Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O FINANSIJSKOJ PODRŠCI PORODICI SA DECOM: U OBRAčUN ZA UTVRđIVANJE NAKNADE ULAZI OSNOVICA NA KOJU SU PLAćENI DOPRINOSI ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE U PERIODU OD 18 MESECI PRE OTVARANJA PORODILJSKOG BOLOVANJA. PRAVO NA NAKNADU PRIHODA PO OSNOVU ROđENJA I NEGE DETETA MOćI ćE DA OSTVARE żENE KOJE SU VLASNICE POLJOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA, KOJE SAMOSTALNO OBAVLJAJU DELATNOST, KAO I żENE KOJE OBAVLJAJU ILI SU U PERIODU OD 18 MESECI PRE ROđENJA DETETA, PO OSNOVU UGOVORA OBAVLJALE PRIVREMENE I POVREMENE POSLOVE


Vlasnice poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji imaće ubuduće pravo na porodiljsku naknadu koja će im se obračunavati u skladu sa osnovicom na koju se plaćaju porezi i doprinosi njihovog domaćinstva. Na listi dama čije će odsustvo sa posla dok brinu o deci takođe biti plaćeno, biće i one koje rade na privremenim i povremenim poslovima, predviđa Nacrt zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom.

Od 1. jula 2016. naknada će se isplaćivati direktno porodiljama, a ne na račun poslodavca kao do sada. Tako će mame redovno dobijati svoj novac i više neće zavisiti od samovolje ili finansijskih mogućnosti poslodavca.

- Pripadnice lepšeg pola koje su na privremenim i povremenim poslovima imaće pravo na porodiljsku nadoknadu za period od 18 meseci pre rođenja deteta, bez obzira na to da li su u tom trenutku zaposlene ili ne - kažu u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

- Dužina njihovog bolovanja je godinu dana, bez obzira na to koje im je dete po redu. Ukoliko su, na primer, radile šest meseci, onda će im se ukupan zbir zarada za taj period deliti sa 18, pa će novca biti manje, ali će ga po prvi put dobiti. U boljoj poziciji biće one koje će trudnoću dočekati na radnom mestu, iako rade po ugovoru.

Kako naglašava ministar Nacrt zakona neće umanjiti davanja porodiljama već će ih, naprotiv, povećati, eliminisaće se zloupotrebe i, prvi put, uvesti dve kategorije žena koje nikad dosad nisu imale prava na naknadu.

Katarina Stanić, direktorka Centra za socijalnu politiku, smatra da su naše porodilje po iznosima koje primaju jedne od najzaštićenijih u Evropi, ali samo one koje rade po ugovoru o radu, dok dame zaposlene po raznim drugim ugovorima, recimo o delu ili autorskim pravima, nemaju prava na naknade.

- S jedne strane imamo mame koje rade u državnim firmama i produžavaju porodiljska bolovanja unedogled, a sa druge su one koje, kada dobiju dete, ne prime nijedan dinar - kaže Stanićeva. - Zbog toga žene ne mogu same da biraju da li će i koliko biti na bolovanju, što je praksa u mnogim evropskim državama.

Ona objašnjava da u mnogim zemljama postoji mogućnost da žena može da sama odluči da li će porodiljsko da traje godinu i po uz manju nadoknadu ili nekoliko meseci sa više novca.

Jovana Ružičić iz udruženja "Centar za mame", koje je učestvovalo u izradi Nacrta zakona, kaže da je njihova osnovna zamerka bila upućena na član 13 Nacrta zakona i da su tražili da se porodiljama novac uplaćuje direktno na račun, a ne preko poslodavca.

- Dešava se da mame čekaju od tri do šest meseci, a ima i žena koje nisu dobile naknadu i po godinu - kaže Ružičićeva. - Nadamo se da će to sada konačno biti ispravljeno.

Uslovi za ostvarivanje prava na dečji dodatak suštinski nisu menjani, a novina je potvrda o redovnom pohađanju škole koju će svaka tri meseca u toku školske godine od škole pribavljati služba dečje zaštite. Na taj način će se izbeći dosadašnja praksa jednog broja roditelja da ostvaruju pravo za dete koje ne pohađa redovno nastavu već, bez neposredne brige roditelja, vreme provodi obavljajući aktivnosti neprimerene svom uzrastu i često protivzakonite, poput prosjačenja.

Izvor: Vebsajt Novosti, J. Ž. Skenderija, 12.01.2016.
Naslov: Redakcija