Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O CENTRALNOJ EVIDENCIJI PRIVREMENIH OGRANIČENJA PRAVA LICA REGISTROVANIH U AGENCIJI ZA PRIVREDNE REGISTRE: Registar nikada nije zaživeo u pravom obliku, jer se u njemu nalaze firme nad kojima inspektori sprovode poresku kontrolu, dok je manji broj firmi upisan po osnovu sudskih rešenja i presuda


Spisak najvećih poreskih dužnika otkriva sposobnost domaćih privrednika da privatizuju firmu, na njeno ime dignu kredite, ne plaćaju obaveze, sve što vredi prebace na svoja "pozadinska" preduzeća, a ljušturu - puste niz vodu. Ovakvi zlonamerni poslodavci trebalo je da se nađu na jednoj drugoj listi - registru diskvalifikovanih direktora. Sa nje ne bi smeli u novu fotelju. Međutim, godinama najavljivan registar nikada nije zaživeo u očekivanoj formi. Na njemu se danas nalaze, umesto loših direktora, samo mere izrečene protiv određenih preduzeća.

Godinama se očekivalo formiranje evidencije rukovodilaca koji su kumovali propasti svoje kompanije, pa i sa njima povezanih osoba, a sve sa ciljem da takav menadžer ne osnuje novu firmu. U Srbiji je i dalje moguće svesno izvući kapital, zadužiti se preko svake mere, u stečaj oterati sam "kostur" od koga se niko od poverilaca ne može naplatiti, a, ipak, ostati ugledni biznismen. I mirne savesti otpočeti novu poslovnu priču.

Nije sasvim jasno šta je sve omelo nadležne od ideje da popišu diksvalifikovane menadžere. Izvesno je da postojeći registar otkriva koga kontroliše Poreska uprava, da li je zabranjeno raspolaganje novčanim sredstvima ukoliko je nekome sud izrekao meru zabrane poslovanja. U praksi, međutim, sudovi jedva da godišnje izreknu i 20 takvih mera. S druge strane, hiljade je firmi u stečaju godinama, a hiljade je blokiranih računa, na kojim je "katanac" i duže od tri godine.

- Smatram da je potrebno licima, vlasnicima ili direktorima, čije su firme njihovom krivicom završile u stečaju, zabraniti da osnuju novu firmu ili da budu direktori bilo gde - kaže Ivan Simič, bivši direktor poreskih uprava Srbije i Slovenije. - Namerno sam upotrebio izraz njihovom krivicom, jer imamo slučajeve kada firme završe u stečaju zbog drugih razloga. Može da se radi i o neplaćanim fakturama, o nezakonitoj odluci Poreske uprave, nezakonitoj presudi suda ili slučaj kada možda država ne ispuni svoje obaveze po određenim presudama. Tu deo krivice imaju i mediji, koji ne znaju ili ne žele da takve primere predstave u pravom svetlu, pa su neki ljudi stigmatizovani. To nije samo srpski problem, već mnogih država, koje na taj način pokazuju svoju moć.

Iskustvo pokazuje, kako ističe Ivan Simič, da bi osnivanje registra pojedinim nesavesnim biznismenima i odgovaralo. Skrivali bi se iza nepoznatih rukovodilaca.

- Zabrana osnivanja novih firmi onima koji su odgovorni za stečaj firmi, za njih znači i određeni bonus, jer onda oni osnivaju nove firme uz pomoć drugih osoba koji nastupaju kao fiktivni vlasnici i fiktivni direktori - objašnjava Simič. - Sve poslove, u suštini, u pozadini vode ti koji su već gurnuli neke firme u stečaj. Takve slučajeve mogu da komentarišu oni kojima su te stvari poznate, a ne ljudi koji nisu nikad imali svoju firmu, niti su poslovali sa drugima, niti su dugovali drugima zbog toga što su njima dugovali drugi ili možda čak i država.

Ekonomista Ljubomir Madžar veruje da bi recept koji mnoge zemlje odavno primenjuju, trebalo da usvoji i Srbija.

- Ta ideja je izvanredna - kaže Madžar. - Postoji u mnogim državama. Vodi se istorija poslovnih dogodovština. To je važan izvor informacija za sve koji zapošljavaju menadžera. Najpre se proveri njihova biografija. Kod nas se odomaćila masovna pljačka drugih firmi. Osnuje se preduzeće, potom uvali u dug. Ukoliko ima više firmi, izabere jednu na koju prebacuje sav kapital. To bi trebalo i zakonom tretirati kao ozbiljan prestup.

U Makedoniji, koja je registar loših direktora uvela pre sedam godina, prvog meseca je u evidenciju bilo upisano čak 30.000 menadžera. Slično bi, verovatno, bilo i u Srbiji. Samo kriterijum "duže od 120 dana u blokadi" u registar bi uveo najmanje toliko firmi. S kraja 2011. godine, kada je najavljivano osnivanje ovog registra, očekivalo se da se u ovom registru diskvalifikovanih menadžera nađe čak 100.000 osnivača i članova uprave koji su firme uveli u blokadu ili stečaj. Planirano je da njima privremeno bude ograničeno pravo da osnivaju nove firme ili da njima upravljaju.

Nažalost, u ovakvom obliku registar nikada nije zaživeo, pošto nacrt zakona nije "preživeo" javnu raspravu. U zvaničnom Registru privremenih ograničenja prava lica, koji postoji od 2016. godine, uglavnom se nalaze firme nad kojima inspektori sprovode poresku kontrolu, dok je manji broj firmi upisan po osnovu sudskih rešenja i presuda.

Izvor: Vebsajt Novosti, 11.02.2018.
Naslov: Redakcija