PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU: PREDVIđENO JE DA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIšTE KOJE NIJE IZDAVANO U ZAKUP NAJMANJE 3 GODINE UZASTOPNO MOżE DA SE IZDA NA BESPLATNO KORIšćENJE ZA PERIOD DO 5 GODINA, SA MOGUćNOšćU PRODUżAVANJA ZAKUPA DO 25 GODINA. UVODE SE KAZNE ZA UZURPATORE U VISINI TROSTRUKOG IZNOSA NAJVIšE POSTIGNUTE PROSEčNE CENE ZAKUPA NA TERITORIJI OKRUGA. AKO JE NN LICE UZURPATOR, JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE MOżE DA DONESE ODLUKU O SKIDANJU USEVA

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ima za cilj da pomogne male poljoprivredne proizvođače, izjavila je ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine, Snežana Bogosavljević Bošković, demantujući kritike da će korist od ovog propisa imati samo veliki investitori.

Ona je navela da se Predlog zakona, koji je izazvao mnogo polemike u javnosti, ni na posredan, ni na neposredan način ne bavi prodajom zemlje strancima, već se bavi prodajom zemlje srpskom seljaku.

Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, potpisanom 2008. godine, kako je rečeno, predviđena je mogućnost da se državna zemlja može prodati strancima od 1. septembra 2017. godine.

Prema ministarkinim rečima, čine se značajni napori da se taj datum pomeri, a predstavnici Ministarstva će 23. novembra 2015. godine boraviti u Briselu i razgovaraće o tome da se taj rok prolongira.

Govoreći o predviđenoj mogućnosti da se prvenstvo zakupa da pravnim licima na 30 godina, ministarka je rekla da se Ministarstvo vodilo time da se od 800.000 hektara obradivog zemljišta, koliko Srbija ima, izlicitira samo 250.000 hektara.

"Polazeći od činjenice da se veliki deo zemlje ne obrađuje, predložili smo da se deo zemljišta, maksimalno 30 odsto ponudi velikim investitorima", precizirala je ministarka.

"Vodili smo se bržim razvojem poljoprivrede, ali i time da mali poljoprivrednici imaju gde da plasiraju proizvode. Ova mera je u njihovom interesu", dodala je ministarka.

Predlogom zakona uvode se nove mere zaštite zemljišta od zloupotreba i uzurpacije, pre svega kroz jasno utvrđenu odgovornost svih učesnika u procesu izdavanja zemljišta u zakup.

Predlog zakona predviđa pooštravanje sankcija za uzurpatore državnog poljoprivrednog zemljišta, ali i lokalne samouprave koje ne poštuju rokove i procedure u donošenju i sprovođenju godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta.

Uvode se kazne za uzurpatore u visini trostrukog iznosa najviše postignute prosečne cene zakupa na teritoriji okruga. Ako je NN lice uzurpator, jedinica lokalne samouprave može da donese odluku o skidanju useva.

Takođe, predviđeno je da poljoprivredno zemljište koje nije izdavano u zakup najmanje 3 godine uzastopno može da se izda na besplatno korišćenje za period do 5 godina, sa mogućnošću produžavanja zakupa do 25 godina, pri čemu će biti utvrđen i novi period izdavanja zemljišta u zakup.

Predlogom zakona produžen je period davanja u zakup zemljišta sa 20 na 30 godina. Ova odredba je od značaja pre svega za zakupce koji bi ulagali u višegodišnje zasade sa aspekta isplativosti.