Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA: €� PRECIZIRANJE POSTOJEćIH KRIVIčNIH DELA PROTIV PRIVREDE I UVOđENJE OSAM NOVIH KRIVIčNIH DELA €�


Srbija bi uskoro trebalo da dobije osam novih krivičnih dela protiv privrede, koja će osnažiti borbu protiv korupcije i odgovarati njenim tranzicionim procesima i tržišnim odnosima.

Nacrt o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika (dalje: Nacrt zakonika), predviđa preciziranje postojećih i uvođenje osam novih krivičnih dela protiv privrede tako da će ih, ukoliko se predviđena rešenja usvoje, biti ukupno 33.

Nova krivična dela predviđena Nacrtom zakonika su:

- prevara u obavljanju privredne delatnosti, pronevera u obavljanju privredne delatnosti, zloupotreba zastupanja u obavljanju privredne delatnosti, zloupotreba poslova upravljanja i nadzora u obavljanju privredne delatnosti, zloupotreba u postupku privatizacije, primanje mita u obavljanju privredne delatnosti, davanje mita u obavljanju privredne delatnosti.

Tu spada i krivično delo prevara u osiguranju, koje je uvedeno Zakonom o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 111/2009), ali je novim Nacrtom sasvim drugačije postavljeno, odnosno onako kako je to uobičajeno u stranom zakonodavstvu. Takođe, za neka krivična dela kao što je poreska utaja i zloupotreba položaja odgovornog lica, Nacrtom se predviđa drugačiji zakonski opis prilagođeniji realnim privrednim kretanjima u državi.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, Radomir Ilić, ukazao je da Srbija danas ima prilično zastareo Krivični zakonik koji ne odgovara realnim potrebama savremenog sveta i društvenim odnosima u kojima se nalazi. Kao takav, dodao je, nije u mogućnosti da zaštiti kako privrednike tako i građane.

"Ovaj Nacrt zakonika ima moderna rešenja koja se ogledaju kroz osam novih krivičnih dela čiji je zaštitini objekat privreda i privredni sistem", ukazao je Ilić i napomenuo da je jedan broj postojećih krivičnih dela dobio novi zakonski odnos prilagođeniji relanosti u kojoj živimo.

Osvrćući se na problem korupcije u Srbiji, Ilić je napomenuo da ponašanja u tržišnoj privredi veoma često mogu da budu ta koja dovode do korupcije i oštećanja bilo privrednih subjekata, građana ili države.

On je ukazao da opisi krivičnih dela u vazećem zakoniku ne odgovaraju realnosti, da su definicije previše opšte i otežavaju njihovo dokazivanje pred sudom s jedne strane, a sa druge mogu da ugroze i prava okrivljenih. Upravo iz tog razloga, kako je naveo, Ministarstvo pravde predlaže izmene Krivičnog zakonika jer pomenuta nova krivična dela mogu da doprinesu i uspešnijoj borbi protiv korupcije.

U Nacrtu zakonika je ukazano da bi primena krivičnog dela zloupotreba položaja odgovornog lica uvedenog 2013. godine u naš krivično pravni sistem trebalo da bude "supsidijarna". U obrazloženju iz Nacrta zakonika, to znači da bi se ono primenjivalo samo na slučajeve kada "kriminalna zona nijednog drugog krivičnog dela ne može da zaštiti privredni sistem", odnosno kada nijedno drugo krivično delo ne može da pokrije kriminalno ponašanje učinioca.

Takođe, u obrazloženju Nacrta zakonika se ukazuje da se kod nekih krivičnih dela više ne propisuje da izvršilac može biti odgovorno lice, već svako lice koje ostvari radnju izvršenja i ostala obeležja krivičnog dela. Takođe je, kako se dodaje, izvršena sitna tehnička intervencija kod krivičnog dela poreske utaje, koja bi trebalo da u praksi primenu ovog krivičnog dela usmeri u pravcu da se više ne bi više zahtevalo davanje lažnih podataka o zakonito stečenim prihodima, odnosno njihovo neprijavljivanje.

"To svakako ne znači da će obaveza plaćanja poreza postojati i u odnosu na nezakonito stečene prihode, već da se to više neće utvrdjivati kao bitno obeležje krivičnog dela što je u praksi do sada izazivalo ozbiljne probleme", navode pisci Nacrta zakonika.

Takođe su značajno izmenjena krivična dela izdavanja čeka i korišćenja platnih kartica bez pokrića.

Postojeća krivična dela njih 25, su poreska utaja, neuplaćivanje poreza po odbitku, zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba položaja odgovornog lica, zlopotreba u vezi sa javnom nabavkom, zloupotreba monopolističkog položaja, prouzrokovanje stečaja, prouzrokovanje lažnog stečaja, oštećenje poverilaca, izdavanje čeka i korišćenje platnih kartica bez pokrića.

Tu su i krivična dela nedozvoljena proizvodnja, nedozvoljena trgovina, krijumčarenje, onemogućavanje vršenja kontrole, neovlašćena upotreba tuđeg poslovnog imena i druge posebne oznake robe ili usluga, narušavanje poslovnog ugleda i kreditne sposobnosti, obmanjivanje kupaca, odavanje poslovne tajne, falsifikovanje novca, falsifikovanje hartija od vrednosti, falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica, falsifikovanje znakova za vrednost, falsifikovanje znakova, odnosno državnih žigova za obeležavanje robe, merila i predmeta od dragocenih materijala, pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za falsifikovanje i pranje novca. 

Izvor: Vebsajt Blic, 10.5.2015.