Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NARODNA SKUPŠTINA RS: 12. NOVEMBRA 2015. GODINE ODRżANE SEDNICE ODBORA ZA DIJASPORU I SRBE U REGIONU, ODBORA ZA RAD, SOCIJALNA PITANJA, DRUšTVENU UKLJUčENOST I SMANJENJE SIROMAšTVA, EKONOMSKOG KOKUSA - RAZMOTRENI AMANDMANI NA PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRżAVNOM PREMERU I KATASTRU


12. sednica Odbora za dijasporu i Srbe u regionu

Na 12. sednici Odbora za dijasporu i Srbe u regionu od 12. novembra 2015. godine, članovi Odbora izabrali su Gorana Bogdanovića, iz Poslaničke grupe Boris Tadić-Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije, za predsednika Odbora.

Odbor se informisao o aktivnostima članova Odbora u prethodnom periodu. U raspravi o informaciji sugerisano je da se veći broj članova Odbora uključi u sastav delegacija prilikom različitih susreta sa predstavnicima dijaspore, a posebno Srba u regionu. Takođe, insistirano je na prisustvu predstavnika Ministarstva spoljnih poslova na sednicama Odbora i dogovoreno da se Odbor oglasi i osudi napade na srpske učenike u Hrvatskoj.

U nastavku rada, članovi Odbora upoznali su se sa Izveštajem o poseti delegacije Odbora Republici Sloveniji u periodu od 7. do 9. oktobra 2015. godine, koji je predstavio član Odbora Milorad Stošić.

Zamenik predsednika Odbora Miodrag Linta informisao je članove Odbora o dosadašnjoj saradnji Odbora i Centralnog saveta Srba u Nemačkoj, a o srpskoj dijaspori u Nemačkoj, odnosno, pitanju njihove strukture i organizovanosti, institucionalnoj prisutnosti, asimilaciji, projektima koje Savet sprovodi, inicijativama Saveta i drugom govorio je Milan Čobanov, potpredsednik Centralnog saveta Srba u Nemačkoj.

Na kraju sednice zamenik predsednika Odbora Miodrag Linta obavestio je članove Odbora da će 19. novembra Odbor biti domaćin delegaciji Parlamenta Rumunije i pozvao članove Odbora da prisustvuju ovom susretu.

29. sednica Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva

Na sednici održanoj 12. novembra 2015. godine, Odbor za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva razmotrio je aktuelno stanje u zbrinjavanju tražilaca azila - migranata.

Nenad Ivanišević, državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja predstavio je Odboru najnovije podatke i stanje na terenu. On je naveo da jako veliki broj ljudi prolazi kroz Srbiju, kao i da se taj broj stalno povećava. Ministarstvo je do sada zajedno sa predstavnicima MUP-a, Komesarijata za izbeglice, Crvenog krsta, UNHCR-a, UNICEF-a i drugih saradnika iz civilnog i nevladinog sektora rukovodilo ovom situacijom na najbolji način.

Što se tiče situacije na terenu najteže je u Šidu, mada je malo bolje nakon potpisivanja sporazuma između ministarstava unutrašnjih poslova Srbije i Hrvatske o organizovanom transportu migranata. Nakon sastanka u Briselu ostalo je nekoliko nedoumica za nas, posebno u pogledu toga šta predstavlja balkanska ruta, koje su naše obaveze u narednom periodu i koliko dugo, pominjanih 50.000 migranata, treba zadržati na teritoriji Srbije, imajući u vidu da njihovo krajnje odredište nije naša zemlja, istakao je Ivanišević. On je podsetio da od početka krize do danas nije zabeležen nijedan incident između migranata i lokalnog stanovništva. Do danas je 300.000 ljudi prošlo kroz Srbiju, a država je spremna da na 18 tačaka u svakom momentu zbrine, na neko vreme, u proseku oko 3.000 migranta. On je ovu priliku iskoristio da zahvali donatorima i partnerima, uz čiju finansijsku pomoć Srbija ovo može da izvede, bez trošenja svojih budžetskih sredstava.

U toku predstavljanja situacije na terenu i konkretnih akcija države i međunarodnih i domaćih partnera govorilo se o otklanjanju nedostataka pri registraciji migranata, odnosno, razgraničenju između onih koji su tražioci azila i onih koji su u procesu migracije, o bazi podataka registrovanih migranata, o kapacitetima za zbrinjavanje, uz podatak da se može dogoditi da se taj broj poveća ukoliko zapadne zemlje pokrenu proces vraćanja tražilaca azila i migranata u zemlje porekla. Takođe, govorilo se i o povećanju broja dece migranata, koja su bez pratnje staratelja i aktivnostima koje sprovode centri za socijalni rad na njihovom prihvatu i zbrinjavanju, budžetiranju sredstava za zbrinjavanje, kao i o količini distribuiranih humanitarnih obroka.

Članovi Odbora upoznati su i sa obezbeđivanjem zdravstvenih uslova za migrante, što je osnova zaštite i migranata i lokalnog stanovništva. U razgovoru se moglo čuti da se polna struktura migranata menja, te sada prednjače žene i deca, stari i bolesni. Iz Avganistana dolaze čitave porodice sa malom decom, koje su par godina boravile u Iranu, a sada se upućuju ka Evropi. Međunarodni partneri istakli su da će dalje pružati podršku rešavanju migrantske krize uz napomenu da je potrebno da svi partneri rade svoj deo posla, kako ne bi bilo preklapanja u aktivnostima.

Po okončanju rasprave, predsednica Odbora najavila je novu sednicu sa istom temom za mesec dana.

Sednici su prisustvovali predstavnici Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, zamenik Zaštitnika građana, predstavnici Komesarijata za izbeglice, Crvenog krsta, UNHCR-a, UNICEF-a i civilnog i nevladinog sektora.

21. sastanak Ekonomskog kokusa

Predsednik Ekonomskog kokusa i potpredsednik Narodne skupštine prof. dr Vladimir Marinković održao je 21. sastanak Ekonomskog kokusa na kojem se razgovaralo o amandmanima na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru.

Direktor Republičkog geodetskog zavoda, Borko Drašković, posebno je ukazao na značaj usvajanja prvog amandmana za koji tvrdi da je od krucijalnog značaja za efikasan rad zaposlenih u katastru, a koji uređuje zvanje katastarskih službenika i njihove plate.

"Ovako zakonsko rešenje doprinelo bi stvaranju boljih uslova za rad i veće motivisanosti zaposlenih za rad, a samim tim i izvršenju zakonskih obaveza u propisanim rokovima i rešavanju velikog broja zaostalih upravnih predmeta", rekao je Drašković.

Isto mišljenje deli i prof. dr Aleksandra Tomić koja smatra da tom amandmanu treba dati prednost, jer se time daje prednost struci. Ona ističe i da će kroz taj amandman njihovo zanimanje biti jasno definisano kao zvanje i dodala da je potrebno definisati i kako će se raspoređivati njihova primanja.

Drašković je napomenuo da je Predlogom zakona od 1. marta 2016. predviđeno elektronsko poslovanje katastra, što je tehnički nemoguće za RGZ ukoliko se ne obezbedi finansijska pomoć u nabavci savremene opreme, dodajući da se ista situacija odnosi i na izdavanje elektronskih građevinskih dozvola od 1. januara 2016. godine, kako je to predviđeno Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014).

Članovi Ekonomskog kokusa su se založili za ukidanje člana 31. Zakona o hipoteci ("Sl. glasnik RS", br. 115/2005, 60/2015, 63/2015 - odluka US i 83/2015) da se zabeležba prodaje nepokretnosti pod hipotekom obavlja po redosledu prijema zahteva, da taj član ne bi došao u koliziju za drugim propisima.

Na sednici je predloženo i povećanje kazni za nepoštovanje zakona o državnom premeru i katastru za 10 puta, koje su Predlogom zakona predviđene u rasponu od 50.000 do 150.000 dinara, što je izazvalo polemike na sednici Kokusa.

Na kraju se došlo do zajedničkog stava da kazne ostanu u rasponu od 50.000 do 150.000 dinara za nepoštovanje rokova i redosledu upisa nepokertnosti u katastar, a da za ponovljeni prekršaj kazne budu rigoroznije.

Tokom rasprave izvršene su korekcije i usaglašavanja 14 amandmana i dogovoreno da se usaglašeni tekstovi razmotre na jednom od idućih sastanaka.

Sastanku su, pored članova Ekonomskog kokusa, prisustvovali predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva finansija, Republičkog geodetskog zavoda, kao i predstavnici NALED-a i IRI-ja. 

Izvor: Press služba Skupštine Srbije, 12.11.2015.
Naslov: Redakcija