Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

USTAV RS: AKCIONIM PLANOM ZA POGLAVLJE 23 U PRISTUPNIM PREGOVORIMA SA EU, ROK ZA IZMENE USTAVA KRAJ 2017. GODINE. PRVA I NAJVAżNIJA IZMENA JE UVOđENJE INTEGRATIVNE KLAUZULE, KOJA PODRAZUMEVA POVERAVANJE DELA SUVERENIH PRAVA EVROPSKOJ UNIJI, A DRUGA JE UVOđENJE AKTIVNOG I PASIVNOG BIRAčKOG PRAVA GRAđANA EU, DA SE GLASA ZA EVROPSKI PARLAMENT I LOKALNE ISTITUCIJE. OSIM TOGA, PLANIRANA I SPECIFIčNA IZMENA USTAVA, UVOđENJEM ODREDBE O NEZAVISNOSTI PRAVOSUđA


Srbija će morati da promeni Ustav Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) i usaglasi ga sa obavezama koje proističu na daljem evropskom putu, ali je ustavna reforma neophodna i zbog brojnih unutrašnjih pitanja. Od donošenja Ustava, 2006. godine, moglo se uočiti da određene odredbe Ustava ne daju dobar pravni okvir i nisu u skladu sa ambicijama Srbije na putu ka EU.

Pravnik u pregovaračkom timu Srbije, Vladimir Međak, rekao je da su dve izmene Ustava obavezne.

Prva i najvažnija izmena je uvođenje integrativne klauzule, koja podrazumeva poveravanje dela suverenih prava Evropskoj uniji, a druga je u Ustav uvesti aktivno i pasivno biračko pravo građana EU, da se glasa za Evropski parlament i lokalne istitucije.

Prema njegovim rečima, osim toga, već je planirana i specifična izmena Ustava, jer Srbija ima obavezu da 2017. godine unese u Ustav odredbu o nezavisnosti pravosuđa.

"Ustav ne može biti osnov za delegiranje prava koja se preuzimaju iz članstva. Samim tim, Srbija mora svoj Ustav da izmeni na takav način da on omogući da pristupanje EU za početak bude ustavno, i nakon ulaska u članstvo sve obaveze koje smo preuzeli pristupanjem u članstvo moraju biti sprovodive u Srbiji i da ne budu u suprotnosti sa Ustavom", kaže Međak.

A jedan od imperativa za novi Ustav je, pre svega, integrativna klauzula - klauzula o Evropskoj uniji. Spisak manjkavosti Ustava iz 2006. za profesora Ustavnog prava, Stevana Lilića je ipak duži - promene su nužne od pravosuđa do izbornog sistema.

"U suštini ovaj Ustav iz 2006. godine nije uspeo Ustav, on je pao na ispitu onoga što se zove društvena demokratija. Zašto? Zato što izborni sistem u ovakvom sastavu da ti možeš da glasaš za jednog, a dobiješ drugog", navodi Stevan Lilić, profesor Pravnog fakulteta.

Pod pritiskom evropskih integracija ili tek pritiskom domaće javnosti - o sudbini ustavnog sistema Srbije konačnu reč daće novi saziv Narodne skupštine Republike Srbije.

Izvor: Vebsajt N1, Maja Đurić, 07.07.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija