Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

REFORMA DRŽAVNE UPRAVE: Prioriteti Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu su puna primena Zakona o opštem upravnom postupku, uvođenje e-Uprave, koja je preduslov za M-upravu, to jest obavljanje administrativnih procedura putem mobilnog telefona, formiranje Akademije javne uprave


Ministarka državne uprave i lokalne samouprave, Ana Brnabić, kaže da je dosta birokratije i da u 21. veku građanima i privredi mora da se olakša život. Ona je najavila da će od 1. juna 2017. godine proraditi sistem elektronske razmene podataka, koji će omogućiti da građani dobiju sva dokumenta na jednom mestu.

Ministarka je najavila i usvajanje dva zakona koja bi, kako je rekla, trebalo da zaustave "reketiranje" privrede od strane lokalnih samouprava.

Novi Zakon o izmenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 83/2016) smanjio je prihode na lokalu, što je kod mnogih izazvalo strah od povećanja poreza i novih parafiskalnih nameta. Brnabić kaže da je bilo lokalnih samouprava koje nisu dizale namete ni u težim okolnostima, već su više od 30 odsto svog budžeta izdvajale za infrastrukturne projekte.

"A ima i onih koji su dizali namete čak i kada se u državi ništa nije menjalo. Tu je famozna ekološka taksa koja je podizana retroaktivno, a privrednici su reketirani. Novi zakoni koje priprema Ministarstvo finansija treba da stanu na put tom reketiranju i promene percepciju da su svi lokalni šerifi i da svi povećavanju takse", kaže Brnabić.

Objašnjava da će ovi zakoni popisati i propisati sve fiskalne i parafiskalne namete građanima i privredi, tako da će se zaustaviti nekontrolisano uvođenje novih i povećanje iznosa koji mora da se plati.

Korak ka obuzdavanju birokratije je uvođenje elektronske prijave novorođenih beba, koji je proradio u više od 20 porodilišta, a ministarka kaže da će do kraja godine biti u svim porodilištima. Procedura prijave sada traje 15 minuta i besplatna je, a roditeljima je uštedela oko sedam sata čekanja po šalterima i 700 dinara novca za takse.

"U porodilištu postoje medicinski radnici koji upisuju bebu preko portala elektronske uprave. Dođu majka i otac i kažu ime, procedura traje oko 15 minuta. Radnik popunjava elektronske formulare. Kada se prijava završi roditelji dobijaju SMS poruku da je beba uspešno prijavljena i da će im na adresu prebivališta stići izvod iz matične knjige rođenih i kartica zdravstvenog osiguranja", objašnjava Brnabić proceduru novog elektronskog servisa.

Dodaje da je postupak isti kada je u pitanju samohrani roditelj, a nešto drugačiji kada je u pitanju dete iz vanbračne zajednice jer je u tom slučaju potrebna potvrda očinstva. "O tome, ipak, mora neka potvrda da se donese", kaže Branbić.

Ministarka kaže da je njen prvi prioritet elektronska uprava, koja je preduslov za sledeći korak - M-upravu, to jest obavljanje administrativnih procedura putem mobilnog telefona.

Iako je donet novi Zakon o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016) koji je najavljivao velike promene, državni službenici i službenici u lokalnim samoupravama i dalje od građana traže određena dokumenta, iako su dužni sami da ih prikupe.

Brnabić objašnjava da će taj Zakon u punom obimu početi da važi od 1. juna 2017. godine, a ovako dugačak rok je ostavljen kako bi se svi podaci prebacili u elektronsku formu, a baze podataka povezale. Uslov je da se za početak sve matične knjige prebace u elektronski oblik.

"Morate da prebacite svu evidenciju i dokumente u elektronski oblik, pa da povežete sve te baze podataka, koje ako i postoje nisu kompatibilne jedne sa drugim. Zadatak broj jedan je da proradi elektronska uprava, a rok za sve lokalne samouprave je do kraja godine", kaže Brnabić i naglašava da se rok više neće produžavati.

Kada se svo prebacivanje podataka u elektronsku formu i uvezivanje baza podataka završi državni službenik će građanima moći da izda dokument pretragom baza i uzimanjem podataka koji su mu potrebni.

"Kada se poveže šest institucija u kojima se nalazi 80 odsto baza podataka: Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo državne uprave, Centralni registar socijalnog osiguranja, PIO fond, Poreska uprava i Nacionalna služba za zapošljavanje, počinje primena Zakona o opštem upravnom postupku. Sada kada odete na šalter službenik vam kaže da će sve će brže ići ako vi sami prikupite potrebna dokumenta, umesto da ih oni skupljaju i objedine. Državni službenici za to iskoriste sav zakonski maksimum, što je 30 dana", objašnjava ministarka Brnabić.

Do sada je iz državne uprave i lokalne samouprave otišlo oko 19.500 zaposlenih, a do kraja 2016. godine trebalo bi da ih bude oko 23 hiljade, rekla je ministarka. Ona tvrdi da sa tim brojem naša državna uprava spada u manje u Evropi jer na 100 građana dolazi 6,5 do 6,7 državnih službenika, dok je u Evropskoj uniji prosek 8 do 8,5.

"Važno mi je da naglasim da državna uprava u Srbiji nije velika, ona je neefikasna. Racionalizacija znači efikasnija, ljubaznija uprava sa više elektronskih servisa. To znači da u nekim sferama imamo manjak, a u nekim višak zaposlenih, pa će negde morati da se seče, a negde zapošljavaju novi ljudi", rekla je Brnabić.

Prema njenim rečima dva sektora sa najvećim manjkom zaposlenih su inspekcije i uprava za agrarna plaćanja.

"U toj racionalizaciji do sada se dobro išlo, ali je sada vreme za obuku službenika. Moj treći prioritet je Akademija za državnu upravu. Premijer je rekao da će ona biti gotova do sredine mandata ove Vlade, a mi radimo na Nacrtu zakona. Želimo da to bude samostalna institucija pod nadzorom Vlade i Ministarstva", objašnjava Brnabić.

Odgovarajući na pitanje kako zaustaviti partijsko zapošljavanje u državnoj i lokalnoj samoupravi, ona kaže da ne zna kako ima zapošljavanja kada je ono izričito zabranjeno. Od kada je postala ministarka kaže da je Komisija za dodatna zapošljavanja odobrila tek trećinu zahteva za zapošljavanje u lokalnim samoupravama.

Izvor: Vebsajt N1, Neda Vulović, 11.10.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija