Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU: REKTORI PRIVATNIH UNIVERZITETA TRAżE DA DRżAVA FINANSIRA NAJBOLJE STUDENTE, BEZ OBZIRA NA TO DA LI STUDIRAJU NA DRżAVNOM ILI PRIVATNOM FAKULTETU. ZALAżU SE I DA AKADEMCI SA PRIVATNIH FAKULTETA IMAJU MOGUćNOST DA SE HRANE U MENZAMA


Da li će se naći način da država finansira i privatne univerzitete, da li će se omogućiti i akademcima nedržavnih fakulteta da koriste studentske menze, da li bi uvođenje velike mature obezbedilo da se pravi bolja selekcija onih koji će studirati... samo su neka od pitanja koja bi mogla biti regulisana budućim Nacrtom zakona o visokom obrazovanju.

Nezaobilazna, ključna tema budućih rasprava o novom zakonu biće i novi način akreditacije studijskih programa (već postoji ideja za formiranje Agencije za akreditaciju, kao i da se priznaju akreditacije evropskih akreditacionih tela).

Poznato je da državni univerziteti zastupaju stav da, pošto je država njihov osnivač, država i treba samo na njima da finansira studije. S druge strane, sa privatnih uiverziteta ima predloga da bi njihove najbolje akademce trebalo da finansira država.

Kako je nedavno na sastanku sa osam rektora privatnih univerziteta rekao ministar prosvete, nauke i tehnolškog razvoja, Srđan Verbić, finansiranje iz budžeta i na privatnim fakultetima nije loša ideja, ali je pitanje koliko smo daleko od toga. Za ministra, ključno pitanje Nacrta zakona je finansiranje, i da li će i kako biti usaglašeni stavovi državnih i privatnih univerziteta. Prema njegovima rečima, pre toga potrebno je da imamo ozbiljno rangiranje studijskih programa, a ne univerziteta jer, kako je rekao, siguran je da na privatnim fakultetima postoje studijski programi bolji nego na državnim.

Prema mišljenju rektora Univerziteta "Edukons" dr Aleksandra Andrejevića, umesto finansiranja institucija, država treba da finansira pojedinca, studenta, plaćajući mu deo školarine, nudeći (zajedno sa bankama) i studentske kredite, koji bi bili pomoć u plaćanju njihove participacije za školarine.

- Pravo na finansijsku podršku države trebalo bi da imaju svi studenti koji zadovolje uslove koje definiše Ministarstvo ako upisuju akreditovane programe, i to u slučaju da ih nude i privatni univerziteti, pogotovo u oblastima gde je potražnja kadrova veća od ponude – keže rektor Andrejević i ističe da svi studenti treba da budu ravnopravni u korišćenju podrške koju država obezbeđuje studentima, bez obzira na univerzitet na kom studiraju.

Da bi se visoko obrazovanje menjalo, Verbić smatra da mora da se uvede velika matura, da ne bude kao sada da neko sa dvojkama iz trogodišnje srednje škole ima prohodnost i do doktorskih studija.

Državna sekretarka u Ministartvu, dr Zorana Lužanin, ranije je najavila da je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja počelo izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju koji će biti na javnoj raspravi tokom jeseni.

- Važeći Zakon o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 76/2005, 100/2007 - autentično tumačenje, 97/2008, 44/2010, 93/2012, 89/2013, 99/2014, 45/2015 - autentično tumačenje i 68/2015) je menjan nekoliko puta, ima dosta članova koji se ne primenjuju i došao je trenutak da više ne krpimo zakon koji je donet iz najbolje namere, ali se u svojoj realizaciji nije tako pokazao nego da krenemo u izradu novog zakona - rekla je Lužanin.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, V. Crnjanski, 11.04.2016.
Naslov: Redakcija