Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

USTAV RS: Član 46 garantuje slobodu mišljenja i izražavanja


Sloboda mišljenja je bezobalna, jer unutrašnja misao čoveka nikog ne može da povredi. Sloboda izražavanja podleže, međutim, ograničenjima, pošto iskazivanjem mišljenja u bilo kom vidu medijske komunikacije može povrediti prava i interese drugih. Zato je Ustavom određeno da se zakonom mogu predvideti njena supstanciona i konkordancijalna ograničenja.

USTAV REPUBLIKE SRBIJE ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006)

Sloboda mišljenja i izražavanja

Član 46

Jemči se sloboda mišljenja i izražavanja, kao i sloboda da se govorom, pisanjem, slikom ili na drugi način traže, primaju i šire obaveštenja i ideje.

Sloboda izražavanja može se zakonom ograničiti, ako je to neophodno radi zaštite prava i ugleda drugih, čuvanja autoriteta i nepristrasnosti suda i zaštite javnog zdravlja, morala demokratskog društva i nacionalne bezbednosti Republike Srbije.

 

 

Supstanciona - radi zaštite nacionalne bezbednosti, morala demokratskog društva, javnog zdravlja i autoriteta sudske vlasti. Konkordancijalna - radi zaštite prava lica na koja se informacije odnose. Ovde će biti reči samo o konkordancijalnim ograničenjima.

Smisao ovih ograničenja je da slobodu medijskog izražavanja učine saglasnom pravima ličnosti kojima se medijski sadržaji bave. To su najčešće: pravo na život i integritet, pravo na dostojanstvo, pravo na identitet, pravo na privatnost, pravo na ispoljavanje verskih uverenja, pravo na zaštitu od govora mržnje, pravo na posebnu zaštitu maloletnika i pravo na pretpostavku nevinosti.

Prema čl. 24 i 25 Ustava, ljudski život je neprikosnoven, a fizički i moralni integritet čoveka - nepovrediv. Otuda se pretnje smrću i podsticanje nasilja ne mogu pravdati slobodom izražavanja. Ona ne može biti važnija od prava na život i integritet čoveka.

Prema članu 23 stav 1 Ustava, ljudsko dostojanstvo je neprikosnoveno i svi su dužni da ga poštuju i štite. Ono se, po članu 79 Zakona o javnom informisanju i medijima, narušava povredom časti, ugleda i pijeteta.

- Čast je skup nematerijalnih vrednosti koje čovek poseduje, kao biološko i socijalno biće. Biološkoj dimenziji odgovara unutrašnja čast koja se stiče rođenjem a ispoljava kao odnos čoveka prema vlastitoj ličnosti. Socijalnoj dimenziji odgovara spoljna čast, kojom okruženje valorizuje unutrašnju čast čoveka.

- Ugled je skup nematerijalnih vrednosti koje čovek radom, načinom života i ponašanjem stiče u užem i širem okruženju. Ako je čast produkt odnosa čoveka prema sebi, ugled je produkt odnosa drugih prema čoveku. - Pijetet je odnos poštovanja i odanosti prema umrlim precima i drugim bliskim licima. - Na čast, ugled i pijetet najčešće se nasrće uvredama i klevetama. Uvrede mogu biti verbalne i realne. Klevete se ogledaju u iznošenju ili pronošenju neistina ili poluistina. Uvrede su i krivična dela. Klevete više nisu.

Ustav sadrži odredbe o nepovredivosti stana (član 40), tajnosti pisama i drugih sredstava opštenja (član 41) i zaštiti podataka o ličnosti (član 42).

Ustav nema opštu odredbu o zaštiti privatnog života, ali je ima Zakon o javnom informisanju i medijima.

ZAKON O JAVNOM INFORMISANJU I MEDIJIMA ("Sl. glasnik RS", br. 83/2014)

Privatan život i lični zapisi

Član 80

Informacija iz privatnog života, odnosno lični zapis (pismo, dnevnik, zabeleška, digitalni zapis i sl.), zapis lika (fotografski, crtani, filmski, video, digitalni i sl.) i zapis glasa (magnetofonski, gramofonski, digitalni i sl.), ne može se objaviti bez pristanka lica čijeg se privatnog života informacija tiče, odnosno lica čije reči, lik odnosno glas sadrži, ako se pri objavljivanju može zaključiti koje je to lice.

Maloletnik se ne sme učiniti prepoznatljivim u informaciji koja može da povredi njegovo pravo ili interes.

Pristanak je potreban i za neposredno prenošenje lika ili glasa putem televizije, radija i slično.

Informacija i zapis iz stava 1. ovog člana ne mogu se objaviti bez pristanka onoga na koga se odnose, ako bi objavljivanjem bilo povređeno njegovo pravo na privatnost ili koje drugo pravo.

Pristanak dat za jedno objavljivanje, za određeni način objavljivanja, odnosno za objavljivanje u određenom cilju ne smatra se pristankom za ponovljeno objavljivanje, za objavljivanje na drugi način, odnosno za objavljivanje za druge ciljeve.

Kad nije potreban pristanak za objavljivanje

Član 82

Informacija iz privatnog života, odnosno lični zapis može se izuzetno objaviti bez pristanka lica iz čl. 80. i 81. ovog zakona ako u konkretnom slučaju interes javnosti da se upozna sa informacijom, odnosno zapisom preteže u odnosu na interes da se spreči objavljivanje.

Smatra se da interes javnosti iz stava 1. ovog člana preteže u odnosu na interes da se spreči objavljivanje informacije iz privatnog života, odnosno ličnog zapisa lica, naročito:

1) ako je to lice informaciju, odnosno zapis namenilo javnosti, odnosno dostavilo mediju u cilju objavljivanja;

2) ako se informacija, odnosno zapis, odnosi na ličnost, pojavu ili događaj od interesa za javnost, posebno ako se odnosi na nosioca javne ili političke funkcije, a objavljivanje informacije je u interesu nacionalne bezbednosti, javne sigurnosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih;

3) ako je lice svojim javnim izjavama, odnosno ponašanjem u privatnom, porodičnom ili profesionalnom životu privuklo pažnju javnosti i na taj način dalo povoda za objavljivanje informacije, odnosno zapisa;

4) ako je informacija saopštena, odnosno ako je zapis načinjen u javnoj skupštinskoj raspravi ili u javnoj raspravi u nekom skupštinskom telu;

5) ako je objavljivanje u interesu pravosuđa, nacionalne bezbednosti ili javne bezbednosti;

6) ako se lice nije protivilo pribavljanju informacije, odnosno pravljenju zapisa, iako je znalo da se to čini radi objavljivanja;

7) ako je objavljivanje u interesu nauke ili obrazovanja;

8) ako je objavljivanje potrebno radi upozorenja na opasnost (sprečavanje zarazne bolesti, pronalaženje nestalog lica, sprečavanja prevare i sl.);

9) ako se zapis odnosi na mnoštvo likova ili glasova (navijača, koncertne publike, demonstranata, uličnih prolaznika i sl.);

10) ako se radi o zapisu s javnog skupa;

11) ako je lice prikazano kao deo pejzaža, prirode, panorame, naseljenog mesta, trga, ulice ili kao deo sličnog prizora.

 

 

 

Prema članu 80 Zakona o javnom informisanju, podaci iz privatnog života, lični pisani zapisi, zapisi lika i glasa, ne mogu se objavljivati bez pristanka onog na koga se odnose, osim u slučajevima koji su kao izuzeci predviđeni članom 82 toga zakona (kada javni interes nadvladava privatni).

Zaštita privatnosti javnih ličnosti, a posebno nosilaca javnih funkcija, sužena je.

Izvor: http://www.danas.rs, Zoran Ivošević

Ako Vam je ova vest privukla pažnju - podelite je: