnosnažna.

Trajno oduzete devize, efektivni strani novac i dinari se uplaćuju na poseban račun koji se vodi kod ministarstva nadležnog za poslove finansija - uprave za trezor.

Na osnovu odluke ministarstva nadležnog za nauku, odnosno kulturu, trajno oduzete predmete od istorijske, umetničke i naučne vrednosti Direkcija ustupa bez naknade ustanovama nadležnim za čuvanje takvih dobara.

Na trajno oduzetu pokretnu imovinu ne primenjuju se odredbe carinskog zakona koje se odnose na obaveze državnih organa u vezi sa carinskom robom i prevoznim sredstvima.

Odluku o postupanju sa trajno oduzetim predmetima iz člana 54. st. 3. i 4. ovog zakona donosi Vlada.

Na trajno oduzetu nepokretnu imovinu primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje postupanje sa sredstvima u svojini Republike Srbije. Vlada može odrediti namenu trajno oduzete imovine u cilju obavljanja društveno korisnih poslova.

Imovinom iz stava 6. ovog člana upravlja Direkcija, do odluke Vlade o raspolaganju tom imovinom.ˮ

Član 32.

U članu 63. posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Sredstva iz stava 1. ovog člana u iznosu od 30% koriste se za finansiranje socijalnih i zdravstvenih potreba u skladu sa odlukom Vlade.ˮ.

Član 33.

Podzakonski akti iz čl. 25. – 27. i člana 29. ovog zakona doneće se u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 34.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbijeˮ.

IZ OBRAZLOŽENJA

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela sadržan je u članu 97. tač. 2. i 16. Ustava Republike Srbije, prema kome Republika Srbije uređuje i obezbeđuje, između ostalog, postupak pred sudovima i drugim državnim organima i organizaciju, nadležnost i rad republičkih organa.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela (u daljem tekstu: Zakon) donet je u aprilu 2013. godine. Razlozi za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovine iz krivičnog dela (u daljem tekstu: Nacrt zakona) mogu se svrstati u nekoliko kategorija. Prvo, zaključeno je da je neophodno da se proširi primena Zakona za još neka krivična dela (npr. krivična dela protiv intelektualne svojine, teško ubistvo). Drugo, imajući u vidu potrebu da se poboljša efikasnost sudskog postupka za privremeno oduzimanje imovine, ukinut je prigovor kao pravno sredstvo protiv rešenja suda kojim se odlučuje po zahtevu javnog tužioca za privremeno oduizmanje imovine, a zadržana je samo žalba. Treće, precizirane su i dodate određene nadležnosti Jedinice za finansijsku istragu i Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom, a u cilju efikasnijeg postupanja ovih organa u fazi otkrivanja imovine proistekle iz krivičnog dela, obavljanju poslova međunarodne saradnje, kao i upravljanja privremeno oduzetom imovinom.

III. OBJAŠNJENJE POJEDINAČNIH REŠENJA I OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA

Članom 1. Nacrta zakona proširen je krug krivičnih dela za koje se Zakon primenjuje, i to za krivično delo teško ubistvo kad je učinjeno pri izvršenju razbojništva ili razbojničke krađe, kao i za krivična dela protiv intelektualne svojine (neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava i povreda pronalazačkog prava).

Članom 2. Nacrta zakona dopunjen je član 3. Zakona, koji uređuje značenje izraza koji se upotrebljavaju u Zakonu tako što je objašnjen izraz imovine pravnog lica, budući da su se u primeni Zakona pojavila različita tumačenja šta se smatra imovinom pravnog lica.

Članom 3. Nacrta zakona dopunjen je član 4. Zakona novim stavom, kojim se daje mogućnost da se oduzme druga imovina iste vrednosti ako oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela nije moguće.

Članom 4. Nacrta zakona dopunjen je član 6. Zakona, koji uređuje nadležnost Jedinice za finansijsku istragu, a u cilju ispunjavanja međunarodnih obaveza u pogledu međunarodne saradnje. Predviđeno je da se u okviru ove jedinice obrazuje se Kancelarija za povraćaj imovine koja obrađuje primljene i poslate zahteve u okviru međunarodne saradnje, u vezi sa otkrivanjem i identifikovanjem imovine proistekle iz krivičnog dela, sa ciljem njenog privremenog ili trajnog oduzimanja.

 Članom 5. Nacrta zakona usklađuje se odredba člana 8. stav 1. Zakona sa Zakonom o ministarstvima, a članom 7. Nacrta zakona precizira se odredba člana 13. Zakona koji uređuje službenu legitimaciju zaposlenih u Direkciji za upravljanje oduzetom imovinom.

Članom 6. Nacrta zakona dopunjuje se član 9. Zakona koji određuje nadležnost Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom, u cilju usklađivanja sa posebnim zakonom kojim je propisana nadležnost Direkcije da upravlja imovinom čije je raspolaganje ograničeno u skladu sa odlukama Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija čiji je Republika Srbija član.

Članom 8. Nacrta zakona dopunjen je tekst Zakona članom 16a koji predviđa, u cilju povećanja efikasnosti postupka, obavezu za policiju da kada podnosi javnom tužiocu krivičnu prijavu za krivično delo za koje se Zakon primenjuje da dostavi i podatke o imovini osumnjičenog i trećeg lica koji su prikupljeni u predistražnom postupku.

Članom 9. Nacrta zakona preciziraju se odredbe člana 17. Zakona, a članom 10. Nacrta zakona pored preciziranja člana 23. Zakona taj član se i dopunjuje odredbom u kojem se određuje rok za vlasnika protiv koga je javni tužilac podneo zahtev nadležnom sudu za privremeno oduzimanje imovine, da da odgovor na taj zahtev.

Članom 11. Nacrta zakona iz razloga celishodnosti brisan je rok važenja naredbe o zabrani raspolaganja imovinom i o privremenom oduzimanju pokretne imovine koju donosi javni tužilac.

Odredbama čl. 12. i 13. Nacrta zakona iz pravnotehničkih razloga izmenjeni su čl. 25. i 28. Zakona.

Odredbama čl. 14. do 23. Nacrta zakona izmenjene su odredbe Zakona koje uređuju postupak za privremeno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela. Ovim izmenama ukinut je prigovor kao pravno sredstvo na rešenje suda kojim se odlučuje o zahtevu javnog tužioca za privremeno oduzimanje imovine, a imajući u vidu da se u praksi pokazalo kao neracionalno postojanje dva pravna leka protiv istog rešenja suda (prigovor i žalba). Naravno, zadržana je žalba kao pravno sredstvo o kojem odlučuje nadležni drugostepeni sud.

Članom 24. Nacrta zakona produžen je rok za podnošenje zahteva javnog tužioca za trajno oduzimanje imovine propistekle iz krivičnog dela sadržan u članu 38. Zakona sa tri na šest meseci od dana dostavljanja osuđujuće pravnosnažne presude, imajući u vidu zahtev prakse da se taj rok produži u cilju prikupljanja svih potrebnih dokaza od strane javnog tužilaštva neophodnih za donošenje odluke suda po zahtevu javnog tužioca.

Odredbama čl. 25. do 27. i člana 29. Nacrta zakona izmenjene su odredbe čl. 49. do 51. i člana 56. Zakona, radi preciziranja zakonskih ovlašćenja ministra nadležnog za pravosuđe za donošenje akata kojima se bliže uređuje rad Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom.

Članom 28. Nacrta zakona dopunjen je tekst Zakona članom 52a, kojim su precizirana ovlašćenja Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom za zaključivanje ugovora o zakupu privremeno oduzetih nepokretnosti kojima upravlja Direkcija. Pored toga, u cilju prevazilaženja problema koji su se pojavili u primeni zakona, data su dodatna ovlašćenja Direkciji u slučaju raskida ugovora o zakupu privremeno oduzete nepokretnosti.

Članom 30. Nacrta zakona izmenjen je član 60. Zakona na taj način što je brisana obaveza Direkcije da u slučaju povraćaja novčanih sredstava licu kojem se ta sredstva vraćaju isplati i kamatu. Ovakvo rešenje je u skladu sa

uporednopravnim rešenjima u zakonima drugih zemalja. Pri tome, nezadovoljna stranka uvek može da podnese zahtev za naknadu štete Direkciji ili tužbu nadležnom sudu, u skladu sa članom 61. Zakona.

Članom 31. Nacrta zakona izmenjen je član 62. Zakona, tako što je određeno postupanje sa trajno oduzetim novčanim sredstvima, isključena primena carinskih propisa na trajno oduzete pokretne stvari i dato ovlašćenje Vladi da može da odredi namenu trajno oduzete nepokretne imovine u cilju obavljanja društveno korisnih poslova.

Članom 32. Nacrta zakona dopunjen je član 63. Zakona odredbom kojom je propisano da se sredstva dobijena prodajom trajno oduzete u iznosu od 30% koriste za finansiranje socijalnih i zdravstvenih potreba u skladu sa odlukom Vlade.

Odredbama čl. 33. i 34. Nacrta zakona određen je rok za donošenje podzakonskih akata, kao i stupanje Nacrta zakona na snagu.

Izvor: Vebsajt Ministarstva pravde, 11.09.2015.