Edukacija kandidata za nosioce pravosudnih funkcija u okviru pregovora sa EU regulisana je dokumentima Vlade Srbije o reformi pravosuđa.
Najvažnija novost u toj oblasti je donošenje Zakona o Pravosudnoj akademiji. Buduće sudije i tužioci moraju da završe Akademiju nakon što polože prijemni ispit, koji se sastoji iz tri dela, a svaki je eliminacioni.
Reč je o ozbiljnom, sveobuhvatnom i vrlo detaljnom ispitu iz sudskog prava (krivičnog i građanskog) i psihološkog testa. Zatim sledi dvoipogodišnja praksa i predavanja i polaganje završnog ispita.
Zbog ozbiljnosti i značaja usavršavanja preko Akademije predviđeno je da kandidati sa završenom Akademijom pri izboru na pravosudnu funkciju u početku imaju prednost u odnosu na ostale kandidate, a kasnije bi završetak Akademije bio uslov za izbor.
Opisani vid dodatnog usavršavanja kandidata za sudije i tužioce je do sada najbolji potez i najveći pomak u reformi pravosuđa. Međutim, već nekoliko godina vodi se kampanja i prava hajka protiv Pravosudne akademije. U čitavom nizu aktivnosti protiv Akademije u Beogradu je 4. jula u organizaciji Društva sudija i Udruženja tužilaca održana Međunarodna konferencija asocijacija pravosudnih savetnika.
Tu su protivnici Akademije, uglavnom članovi sudijskih i tužilačkih udruženja, potpuno otkrili karte: Edukacija može, ali ne tako rigorozna, ne tako obavezujuća, ne suštinska, bez provere znanja. Jedan od diskutanata je rekao: „Nama odgovara srednje rešenje.“
Izvor: http://www.danas.rs, Dragoljub Todorović