Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O INSPEKCIJSKOM NADZORU: ZAKONOM JE PROPISANA KAZNA OD 50.000 DO 500.000 DINARA ZA FIZIčKO LICE, ODNOSNO OD 200.000 DO 2.000.000 DINARA ZA PRAVNO LICE KOJE NIJE REGISTROVALO SVOJU DELATNOST. INSPEKTORI DO ONIH KOJI NISU PRIJAVLJENI NAJčEšćE DOLAZE PO PRIJAVI GRAđANA I PRIVREDNIKA KOJI POKUšAVAJU DA SPREčE NELOJALNU KONKURENCIJU


Od 30. aprila 2016. godine počela je puna primena Zakona o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015 - dalje: Zakon). Posebna pažnja prilikom izrade Zakona bila je posvećena transparentnosti i efikasnijem radu inspekcije, što je dovelo do povećanja novoregistrovanih subjekata i smanjenja rada na crno.

Turističke agencije, kozmetički saloni, starački domovi samo su neke od delatnosti koje nisu prijavljene. Na crno se prodaje hrana, odeća, obuća, a mušterije se primaju i u kuću ili stan. Od početka primene Zakona otkriveno je 510 stanova u kojima posluju neregistrovane firme.

Podneto je 2.156 prijava za kažnjiva dela i 783 prekršajna naloga. Uz one koji za poslovanje koriste stambeni prostor, ukupno su otkrivene 4.744 nelegalne firme, od čega 1.429 u prva četiri meseca 2016. godine. Broj novoregistrovanih subjekata nakon kontrole povećan je 15,5 odsto.

"Ovim Zakonom su obuhvaćeni svi oni mehanizmi na koje su se žalili tržišna i sve druge inspekcije da ranije nisu mogli efikasno da postupaju", kaže državni sekretar u Ministrastvu državne uprave i lokalne samouprave, Željko Ožegović.

Marko Radović iz Mreže za poslovne studije kaže da je Zakon ispravio nešto što je bila abnormalna situacija.

"Da se inspekcijije koncentrišu samo na subjekte koji legalno posluju i njih kontrolišu i njihov rad, a da kada dođe neko ko je nelegalan svi slegnu ramenima", ističe Radović.

Inspektori do onih koji nisu prijavljeni najčešće dolaze po prijavi građana i privrednika koji pokušavaju da spreče nelojalnu konkurenciju. Međutim, to nisu jedini načini. Postoji i saradnja sa drugim inspekcijama, sa policijom i inspekcijama u lokalnim samoupravama, dodaje Ožegović.

Zakon je korak u dobrom smeru, ocena je analitičara. Ipak, veruju da sivo tržište može i bolje da se kontroliše.

"Stanje je da Srbija još uvek ima visok stepen sive ekonomije koji se procenjuje na 30 procenata BDP-a, to je vrlo visoko. Da bi se firme stvarno prenele iz sive zone u legalne tokove prvo je potrebno da se napravi takav poreski sitem koji će stimulisati, i gde će oni videti da na duge staze imaju potencijala da posluju legalno", kaže Radović.

Na republičkom nivou ima 3.300 inspektora od kojih je polovina na terenu, a polovina u kancelariji. Prema najavama u pripremi je informacioni sistem koji bi trebalo da bude pušten u rad 2017. godine, a plan je da do 2018. godine sve inspekcije budu povezane u isti.

Izvor: Vebsajt RTS, Milica Pujkilović, 10.07.2016.
Naslov: Redakcija