Više od 3.000 stanova u privatnom vlasništvu i još 460 u vlasništvu zadužbina neuseljivi su jer u njima već decenijama žive takozvani zaštićeni stanari. Brojke su realno daleko veće jer nisu sve opštine popisale ovakve nekretnine, a na spisku nisu ni stanovi fondacija. Procena države je da ima najmanje 5.000 stanova u kojima žive zakupci na neodređeno vreme. U njima stanuje najmanje 15.000 ljudi, čija je sudbina neizvesna.
U pitanju su stanari koje je država uselila posle Drugog svetskog rata u nacionalizovane ili konfiskovane stanove. Neki stanovi čak formalno i dalje pripadaju starim vlasnicima, ali su ranijim odlukama i rešenjima delom ili u celosti dodeljeni posleratnim "beskućnicima".
Država je konačno rešila da popiše sve "zaštićene stanare", pa je Vlada Republike Srbije 23. oktobra 2015. godine, usvojila Predlog zakona o prijavljivanju i evidentiranju zakupaca na neodređeno vreme u stanovima u svojini građana, zadužbina i fondacija, koji je prosleđen Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Predlog zakona predviđa formiranje Registra zakupaca, koji će, kažu predlagači akta, biti "najvažniji za procenu troškova u slučaju da se kao rešenje ovog problema predvidi preseljenje zakupca i porodice u drugi stan".
Sve opštine imaju zadatak da za četiri meseca od usvajanja ovog zakona objave poziv za podnošenje prijava, prikupe evidenciju i dostave podatke Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
- Niko ne zna koliko tačno ima zakupaca na neodređeno vreme i zato je dobro da se napravi evidencija, jer su poslednje procene CEP-a, rađene za Vladu Republike Srbije još sredinom devedesetih, bile da je oko 10.000 takvih stanova i oko 40.000 stanara. Mnogi su u međuvremenu preminuli ili se odselili - kaže Vlastimir Dedović iz Udruženja korisnika stanova u privatnom vlasništvu.
Oko 500 stanova, posle odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, iseljeno je i stanovi su vraćeni vlasnicima, koji ni sami nisu imali krov nad glavom. Opštine su bile dužne da zakupcima na neodređeno obezbede smeštaj.
U međuvremenu, mnogi vlasnici stanova, a pre svega njihovi naslednici, poveli su sporove, pa su porodice sa decom i stari završili na ulici.
Kako se konstatuje u obrazloženju Predloga zakona postojeća situacija je dugogodišnji "zamrznuti konflikt". On ne odgovara vlasnicima stanova jer ne mogu slobodno da raspolažu svojom imovinom, ne mogu da naplate ekonomsku kiriju, a plaćaju održavanje zgrada. Ne odgovara ni zakupcima, jer ne mogu da ostvare pravo koje su imali zakupci društvenih stanova - da ih otkupe.
Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 12.11.2015.