Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZMENE USTAVA RS: Komisija za izmenu Ustava smatra da predsednike sudova, kao i predsednika najvišeg suda, treba da bira Visoki savet sudstva, kao i sve sudije, bez obzira na to da li se biraju prvi put, na ograničen mandat, ili se biraju na stalnu funkciju, a kada je reč o prvom izboru sudija na mandat od tri godine, jedan od predloga je da to rešenje bude ukinuto


Ustav Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) sadrži mnoge slabosti u pogledu pravosuđa, ocenio je predsednik Vrhovnog kasacionog suda, Dragomir Milojević i predstavio stavove radne grupe koja radi na planu njegovih izmena.

Govoreći na godišnjem savetovanju sudija u Vrnjačkoj Banji, Milojević je podsetio da je Ustav postavio okvir za otpočinjanje reformi u pravosuđu, sa ciljem da se obezbedi nezavisno, transparentno, efikasno i odgovorno sudstvo, ali da taj cilj nakon 10 godina nije još dostignut.

Milojević je ukazao da je zbog toga Komisija za sprovođenje Nacionalne strategija reforme pravosuđa za period 2013-2018. godine ("Sl. glasnik RS", br. 57/2013), obrazovala radnu grupu za analizu ustavnog okvira, na čijem je on čelu i koja je završila prvu fazu analize ustavnog okvira o pravosuđu.

Druga faza biće izrada nacrta izmena Ustava, po članovima, naveo je Milojević napominjući da Vrhovni kasacioni sud planira da organizuje posebnu konferenciju na tu temu, sa svim sudijama iz Srbije na kojoj će se kroz diskusiju doći do najboljih predloga i rešenja.

Predstavljajući stavove Komisije za izmenu Ustava kada je u pitanju pravosuđe Milojević je rekao da Komisija smatra kako je naziv "Vrhovni kasacioni sud" kontradiktoran i da treba vratiti raniji naziv najvišeg suda, to jest da bude Vrhovni sud.

"Predsednike sudova, kao i predsednika najvišeg suda, treba da bira Visoki savet sudstva, kao i sve sudije, bez obzira na to da li se biraju prvi put, na ograničen mandat, ili se biraju na stalnu funkciju, a kada je reč o prvom izboru sudija na mandat od tri godine, jedan od predloga je da to rešenje bude ukinuto", rekao je Milojević.

Komisija takođe smatra da sastav VSS-a treba izmeniti te da je suvišno članstvo u VSS-u predsednika nadležnog skupštinskog odbora, dok učešće ministra pravde u sastavu VSS-a treba modifikovati tako da on bude član "ograničenog kapaciteta" tako da ne bi imao ovlašćenja da odlučuje u stvarima koji se odnose na premeštaj sudije i izricanje disciplinskih mera.

"Ministar bi mogao da bude uključen kada se raspravlja o budžetskim pitanjima, to jest prihodima i rashodima sudstva. Na ovaj način mogla bi se obezbediti ravnoteža u pogledu finansijskih potreba sudstva i ukupnih finansija, koja Vlada predlaže Parlamentu", naveo je on.

Kada je u pitanju struktura sudija - članova VSS-a, ona prema stavu Komisije treba da bude zasnovana na funkcionalnom kriterijumu, koji u potpunosti odražava postojeću organizaciju sudova u Srbiji.

Korekcija ovog principa dopustiva je u meri afirmisanja legitimnog cilja ravnomerne zastupljenosti svih sudova.

"Tako, teritorijalnu zastupljenost, koja se u pozitivnom pravu pojavljuje kao politički kolektiv zasnovan na uvažavanju decentralizacije i postojanja autonomnih pokrajina, treba zameniti i obezbediti, na primer, zastupljenost predstavnika sve četiri apelacije u sastavu saveta", naveo Milojević.

Za "uravnotežen stav" VSS-a Komisija smatra da je potreban i uravnotežen način izbora njegovih članova, tako što bi sudije članove VSS-a birale same sudije, a članove koji nisu sudije da bira Skupština iz redova istaknutih pravnika na predlog profesionalnih i strukovnih organizacija.

Milojević je naveo i stav Komisije da predsednik VKS treba da bude u sastavu VSS-a, ali ne i da po automatizmu bude predsednik tog organa.

Predsednika VSS-a treba da biraju članovi VSS-a, a postoji i alternativa da se zadrži sadašnje rešenje, naveo je predsednik VKS.

Posebna tema razmatranja, kako je naveo, bila je i kako naći rešenje za sukob jurisdikcija između Ustavnog suda i redovnog sudstva.

Ustavni sud ne nastupa kao "visoka" ili "najviša" sudska instanca prema sudovima, tako da on treba da se zadrži isključivo na "ustavnom pitanju" i da ne ulazi u domen drugih grana prava (npr. krivičnog ili građanskog prava).

Ustavni sud vrši kontrolu "ustavne opravdanosti", pa zato i kad ustavna žalba proistekne iz nekog građanskog ili krivičnog spora Ustavni sud treba da se ograničava samo na pitanja u postupanju suda koja su vezana za potencijalnu povredu ustavnog prava, smatra Komisija.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 10.10.2016.
Naslov: Redakcija