Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PREVOZU TERETA U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU: TRANSPORTERIMA NOVI USLOVI ZA DOBIJANJE LICENCE I BOLJA POZICIJA U TRżIšNOJ UTAKMICI SA STRANCIMA


U Srbiji je registrovan 1.191 domaći prevoznik za obavljanje međunarodnog drumskog prevoza stvari, a oni raspolažu sa ukupno 10.942 teretna vozila. Svima njima, donekle, posao će izmeniti Zakon o prevozu tereta u drumskom saobraćaju ("Sl. glasnik RS", br. 68/2015 - dalje: Zakon), koji je usvojen 31. jula 2015. godine.

Ovim Zakonom, koji će početi da se primenjuje 13. februara 2017. godine, uređuju se uslovi i način obavljanja javnog i prevoza tereta za sopstvene potrebe u domaćem drumskom saobraćaju, odnosno javnog prevoza tereta i prevoza tereta za sopstvene potrebe u međunarodnom drumskom saobraćaju i inspekcijski nadzor.

Iz ugla države, taj Zakon stvara normativni okvir za obavljanje drumskog prevoza usklađen sa propisima Evropske unije, što je u skladu sa strateškim i nacionalnim interesom Republike Srbije – članstvom u EU. Njegovo usvajanje predstavlja ispunjavanje obaveza koje je preuzela Republika Srbija u okviru određenih međunarodnih organizacija (Međunarodni transportni forum), predviđanjem uslova za pristup profesiji drumskog prevoznika tereta usklađenih sa propisima koje predviđa Evropska unija.

- Ova obaveza stupa na snagu 1. januara 2018. godine, nakon čega su u slučaju nepostojanja odgovarajućeg nivoa usklađenosti, predviđene mere kojima bi se umanjile mogućnosti učešća srpske transportne privrede na međunarodnom tržištu. U vezi sa ovim napominje se da je više od 80% prevoza koje obavljaju domaći prevoznici u međunarodnom saobraćaju orijentisano na teritorije država članica EU – kažu iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Najvažnija novina Zakona je uvođenje licenci za prevoznike. U članu 10 Zakona navedeno je da javni prevoz tereta može obavljati domaće privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik, na osnovu licence za prevoz, i to za: javni prevoz tereta u domaćem drumskom saobraćaju i javni prevoz tereta u domaćem i međunarodnom drumskom saobraćaju.

Licenca za prevoz izdaje se sa rokom važenja od 10 godina.

Licenca za prevoz nije potrebna za obavljanje sledećih prevoza:

1. prevoz tereta za sopstvene potrebe, prevoz pošiljki i paketa koje obavlja javni poštanski operator kao univerzalnu poštansku uslugu, prevoz vozilima koja su namenjena potrebama javne bezbednosti, odbrane, zaštite od vanrednih događaja i potrebama državnih organa, organa autonomne pokrajine ili organa lokalne samouprave, medicinskih i humanitarnih prevoza;

2. prevoz specijalnim vozilima koja su posle proizvodnje bila prilagođena posebnim namenama, pa se njima ne može obavljati prevoz tereta na isti način kao sa neprilagođenim vozilima (npr. vozila za prevoz pčela, putujuće biblioteke i dr.);

3. prevoz tereta kao pretežne delatnosti, teretnim vozilom ili skupom vozila čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 3.500 kg, kojim raspolaže na osnovu vlasništva ili ga koristi na osnovu ugovora o finansijskom lizingu privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik;

4. prevoz koji obavljaju javna preduzeća koja su osnovale jedinice lokalne samouprave za obavljanje komunalnih delatnosti.

Licencu za prevoz mogu dobiti firme koje imaju poslovni ugled, finansijski su sposobne, profesionalno osposobljene, imaju stvarno i stalno sedište, odgovarajući vozni park, odgovarajući broj radno angažovanih vozača.

Uslov u pogledu finansijske sposobnosti ispunjava preduzeće u domaćem saobraćaju koje izmiruje svoje poreske i poslovne obaveze i raspolaže kapitalom i rezervama u iznosu od: 2.000 eura za prvo teretno vozilo ili skup vozila i 1.000 eura za svako sledeće teretno vozilo ili skup vozila.

Kada je međunarodni transport u pitanju neophodno je 9.000 eura za prvo teretno vozilo ili skup vozila i 5.000 eura za svako sledeće teretno vozilo ili skup vozila.

Zakonom je propisano i da domaći prevoznik od 15. oktobra do 1. novembra tekuće godine podnosi Ministarstvu zahtev za utvrđivanje pojedinačnog plana za narednu godinu. Ministarstvo utvrđuje pojedinačan plan na osnovu podnetog zahteva i stavlja na uvid domaćem prevozniku, na odgovarajući način. Domaći prevoznik, u roku od sedam dana od dana stavljanja na uvid pojedinačnog plana može da daje primedbe Ministarstvu na podatke na osnovu kojih je utvrđen pojedinačni plan.

U roku od sedam dana od toga, Ministarstvo razmatra primedbe i utvrđuje pojedinačni plan raspodele najkasnije do 25. decembra tekuće godine. Revizija pojedinačnog plana vrši se najmanje dva puta u toku godine. Ako se zahtev ne podnese u roku iz stava 1. ovog člana Ministarstvo neće utvrditi pojedinačni plan, a zahtev će odbaciti kao neblagovremen. U slučaju iz stava 6. ovog člana domaći prevoznik može ponovo podneti zahtev za utvrđivanje plana raspodele prilikom revizije ili prilikom utvrđivanja plana raspodele naredne godine.

Iz resornog ministarstva dodaju da se ovim Zakonom podržava tržišna konkurencija na taj način što se datim rešenjima ublažavaju uslovi koje prevoznici u međunarodnom prevozu moraju da ispune u pogledu tehničke opremljenosti "u smislu da se privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik registruje sa jednim teretnim vozilom ukupne mase veće od 3.500 kilograma koje poseduje u vlasništvu ili je zakupljeno po osnovu ugovora o finansijskom lizingu ili ugovora o zakupu koji je zaključen na najmanje šest meseci".

Takođe, ukinuto je i ograničenje za prevoznika koji obavlja međunarodni prevoz da ne može imati u zakupu veći broj teretnih vozila od broja teretnih vozila koje ima u vlasništvu.

I korisnici usluga u transportu trebalo bi da budu na dobitku. Naime, u Ministarstvu kažu da će zakonska rešenja kojima se na drugačiji način uređuju uslovi za pristup delatnosti prevoza i uvode novi uslovi, kao što je poslovni ugled prevoznika, imati pozitivan uticaj na korisnike prevoza na taj način što će usluga prevoza biti sigurnija i kvalitetnija, s obzirom na to da je predviđeno oduzimanje licence za prevoznike koji su više puta kažnjeni za teži prekršaj, odnosno privredni prestup.

Ministarstvo navodi i da je jedan od osnovnih ciljeva pri donošenju Zakona bio i suzbijanje "sive ekonomije" detaljnijim uređivanjem inspekcijskog nadzora čime je obezbeđen zakonski okvir u oblasti prevoza tereta u drumskom saobraćaju za efikasnije delovanje u slučaju kada delatnost javnog prevoza tereta obavljaju lica koja nemaju svojstvo prevoznika, čime narušavaju postojeće tržište usluga prevoza, pri čemu su najviše ugrožena mala i srednja transportna preduzeća, dok se korisnicima ne garantuje kvalitet usluge.

Objašnjavaju da se na taj način obezbeđuju instrumenti za eliminisanje sa tržišta lica koja nelegalno obavljaju javni prevoz i ostvaruje zaštita prevoznika koji zakonito obavljaju javni prevoz tereta.

-Takođe, radi se na ustanovljavanju jedinstvene baze podataka i evidencije korišćenja dozvola na graničnim prelazima i unutrašnjim kontrolnim punktovima čime će se sprečiti da strani prevoznici obavljaju prevoz tereta na teritoriji Republike Srbije bez odgovarajuće dozvole ili te prevoze obavljaju više puta sa jednom dozvolom - dodaju iz Ministarstva uz napomenu da se nadaju i boljoj povezanosti, koordinaciji i razmeni informacija kontrolnih organa i organa nadležnih za poslove saobraćaja.

Izvor: Vebsajt eKapija, Jelena Đelić, 08.10.2015.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija