Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O UDŽBENICIMA: Mišljenje Zaštitnika građana na tekst Nacrta zakona


Zaštitnik građana dostavio je Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mišljenje na tekst Nacrta zakona o udžbenicima.

 - Načelni komentari i primedbe -

Zaštitnik građana podržava napore Ministarstva na unapređenju propisa kojim se uređuje pripremanje, odobravanje, izbor, izdavanje, povlačenje i praćenje udžbenika, priručnika i dodatnih nastavnih sredstava i smatra da Nacrt zakona o udžbenicima predstavlja poboljšanje ostvarivanja i zaštite prava građana u odnosu na Zakon o udžbenicima ("Sl. glasnik RS", br. 68/2015 i 113/2017 - dr. zakon).

Zaštitnik građana nalazi da unapređenje predstavljaju, pre svega, odredbe koje se odnose na niskotiražne udžbenike, odredbe o rokovima, uvođenje digitalnih udžbenika kao sastavni deo reforme obrazovnog procesa i rešenja kojima je izmenjen način za podnošenje rukopisa i odobravanje udžbenika prepisivanjem jednostavnijih procedura i kraćih rokova postupanja.

Imajući u vidu da se Nacrt zakon odnosi i na nastavna sredstva, Zaštitnik građana ukazuje da je Nacrt potrebno izmeniti tako što će se u tekstu odredbi i rubrumima koji se odnose i na udžbenike i na nastavna sredstva, uz reč: "udžbenici", dodati i reči "nastavna sredstva".

U Nacrtu zakona članovima 2, 6. i 7. uređuju se pojmovi "drugo nastavno sredstvo" (član 2.), "dodatno nastavno sredstvo" (član 6.) i "didaktičko sredstvo" i "didaktičko igrovno sredstvo" (član 7.), pri čemu je Nacrt propisao da je dodatno nastavno sredstvo vrsta drugog nastavnog sredstva, ne precizirajući međusobni odnos ova dva pravna pojma.

Didaktičko i didaktičko igrovno sredstvo nisu definisani kao vrste drugog nastavnog sredstava ili dodatnog nastavnog sredstva. Potrebno je da odredbama Nacrta zakona precizira šta su dodatna nastavna sredstva i kakav je međusobni odnos drugog i dodatnog nastavnog sredstva, kao i da se definiše uloga didaktičkog i didaktičkog igrovnog sredstva u obrazovanju učenika, način njihove nabavke. Ove izmene su neophodne, tim pre što je u odredbi člana 8. Nacrta zakona propisano da je škola obavezna da u okviru Godišnjeg plana rada predvidi potrebna dodatna nastavna sredstava koja se koriste u obrazovno vaspitnom radu, dok ostaje otvoreno pitanje nabavke didaktičkih sredstava i didaktičkih igrovnih sredstava (ukoliko se ona ne smatraju vrstom dodatnog nastavnog sredstva). Zaštitnik građana ukazuje i da je članom 8. Nacrta propisana dužnost škole da predvidi potrebna dodatna nastavna sredstva, dok takva obaveza nije propisana za druge ustanove obrazovanja i vaspitanja, koje takođe sprovode obrazovno vaspitni i vaspitno obrazovni rad (pre svega, predškolske ustanove).

Zaštitnik napominje da je neophodno da se sa ovim preciziranjem uskladi i član 1. Nacrta zakona, a posebno je potrebno obratiti pažnju i na termin pomagača koji se pominje u stavu 2. ovog člana. Potrebno je jasno precizirati, odnosno definisati ovaj pojam, kao i urediti na koji način se odredbe zakona i koje, shodno primenjuju i na pomagala.

Zaštitnik građana pozdravlja napore Vlade Republike Srbije da obezbedi finansiranje udžbenika za decu iz najosetljivijih društvenih grupa i ove politike vidi kao korak napred u obezbeđivanju ustavom garantovanog prava na besplatno osnovno i srednje obrazovanje. Zaštitnik građana podseća da je odredbom člana 28. Konvencije o pravima deteta kojima se država obavezuje da obezbedi obavezno i besplatno osnovno obrazovanje i podstiče razvoj srednjoškolskog obrazovanja kroz uvođenje besplatnog obrazovanja i pružanja finansijske pomoći u slučaju potrebe i poziva Vladu da u ovim naporima istraje i iznađe način da u narednim godinama svim đacima budu obezbeđeni neophodni udžbenici i nastavna sredstva. Svestan trenutnih finansijskih ograničenja budžeta Republike Srbije, Zaštitnik građana smatra da je put ka ostvarenju ovog cilja započet i drugim rešenjima ovog Nacrta zakona kojim se uređuje digitalizacija udžbenika i učešće svih izdavača u finansiranju niskotiražnih udžbenika i nastavnih sredstava.

Zaštitnik građana ukazuje da je obrazloženje Nacrta zakona nedovoljno informativne, odnosno da ne obrazlaže na jasan način koji su to razlozi da se posle dve godine primene Zakona donosi potpuno nov zakon. Iako je navedeno da se nakon analize i sagledavanja efekata došlo do zaključaka da pojedini instituti i rešenja ne korespondiraju sa postojećim kapacitetom institucija nadležnih za sprovođenje zakona, i dalje je nejasno koji su to instituti i rešenja i koje su to institucije. Nejasno je gde su se konkretno ukazali problemi i zašto su predložena rešenja celishodnija, odnosno kako će se njima rešiti konkretan problem. Ni analize efekata primena zakona koja je prethodila, kako stoji u razlozima za donošenje novog zakona, nije priložena niti uneta u obrazloženje, kako bi se njome potkrepili razlozi za donošenje novog zakona.

Takođe, deo obrazloženja koji se odnosi na objašnjenje osnovnih pravnih instituta i pojedinačnih rešenja ne objašnjava razloge za konkretna rešenja, posebno onih odredbi kojima se postojeća rešenja menjaju, te se ni iz tog dela ne motu jasno utvrditi ciljevi i razlozi za konkretne izmene ili pak nova rešenja. Obrazloženje konkretnih odredbi uglavnom sadrži prepričavanje normi te je teško oceniti celishodnost istih. Zaštitnik građana posebno skreće pažnju na obrazloženje člana 15. Nacrta, koje čak ne prati ni sadržinu odredbe člana 15. Nacrta zakona, već prepričava rešenja propisana članom 13. stav 10. važećeg zakona.

Izvor: Vebsajt Zaštitnika građana, 12.02.2018.
Naslov: Redakcija