Vest da službenici u gradskim i opštinskim upravama više neće od građana tražiti dokumenta koje država ima u službenim evidencijama i da više neće morati da pribavljaju i plaćaju izvode iz matičnih knjiga rođenih, venčanih, uverenja o državljanstvu ili prebivalištu, obradovala je verovatno svakoga ko je makar jednom stao pred šalter.
Novi Zakon o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016 - dalje: Zakon), doneo je nejasnoće i nerazumevanje.
Šta se plaća, a šta je besplatno – raspravljano je pred šalterima u pojedinim beogradskim opštinama. Građani su shvatili da je reč o pojednostavljenju procedura, ali to što ubuduće neće morati da stoje pred šalterima ne znači i da neće morati da plate takse.
U slučaju da jedan državni organ traži neki podatak o građaninu od drugog, bilo da je reč o izvodima, prebivalištu ili državljanstvu – ovaj dokument je besplatan. Ako građani odluče da im treba uverenje i neki izvod ili žele sami da ih prilože zarad ostvarivanja prava, a ne da službenici razmenjuju podatke – moraće da plate.
Ovo očigledno još nije svima jasno. Pojedini službenici su građanima objašnjavali da će morati da sačekaju bliže instrukcije. Zakon nije baš do kraja, kako se to predstavlja u javnosti, sve pojednostavio, kažu iz gradske uprave.
– Ne zaboravite da živimo u zemlji u kojoj pojedini službenici na šalterima za izdavanje ličnih karti ne priznaju dokaz o elektronskoj uplati takse, nego insistiraju na originalu uplatnice koja je plaćena u pošti ili banci, kako bi je priložili uz predmet. Sada tom istom službeniku treba da objasnite, odnosno da on objasni građanima šta plaćaju, a šta im je besplatno – kažu iz gradske uprave i dodaju da nije do kraja razjašnjeno u kojim slučajevima građani mogu da računaju na besplatna dokumenta. Većina je shvatila da to znači da su oslobođeni i plaćanja taksi, što nije tačno. Građani su od šalterskih službenika tražili odgovor da li se Zakon, i na koji način i u kojoj meri, kosi sa Zakonom o republičkim administrativnim taksama ("Sl. glasnik RS", br. 43/2003, 51/2003 - ispr., 61/2005, 101/2005 - dr. zakon, 5/2009, 54/2009, 50/2011, 70/2011 - usklađeni din. izn., 55/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 47/2013 - usklađeni din. izn., 65/2013 - dr. zakon, 57/2014 - usklađeni din. izn., 45/2015 - usklađeni din. izn., 83/2015, 112/2015 i 50/2016 - usklađeni din. izn.). Ova dva propisa su iste pravne snage i postavlja se pitanje da li novi propis može da stavi van snage procedure koje donosi Zakon o republičkim administrativnim taksama. Ili, ko će da snosi troškove za podnošenje zahteva za izdavanje lične karte – građani ili će im i to biti oprošteno.
U Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave kažu da razmena podataka iz službenih evidencija ima za cilj da uštedi vreme. Pojeftinjenje taksi nije fokus ovog Zakona, kažu u Ministarstvu. Oni objašnjavaju da postoje podaci – informacije od čijeg izdavanja pojedini državni organi "žive". Ali, obećavaju da usluge ubuduće neće biti skuplje, mogu samo da pojeftine.
– Reč je o više stotina postupaka u upravi u kojoj se razmenjuje mnogo podataka i ne očekujemo da saradnja sa svima i sa svim podacima ide glatko. Uprava ne sme da traži podatke koje već ima u svojim evidencijama, poput krštenice, državljanstva i prebivališta – kažu u Ministarstvu.
Marko Bastać, predsednik beogradske opštine Stari grad, kaže da je i na njihovim šalterima bilo nejasnoća, ali da polako uspostavljaju sistem.
Danijela Radonjić, načelnica opštinske uprave Paraćin, kaže da 8. juna 2016. godine nije bilo većih gužvi na šalterima.
– Na vreme smo izmenili obrasce i svi službenici su bili u obavezi da informišu građane, tako da je sve pod kontrolom. U toku je dogovor sa Republičkim katastrom nepokretnosti o potpisivanju sporazuma o razmeni podataka. Oni su nam dostavili jedan model, mi smo tražili da se neki delovi izmene i nadam se da će i to uskoro biti završeno – kaže Radonjić i dodaje da su uglavnom sva dokumenta u ovom trenutku dostupna građanima koji su na vreme obavešteni o svemu..
U Sokobanji, kako kaže Dimitrije Lukić predsednik opštine, kod njih je kompletna digitalizacija podataka završena još 2011. godine, pa su se i do sada sva dokumenta dobijala brzo i lako.
– Imamo dobru saradnju sa okolnim opštinama, pa smo dokumenta lako pribavljali i za one građane koji nisu rođeni na teritoriji naše opštine, pa čak i u drugim delovima zemlje. Ovo sistemsko rešenje će ubuduće štedeti građanima i vreme i novac – kaže Lukić.
Izvor: Vebsajt Politika, Jelica Antelj, 09.06.2016.