Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O REGULISANJU JAVNOG DUGA REPUBLIKE SRBIJE PO OSNOVU NEISPLAĆENE DEVIZNE ŠTEDNJE GRAĐANA POLOŽENE KOD BANAKA ČIJE JE SEDIŠTE NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE I NJIHOVIM FILIJALAMA NA TERITORIJAMA BIVŠIH REPUBLIKA SFRJ: Štediše od 6. marta 2017. godine mogu da podnose zahteve za isplatu duga. Prve sume trebalo bi da budu isplaćene 31. avgusta 2018. godine. Isplata će ići u devet polugodišnjih rata sukcesivno svakih šest meseci


Od 6. marta 2017. godine teče rok za podnošenje dokumentacije za vraćanje stare devizne štednje građanima bivših republika SFRJ u Srbiji.

Imaju vremena da je prikupe jer će prikupljanje podataka trajati godinu i po. Prve sume trebalo bi da budu isplaćene 31. avgusta 2018. godine. U Ministarstvu finansija objašnjavaju da će isplata ići u devet polugodišnjih rata sukcesivno svakih šest meseci.

Tim potezom Srbija ispunjava svoje obaveze po presudi Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura. Zajedno sa kamatama, obaveze su teške 310 miliona evra.

Oštećeni koji će naredne godine dočekati da im se novac vrati bili su štediše Investbanke Sarajevo i Tuzla te Jugobanke Split. Svoje zahteve štediše moraju da predaju Upravi za javni dug, a dokumentacija koju treba sakupiti sastoji se iz overene fotokopije lične karte, uverenja o promeni prebivališta i originalne štedne knjižice. Tu je i dokument o tome da štedni ulog nije prodat kao i da štediša već nije ostario pravo na povraćaj novca u nekoj od bivših jugoslovenskih republika.

Tu dokumentaciju nije lako sakupiti – kaže predsednik Udruženja starih deviznih štediša Radovan Đuričić. – Koliko mi sada znamo, onih koji su uspeli da sakupe sve potrebno je veoma malo. Videćemo kako će se to dalje kretati jer je još uvek početak. Znam da mnogi od njih danas imaju prebivalište u Vojvodini.

Ne treba zaboraviti da je Jugobanka sa sedištem u Splitu imala svoju poslovnu jedinicu u Kninu, kao i u okolnim mestima.

Stare štediše iz Srbije su se načekale da im se devize vrate, a oni koji su bili baš nestrpljivi ili im je novca trebao, mogli su ga unovčiti preko Beogradske berze jer je stara devizna štednja pretvorena u obveznice. Ali naše SFRJ štediše neće imati tu mogućnost, bar ne brzo.

Taj oblik trgovanja neće biti zanimljiv našim trgovinskim institucijama jer Zakon o regulisanju javnog duga Republike Srbije po osnovu neisplaćene devizne štednje građana položene kod banaka čije je sedište na teritoriji Republike Srbije i njihovim filijalama na teritorijama bivših republika SFRJ ("Sl. glasnik RS", br. 108/2016) predviđa da se obveznice isplaćuju donosiocu na ime, tako da ne očekujemo trgovanje – kaže sekretar Udruženja berzanskih kuća Branislav Jorgić. – Ako bude omogućen prenos obveznica, moguće je da se pojavi interesovanje.

Osim štediša, pravo na isplatu imaju i njihovi naslednici te zakonski zastupnici.

Ko danas ima te knjižice i po kojem osnovu ih drži tek ćemo saznati. Tek, stara devizna štednja bivše SFRJ imala je čudne puteve. Ljubljanska banka je svoje komitente iz Bosne i Hercegovine ohrabrivala da još pre odluke Suda u Strazburu, koja je za njih bila ista kao i za nas, prodaju ta potraživanja. Predstavnici ovlašćenih agencija krstarili su Bosnom i Hercegovinom i otkupljivali te knjižice uz diskont od bar 20 odsto. Dug, koji je bio 300 miliona maraka, otkupljen je za znatno manju sumu. Slovenija je do sada za isplatu te štednje potrošila 54 miliona evra.

Mi smo još guverneru NBS-a Radovanu Jelašiću sugerisali da tu štednju otkupi po slovenačkom modelu. Međutim, on je smatrao da obaveza neće biti jer su te banke otišle u stečaj – kaže Đuričić. – Ali, zaboravio je da garant za uloge nisu bile one već država Srbija.

Sud u Strazburu očigledno je potvrdio stav Udruženja.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, D. Vujošević, 12.03.2017.
Naslov: Redakcija