Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

REFORMA PRAVOSUĐA: ZA OBEZBEđIVANJE KVALITETNOG RADA PRAVOSUđA I POTPUNOG PRISTUPA PRAVDI NEOPHODNA IZMENA USTAVA RS


Reforma pravosuđa ne može se izvršiti, a da se pri tome ne izvrši i reforma druge dve grane vlasti u onim delovima koji bitno utiču na rad pravosuđa, konstatuje se u Izveštaju o stanju u srpskom pravosuđu Saveta za borbu protiv korupcije.

Savet smatra da je za obezbeđivanje kvalitetnog rada pravosuđa i potpunog pristupa pravdi neophodna izmena Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav).

Savet upozorava da izvršna i zakonodavna vlast donosi zakone po hitnom postupku bez javne i rasprave stručne javnosti, da građani imaju probleme zbog čestih promena propisa i dodaje da takvi propisi ne oslikavaju našu realnost.

Savet je istakao da su izvršna i zakonodavna vlast dužne da omoguće pravosuđu da nezavisno i samostano obavljaju delatnost iz svoje nadležnosti tako što će prestati da svojim izjavama daje upute protiv kojih lica treba voditi postupke gonjenja, procenjuju validnost i značaj dokaza, prestanu da krše pretpostavku nevinost i otimaju nadležnost suda.

Savet je takođe upozorio da vlast treba da prestane da utvrđuje ko je odgovoran, a ko nije ni za šta odgovoran, obezbede potreban poslovni prostor prema utvrđenoj mreži sudova, realan i održiv sudski budžet i da u skladu sa Ustavom obezbede besplatnu pravnu pomoć prema uslovima koje će propisati zakonom.

Loši zakonski propisi često doneti za jednokratnu upotrebu - zloupotrebu, koji se stalno menjaju, ne samo da onemogućavaju saznanje prava nego utiču na nemogućnost uspostavljanja ujednačene sudske prakse, koja po pravilu veoma olakšava rad sudija, ali što je još bitnije stvara pravnu sigurnost u društvu, kaže se u izveštaju.

Savet smatra da država ubuduće mora promeniti praksu donošenja propisa po hitnom postupku, bez javne i stručne rasprave, bez učešća stučnjaka za određene oblasti i učešća civilnog društva. Zakoni se moraju donositi u redovnom postupku uz mišljenje stručne javnosti, regulatornih tela i civilnog društva.

Savet je ocenio da je tužilaštvu za kvalitetan rad neophodno obezbediti institucionalnu nezavinost i da je potrebna potpuna analiza stanja u pravosuđu da bi se utvrdili kriterijumi za ocenjivanja rada svih pravosudnih institucija i videlo kakva mreža sudova je potrebna.

Država je dužna da izvrši detaljnu analizu rada Ustavnog suda, jer iz dosadašnjeg rada ovog suda nije moguće utvrditi da li je taj sud pravosudna institucija ili je deo izvršne vlasti.

Savet upozorava da Ustavni sud nije nezavisna institucija pre svega zbog načina izbora sudija, jer 10 od 15 sudija biraju političari, a samo pet bira pravosuđe.

Utisak koji ostavlja Ustavni sud nije utisak nezavisnosti, već upravo zavisnosti od izvršne vlasti. Prema tome, ovakav organ između pravosudne i izvršne vlasti nije organ u kome se može ostvariti očekivano pravo i pravda, navodi se u izveštaju.

Izveštajem se konstatuje i da je došlo do poboljšanja u rešavanju starih predmeta i da su doneti podzakonski akti koji se tiču kriterijuma i merila za vrednovanje rada kao i izbore sudija i tužilaca, Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku ("Sl. glasnik RS", br. 40/2015), ali i da je potrebno ubuduće kontrolisati njihovu implementaciju.

Izvor: Vebsajt Tanjug i Danas, 11.05.2015.
Naslov: Redakcija