Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O POSEBNIM MERAMA ZA SPREČAVANJE VRŠENJA KRIVIČNIH DELA PROTIV POLNE SLOBODE PREMA MALOLETNIM LICIMA: OD 2013. DO MAJA 2016. GODINE MUP JE PODNEO 672 PRIJAVE ZA KRIVIčNA DELA PROTIV POLNE SLOBODE UčINJENA NA šTETU MALOLETNIKA. IAKO POSTOJI TRI GODINE U REGISTRU PEDOFILA REGISTROVANA SU SAMO čETIRI PRAVOSNAżNO OSUđENA LICA


Zločin u selu Vratarnica, u kojem je silovana i ubijena trogodišnja devojčica, otvara pitanje zbog čega u Registru pedofila, formiranom posle usvajanja Zakona o posebnim merama za sprečavanje vršenja krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnim licima ("Sl. glasnik RS", br. 32/2013 - dalje: Zakon), takozvanog "Marijinog zakona" 2013. godine, koji predviđa posebne kazne za seksualno zlostavljanje maloletnika, ima samo četiri imena.

Čudno je i što su ta četiri registrovana pedofila, koji su pravnosnažno osuđeni, upisani tek pre mesec-dva, iako Registar postoji već tri godine.

Da li to znači da za tri godine u Srbiji nijedan pedofil nije pravosnažno osuđen? S druge strane, sudeći prema podacima policije, broj krivičnih prijava za seksualno zlostavljanje maloletnika se u protekle skoro tri i po godine nije smanjio.

Prema statistici MUP-a Srbije, od 2013. do maja 2016. godine policija je podnela 672 prijave za krivična dela protiv polne slobode učinjena na štetu maloletnika. Prošle godine podneto je 197 krivičnih prijava, godinu dana ranije 202, a 2013. godine 195 krivičnih prijava. Među ovim krivičnim delima najbrojnija su nedozvoljene polne radnje (312), obljuba sa detetom (145) i silovanje (78).

Iako nema podatka koliko je optužnica za ova krivična dela podignuto od aprila 2013. godine, kao ni koliko je sudskih postupaka u toku, čini se ipak da je broj pravosnažno osuđenih pedofila za više od tri godine – mali. U Hrvatskoj, recimo, prema podacima od prošle godine, u Registru pedofila nalazi se 1.291 osoba. To je 319 pedofila više nego što ih je u ovoj evidenciji bilo 2014. godine. Hrvatski Registar takođe nije javno dostupan, kao ni Registar u Srbiji.

Kriminalitet se meri brojem prijavljenih, a ne procesuiranih slučajeva. Broj krivičnih prijava pokazuje da pedofilije i te kako ima, a broj presuda pokazuje stvarni obim primene Zakona, smatra kriminolog Zlatko Nikolić. On ocenjuje da broj od četiri pravosnažno osuđena pedofila za tri godine obesmišljava "Marijin zakon".

"Ovaj Registar neće dovesti do redukcije pedofilije, jer su to osobe koje ne mogu da se kontrolišu. Važno je ipak da su oni otkriveni i zabeleženi", zaključuje Nikolić.

Na pitanje ko su četvoro pedofila, za koja su tačno krivična dela osuđeni i na koje kazne, iz Ministarstva pravde odgovoreno je da ti podaci nisu javno dostupni.

Ove podatke mogu da dobiju sud, tužilac, policija... Uz obrazložen zahtev, uvid u informacije o pedofilima može da ima državni organ, preduzeće, neka druga organizacija ili preduzetnik. Škole, vrtići i svi koji rade sa maloletnicima i decom su dužni da sami zatraže podatak da li je kandidat za posao upisan u ovaj registar.

Do sada niko nije tražio uvid niti proveru po ovom registru, rečeno je u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, koja vodi evidenciju na osnovu dopisa sudova o pravosnažnim presudama.

Posebna evidencija sadrži ime i prezime osuđenog, matični broj, adresu prebivališta, podatke o zaposlenju osuđenog, fotografiju, DNK profil, podatke o krivičnom delu i kazni na koju je osuđen, podatke o pravnim posledicama osude i o sprovođenju posebnih mera propisanih "Marijinim zakonom".

Pojedine evropske države poput Belgije i Norveške su otišle dalje i ove registre učinile javno dostupnim. Javni registar pedofila ima i Makedonija, koja još nije članica EU. Naš južni sused ovu evidenciju vodi od januara 2012. godine i zaključno sa 15. septembrom 2015. godine broj registrovanih osuđenih pedofila je 197. Makedonski registar je dostupan na internet stranici i do polovine prošle godine imao je oko 276.223 pregleda.

U Americi postoji javni registar svih seksualnih prestupnika (sex offender registry), u kom organi vlasti prate kretanje seksualnih prestupnika – silovatelja i pedofila. Slični registri postoje i u drugim anglosaksonskim zemljama poput Australije, Kanade, Novog Zelanda i Irske, ali nisu dostupni javnosti već samo policiji. Organizacije za građanska prava oštro kritikuju američko rešenje. Međutim, u SAD je stopa povratnika u krivičnim delima skoro 50 odsto.

"Marijin zakon" usvojen je u 8. aprila 2013. godine. Ovaj Zakon ime je dobio po Mariji Jovanović, osmogodišnjoj devojčici koju je juna 2010. godine silovao i ugušio pedofil koji je pre toga bio osuđivan za seksualne delikte prema deci i maloletnicima.

Mere propisane ovim Zakonom mogu da traju najduže 20 godina nakon izdržavanja kazne. Registrovanim pedofilima je zabranjeno da posećuju škole, vrtiće, igraonice. Moraju redovno da se javljaju policiji, da odlaze u stručna savetovališta, da prijave svaku promenu adrese i put u inostranstvo. Nemaju pravo na uslovnu slobodu. Ni pod kakvim uslovima im nije dozvoljeno da izađu iz zatvora bez kompletno izdržane kazne na koju su osuđeni.

Izvor: Vebsajt Politika, Danijela Vukosavljević, 10.07.2016.
Naslov: Redakcija