ZAKON O OZAKONJENJU OBJEKATA: SUVLASNICI NE MOGU STOPIRATI OZAKONJENJE AKO SE NISU BUNILI U TRENUTKU BESPRAVNE GRADNJE, ODNOSNO UKOLIKO NEMAJU ZAPISNIK INSPEKTORA DA SU SE PROTIVILI DOK JE IZGRADNJA BILA U TOKU. NI NOVI VLASNICI PLACA NA KOJEM JE PODIGNUT OBJEKAT NE MOGU DA GA OSPORE U POSTUPKU LEGALIZACIJE

Vlasnik lokala Dejan M. dogradio je pre nekoliko godina bez građevinske dozvole objekat na placu čiji je suvlasnik bio sa još dvojicom ljudi. Oni su u međuvremenu prodali svoju imovinu, pa se sada novi suvlasnici protive ozakonjenju. U Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kažu da suvlasnici ne mogu da stopiraju legalizaciju objekta, ako se nisu bunili u trenutku bespravne gradnje, odnosno ukoliko nemaju zapisnik inspektora da su se protivili dok je izgradnja bila u toku.

- Nemam pismeni dokaz, pa sam se raspitivao kako da to dokažem - objašnjava Dejan M. - Ti ljudi nisu ni bili vlasnici dok je objekat građen, već su lokale na zajedničkom placu kupili kasnije od mojih komšija i postali su suvlasnici. Osobe koje su im prodale nekretnine nisu se nikada žalile na to što sam dozidao svoj deo objekta. U gradskim upravama u Vojvodini i Srbiji različito tumače Zakon o ozakonjenju obejakata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015) i jedni insistiraju na usmenoj raspravi, dok je drugima dovoljna izjava podnosioca zahteva overena kod notara.

I G. B. iz Pančeva ima sličan problem, jer je 2002. godine postao prvi suvlasnik dela objekta jedne fabrike koja je otišla u stečaj. Svoj poslovni prostor je odmah bespravno dogradio, a komšije su se doselile tek 2010. godine. U gradskoj upravi su mu, međutim, rekli da za ozakonjenje mora da pribavi saglasnost svih komšija u zgradi, kojih trenutno ima više od 20.

U Ministarstvu napominju da se u postupku ozakonjenja, u slučajevima kada je to potrebno, primenjuje Zakon o opštem upravnom postupku ("Sl. list SRJ", br. 33/97 i 31/2001 i "Sl. glasnik RS", br. 30/2010), koji je predvideo upotrebu različitih dokaznih sredstava, zavisno od ocene službenog lica koje vodi postupak. Dakle, kako će utvrditi ko je u pravu, zavisi od službenika u građevinskoj inspekciji.

- Cilj izvođenja nekog dokaza jeste utvrđivanje činjeničnog stanja na osnovu koga će biti doneta odluka o zahtevu - objašnjavaju u Ministarstvu. - Bitno je utvrditi činjenično stanje, na osnovu jednog ili više dokaza, a od ocene svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno, donosi se odluka po zahtevu. Službeno lice koje vodi postupak može koristiti sva dokazna sredstva propisana Zakonom o opštem upravnom postupku. U konkretno navedenoj pravnoj situaciji najjači dokaz jeste zapisnik ili rešenje građevinskog inspektora, po prijavi lica suvlasnika, da se u trenutku izgradnje protivilo izgradnji predmetnog objekta, odnosno protivilo izvođenju radova.

Prema Zakonu o ozakonjenju objekata, predmet ozakonjenja može biti objekat izgrađen na građevinskom zemljištu na kome postoji pravo susvojine, a kao dokaz o odgovarajućem pravu dostavlja se i pismena saglasnost svih suvlasnika. Ukoliko je suvlasnik znao ili mogao znati za izgradnju objekta, odnosno izvođenje radova koji su predmet ozakonjenja, ali se u vreme izgradnje tome nije protivio, smatraće se da postoji saglasnost za ozakonjenje.

Izvor: Vebsajt Novosti, Z. R., 09.04.2016.
Naslov: Redakcija