Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O PRIJAVLJIVANJU I EVIDENTIRANJU ZAKUPACA NA NEODREĐENO VREME U STANOVIMA U SVOJINI GRAĐANA, ZADUŽBINA I FONDACIJA: LOKALNA SAMOUPRAVA JE U OBAVEZI DA FORMIRA REGISTAR ZAKUPACA NA NEODREđENO VREME I ORGANIZUJE OBAVLJANJE POSLOVA VOđENJA POSTUPKA PRIJAVLJIVANJA I EVIDENTIRANJA U ISTI. JEDINICE LOKALNIH SAMOUPRAVA IMAJU ROK DO NAJVIšE 30 DANA OD DANA STUPANJA OVOG ZAKONA NA SNAGU, DA OBJAVE POZIV ZA PODNOšENJE EVIDENCIONIH PRIJAVA, 30 DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA POZIVA ZA PRIKUPLJANJE PRIJAVA, TE 60 DANA OD ISTEKA PRETHODNOG ROKA ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA MINISTARSTVU NADLEżNOM ZA POSLOVE STANOVANJA


Više od 3.000 stanova u privatnom vlasništvu i još 460 u vlasništvu zadužbina neuseljivi su jer u njima već decenijama žive takozvani zaštićeni stanari. Brojke su realno daleko veće jer nisu sve opštine popisale ovakve nekretnine, a na spisku nisu ni stanovi fondacija. Procena države je da ima najmanje 5.000 stanova u kojima žive zakupci na neodređeno vreme. U njima stanuje najmanje 15.000 ljudi, čija je sudbina neizvesna.

U pitanju su stanari koje je država uselila posle Drugog svetskog rata u nacionalizovane ili konfiskovane stanove. Neki stanovi čak formalno i dalje pripadaju starim vlasnicima, ali su ranijim odlukama i rešenjima delom ili u celosti dodeljeni posleratnim "beskućnicima".

Država je konačno rešila da popiše sve "zaštićene stanare", pa je Vlada Republike Srbije 23. oktobra 2015. godine, usvojila Predlog zakona o prijavljivanju i evidentiranju zakupaca na neodređeno vreme u stanovima u svojini građana, zadužbina i fondacija, koji je prosleđen Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Predlog zakona predviđa formiranje Registra zakupaca, koji će, kažu predlagači akta, biti "najvažniji za procenu troškova u slučaju da se kao rešenje ovog problema predvidi preseljenje zakupca i porodice u drugi stan".

Sve opštine imaju zadatak da za četiri meseca od usvajanja ovog zakona objave poziv za podnošenje prijava, prikupe evidenciju i dostave podatke Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

- Niko ne zna koliko tačno ima zakupaca na neodređeno vreme i zato je dobro da se napravi evidencija, jer su poslednje procene CEP-a, rađene za Vladu Republike Srbije još sredinom devedesetih, bile da je oko 10.000 takvih stanova i oko 40.000 stanara. Mnogi su u međuvremenu preminuli ili se odselili - kaže Vlastimir Dedović iz Udruženja korisnika stanova u privatnom vlasništvu.

Oko 500 stanova, posle odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, iseljeno je i stanovi su vraćeni vlasnicima, koji ni sami nisu imali krov nad glavom. Opštine su bile dužne da zakupcima na neodređeno obezbede smeštaj.

U međuvremenu, mnogi vlasnici stanova, a pre svega njihovi naslednici, poveli su sporove, pa su porodice sa decom i stari završili na ulici.

Kako se konstatuje u obrazloženju Predloga zakona postojeća situacija je dugogodišnji "zamrznuti konflikt". On ne odgovara vlasnicima stanova jer ne mogu slobodno da raspolažu svojom imovinom, ne mogu da naplate ekonomsku kiriju, a plaćaju održavanje zgrada. Ne odgovara ni zakupcima, jer ne mogu da ostvare pravo koje su imali zakupci društvenih stanova - da ih otkupe.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 12.11.2015.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija