Nišlije su dočekale novembar uz uvećane račune za grejanje. Isti mesec prošao je Novosađanima - sa smanjenjem troška za tople radijatore. Iako gotovo sve toplane u zemlji za svoju osnovnu sirovinu koriste prirodni gas, cene se prekrajaju potpuno samostalno, od grada do grada.
Pravdajući se da se po zakonu mora primenjivati Uredba o utvrđivanju metodologije za određivanje cene snabdevanja krajnjeg kupca toplotnom energijom ("Sl. glasnik RS", br. 63/2015), članovi Gradskog veća u Nišu su krajem prošlog meseca ipak pristali da povećaju cenu grejanja i to za 30 odsto. Tako će Nišlije varijabilni deo za grejanje plaćati umesto 3,91 dinara po kilovat-satu - 5,21 dinar.
Novosadska toplana je spustila cenu grejanja za 3,79 odsto. Ovo je drugo pojeftinjenje u ovoj godini, nakon što su proletos cene već smanjene za oko šest odsto. Prema predloženom cenovniku, grejanje će biti 97,7 dinara sa PDV-om po kvadratu umesto sadašnjih 101,58 dinara po kvadratu. U predlogu odluke o pojeftinjenju grejanja i tople vode se navodi da se smanjenje cena traži jer je smanjena cena prirodnog gasa, koji je glavni energent koji novosadska toplana koristi.
- U Nišu je jako niska cena grejanja, a odlučeno je da se postepeno povećava kako ne bi bio veliki udar za potrošače. Toplane same određuju svoje cene i predlažu ih lokalnim samoupravama - kaže Milovan Lečić iz Udruženja toplana Srbije.
Iz obe toplane rukovode se usvojenom Metodologijom o minimalnim i maksimalnim cenama grejanja, koje je propisalo Ministarstvo rudarstva i energetike. Tako je odnos između cena - neverovatno različit.
U Beogradu je ubedljivo najveća cena grejanja, skoro 120 dinara po kvadratu, a u Batočini je skoro 30 dinara manja - 81 dinar, dok Stara Pazova naplaćuje 79 dinara po kvadratu. I oni koji troškove dele na fiksni i varijabilni deo imaju velike međusobne oscilacije. Među najpovoljnijima su Mali Zvornik, gde je fiksni deo 16 dinara za kvadrat, kao i Negotin i Vrbas koji fiksni deo naplaćuju 24 dinara po metru kvadratnom.
Zakonom o efikasnom korišćenju energije ("Sl. glasnik RS", br. 25/2013) predviđeno je da sve toplane do kraja sezone 2015/2016. moraju da pređu na naplatu grejanja po utrošku. Ipak, i na početku ove grejne sezone, svega nekoliko procenata toplana omogućava svojim korisnicima ovu uslugu dok se ostale većinom pravdaju nedostatkom finansija potrebnih za ovo prebacivanje ili nezainteresovanošću kupaca.
Izvor: Vebsajt Novosti, M. L. J., 08.12.2016.