<<< Nazad na ostale vesti 11.5.2012
ZAKON O PREUZIMANJU AKCIONARSKIH DRUŠTAVA: Mišljenje Komisije za hartije od vrednosti u vezi sa zahtevom za preispitivanje mišljenja Komisije u vezi sa sticanjem sopstvenih akcija i obavezom objavljivanja ponude za preuzimanje
Tweet
Broj:2/0-03-117/2-12
Beograd, 07.05.2012.
Povodom pitanja BDD da li bi, većinski akcionar bio u obavezi da uputi ponudu u slučaju da Izdavalac - ciljno društvo stekne sopstvene akcije, Komisija je donela pozitivno mišljenje na sednici od 20.03.2012. godine.
Nakon objavljivanja predmetnog mišljenja na sajtu Komisije usledile su reakcije učesnika na finansijskom tržištu iznošenjem konkretnih stavova u vezi sa predmetnim mišljenjem u delu koji se odnosi na obavezu kontrolnog akcionara da uputi ponudu za preuzimanje i pri sticanju sopstvenih akcija od strane Izdavaoca.
Tako je Df d.o.o. Beograd dana 20.04.2012. godine dostavio dopis Komisiji u kome je izneo svoje napomene u vezi sa predmetnim mišljenjem. U dopisu se navodi da je sporan deo mišljenja koji se odnosi na tretiranje ciljnog društva i lica koje kontroliše ciljno društvo u smislu čl. 4. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Sl. glasnik RS", br. 46/2006, 107/2009 i 99/2011 - prim. red.) kao lica između kojih postoji odnos zajedničkog delovanja, pa se izvodi zaključak da "prilikom sticanja i jedne dodatne akcije od strane Izdacaoca ili Većinskog vlasnika, aktivira se obaveza objavljivanja ponide za preuzimanje..."
Dalje se u dopisu navodi da bi navedeni stav imao za posledicu da, prilikom sticanja sopstvenih akcija, akcionar koji poseduje najmanje 25% akcija s pravom glasa u datom društvu mora da uputi ponudu za preuzimanje ostalim akcionarima.
Pri navedenom se iznosi stav da se obaveza davanja ponude za preuzimanje vezuje isključivo za sticanje akcija s pravom glasa ciljnog društva. U tom smislu, i član 6. st.1. Zakona utvrđuje da je lice "obavezno da objavi ponudu za preuzimanje kada neposredno ili posredno, samostalno ili zajednički delujući, stekne akcije s pravom glasa ciljnog društva, tako da zajedno sa akcijama koje je već steklo, pređe prag od 25% akcija s pravom glasa ciljnog društva (kontrolni prag)". Navedena odredba je u skladu sa XIII Direktivom, koja u tački 11 uvodnog dela naglašava da "ne postoji obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje u slučaju sticanja hov koje ne nose pravo glasa na redovnim skupštinama akcionara".
Imajući u vidu da shodno čl. 286. Zakona o privrednim društvima ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011 i 99/2011 - prim. red.), sopstvene akcije nesporno ne daju pravo glasa (niti druga prava iz akcija), izvodi se zaključak da sticanje sopstvenih akcija od strane izdavaoca ne može aktivirati obavezu akcionara koji poseduje 25% ili više akcija s pravom glasa u tom društvu (i/ili lica koja s njim zajednički deluju) da učini ponudu za preuzimanje.
U prilog iznetom se navodi i to što je noveliranim čl. 4. st. 1. Zakona, jasno utvrđeno da je zajedničko delovanje usmereno na "sticanje akcija s pravom glasa, usklađeno ostvarivanje prava glasa ili sprečavanje drugog lica u sprovođenju postupka preuzimanja", što se ne može postići sticanjem akcija koje ne daju pravo glasa svom imaocu.
Dalje se navodi, da činjenica da su sopstvene akcije mogle biti izdate kao obične akcije sa pravom glasa, ni u kom slučaju ne može da utiče na status sopstvenih akcija kao akcija bez prava glasa. Samim aktom sticanja ovih akcija od strane izdavaoca one prestaju da nose pravo glasa i druga prava iz akcija, što znači da sam izdavalac nema pravo glasa na skupštini akcionar. Šta više, sudbina ovakvih akcija je ili da, u određenom, zakonom dozvoljenom obimu, ostanu u vlasništvu izdavaoca u tom statusu (dakle kao akcije koje ne daju pravo glasa) ili da po sili Zakona o privrednim društvima (u slučaju da prelaze dozvoljeni cenzus sopstvenih akcija koje izdavalac može držati) u određenom roku budu poništene ili otuđene (i tek otuđenjem ponovo aktiviraju pravo glasa).
Povodom navedenog zahteva Komisija za hartije od vrednosti je na 99. sednici od 10.05.2012. godine donela sledeće:
MIŠLJENJE
"Iznetim stavom u vezi sa sopstvenim akcijama i obavezom objavljivanja ponude za preuzimanje, Komisija je, polazeći od čestih zloupotreba pri sticanju i otuđenju sopstvenih akcija, koje su bile prisutne u dosadašnjoj praksi, želela da umanji mogućnost nastanka negativnih posledica po manjinske akcionare i predupredi neželjene efekte pri sticanju i otuđenju sopstvenih akcija, na njihove legitimne interese. Time je Komisija imala nameru da pošalje jasnu poruku da takav način sticanja i otuđenja kao i raspolaganja sopstvenim akcijama nije u skladu ni sa regulativom niti sa najboljom praksom zemalja Evropske unije i zemalja iz okruženja, jer se može kvalifikovati kao neželjeno (nesavesno) ponašanje učesnika na finansijskom tržištu. U tom smislu je Komisija, u svetlu izmena i dopuna Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Sl. glasnik RS", br. 46/06, 107/09 i 99/11), kao i sa novodonetim Zakonom o privrednim društvima ("Sl. glasnik RS", br. 36/11 i 99/11) i Zakonom o tržištu kapitala ("Sl. glasnik RS", br. 31/11), tumačenjem citiranih odredaba, povodom mogućih zloupotreba na tržištu kapitala, prišla postavljenim pitanjima restriktivno, zbog odgovornosti za integritet tržišta kapitala.
Povodom iznetog stava u vezi sa sopstvenim akcijama Komisija napominje da nema neslaganja u vezi sa pravnom prirodom sopstvenih akcija, čiji status je regulisan odredbama sistemskog zakona koji reguliše privredna društva i koji je usaglašen sa relevantnom regulativom Evropske unije. Naime, odredbama čl. 286. st. 1. Zakona o privrednim društvima je propisano da sopstvene akcije ne daju pravo glasa.
Sopstvene akcije su podrobno regulisane Zakonom o privrednim društvima (281-290) te podsećamo da je za tumačenje i primenu navedenog zakona nadležno Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja. Odredbama čl. 281. Zakona o privrdnim društvima je propisana zabrana upisa sopstvenih akcija od strane akcionarskog društva, bilo direktno ili indirektno (preko drugog lica koje ih stiče komisiono u svoje ime, a za račun tog društva), budući da društvo ne može samo sebi da plati ove akcije.
Zakon o privrednim društvima (čl. 282.) usvaja mešoviti sistem sticanja sopstvenih akcija akcionarskog društva (javnog ili nejavnog) - princip je ograničeno sticanje do 10% osnovnog kapitala društva (nominalna vrednost ili računovodstvena vrednost akcija bez nominalne vrednosti uključujući i ranije stečene akcije koje društvo u tom momentu drži kao sopstvene i akcije koje je steklo preko drugog lica koje ih drži za račun tog društva, ne može preći ovaj procenat).
Naime, odredbama citiranog člana su propisani sledeći uslovi sticanja sopstvenih akcija koji se odnose na:
1) odluku skupštine kojom se odobrava sticanje sopstvenih akcija;
2) da kao rezultat sticanja sopstvenih akcija neto imovina društva neće biti manja od uplaćenog osnovnog kapitala uvećanog za rezerve koje je društvo u obavezi da održava u skladu sa zakonom ili statutom, ako takve rezerve postoje, osim rezerve koje su statutom predviđene za sticanje sopstvenih akcija;
3) da su akcije koje društvo stiče u celosti uplaćene;
4) da ukupna nominalna vrednost, odnosno računovodstvena vrednost kod akcija bez nominalne vrednosti tako stečenih akcija, uključujući i ranije stečene akcije ne prelazi 10% osnovnog kapitala društva.
Pri navedenom se u stavu tri propisuje da odluka skupštine sadrži uslove sticanja i raspolaganja sopstvenim akcijama a naročito:
- maksimalan broj sopstvenih akcija koje se stiču;
- rok u kome društvo može steći sopstvene akcije, koje ne može biti duži od tri godine;
- minimalnu i maksimalnu cenu za sticanje sopstvenih akcija, ako se sopstvene akcijke stiču uz naknadu;
- način raspolaganja i cenu po kojoj se stečene sopstvene akcije otuđuju, odnosno metod utvrđivanja te cene, ako se sopstvene akcije otuđuju uz naknadu.
Stavom 4. istog člana je propisano da izuzetno, društvo može sticati sopstvene akcije i bez odluke skupštine, a na osnovu odluke odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno:
1) u slučaju javnog akcionarskog društva, ako je to neophodno da bi se sprečila veća i neposredna šteta po društvo, u kom slučaju je odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, obavezan da na prvoj sledećoj sednici skupštine akcionare obavesti o razlozima i načinu sticanja sopstvenih akcija, njihovom broju i ukupnoj nominalnoj vrednosti, odnosno ukupnoj računovodstvenoj vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti, njihovom učešću u osnovnom kapitalu društva kao i ukupnom iznosu koje je za njih društvo platilo;
2) ako se sopstvene akcije stiču radi raspodele zaposlenima u društvu ili povezanom društvu, ili za nagrađivanje članova odbora direktora, odnosno izvršnog ili nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, ali najviše do 3% bilo koje klase akcija u toku poslovne godine, pod uslovom da je takva mogućnost predviđena statutom i da su izdvojene rezerve za te namene.
Poslednjim stavom navedenog člana je propisano da odbor direktora, odnosno izvršni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, je u obavezi da prilikom svakog sticanja sopstvenih akcija proveri da li su ispunjeni propisani uslovi u vezi sa skupštinskom odlukom - st. 2. tač. 2) do 4) navedenog člana i da o tome sačini pisani izveštaj.
Odredbama čl. 284. Zakona su propisani izuzeci od uslova za sticanje sopstvenih akcija te je stavom 1. propisano da se odredbe čl. 282. st. 2. do 5. ne primenjuju ako društvo stiče sopstvene akcije:
1) kao posledicu ostvarivanja prava nesaglasnih akcionara;
2) kao posledicu isključenja akcionara;
3) besteretno;
4) kao posledicu statusne promene;
5) po osnovu odluke suda;
6) ako se akcije stiču radi sprovođenja postupka smanjenja kapitala društva.
Odredbama čl. 287. je propisano da ako je društvo steklo sopstvene akcije suprotno odredbama čl. 282. i 284. Zakona, ono je u obavezi da ih otuđi ili poništi u roku od godinu dana od dana sticanja. Sopstvenim akcijama stečenim u skladu sa čl. 282. st. 4. tač.1) Zakona društvo raspolaže u skladu sa propisima koji uređuju tržište kapitala. Stavom tri navedenog člana je propisano da, sopstvene akcije stečene u skladu sa čl. 282 st. 4. tač. 2), društvo je u obavezi da raspodeli licima utvrđenim u odluci o sticanju u roku od godinu dana od dana sticanja.
Stavom 4. istog člana je propisano da ako je društvo steklo sopstvene akcije u skladu sa članom 282. i 284. tač. 1) do 5) Zakona čija je nominalna vrednost, odnosno računovodstvena vrednost kod akcija bez nominalne vrednosti veća od 10% osnovnog kapitala, u obavezi je da ih u roku od tri godine od dana sticanja otuđi tako da ukupna vrednost tako stečenih sopstvenih akcija društva ne bude veća od 10% osnovnog kapitala. Stavom 5. citiranog člana je propisano da ako društvo ne raspodeli, ne otuđi sopstvene akcije u propisanim rokovima, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno u obavezi je da ih bez posebne odluke skupštine, odmah po isteku roka poništi i po tom osnovu smanji osnovni kapital društva.
Takođe je odrdbama čl. 288. st. 5. Zakona eksplicitno propisano da se cena po kojoj društvo može da otuđi sopstvene akcije utvrđuje shodnom primenom člana koji propisuje emisionu cenu (čl. 260.).
Iz navedenog proizilazi da svako akcionarsko društvo ima obavezu i odgovornost za donošenje odgovarajuće korportivne odluke u vezi sa sticanjem i otuđenjem sopstvenih akcija. Iz citiranih odredaba proizilazi da su Zakonom o privrednim društvima podrobno propisani kako uslovi sticanja tako i način otuđenja sopstvenih akcija.
Pri navedenom napominjemo da je u okviru kaznenih odredbi predviđen privredni prestup za društvo ako ne otuđi, poništi ili raspodeli sopstvene akcije u skladu sa obavezom otuđenja sopstvenih akcija (čl. 585. st. 1. tač 6) navedenog zakona.
Sa stanovišta Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, ukazujemo da su i sopstvene akcije izdate kao akcije sa pravom glasa na kojima je privremeno suspendovano to pravo, te i sopstvene akcije mogu biti predmet preuzimanja u skladu sa odredbama čl. 2. st. 1. tač. 2) Zakona, kojima je propisano da je ponuda za preuzimanje, javna ponuda upućena svim akcionarima ciljnog društva za kupovinu svih akcija koje su izdate s pravom glasa, uz uslove i na način određen Zakonom.
Odredbama čl. 57. st 3. Zakona o tržištu kapitala je propisano da se procenat prava glasa koji pripada fizičkom ili pravnom licu računa na osnovu broja svih izdatih akcija sa pravom glasa, uključujući i soptvene akcije izdavaoca, kao i akcije kod kojih je ostvarivanje prava glasa isključeno, odnosno ograničeno zakonom ili pravnim poslom, ukoliko je takav posao u skladu sa zakonom.
Istovetne odredbe, u vezi sa utvrđivanjem procenta akcija s pravom glasa, propisuje i novi čl. 5a. izmena i dopuna Zakona o preuzimanju akcionarskih društava. Naime, stavom 2 citiranog člana je propisano da se u smislu Zakona, procenat akcija s pravom glasa u ciljnom društvu izračunava u odnosu na sve akcije ciljnog društva koje su izdate kao akcije s pravom glasa, uključujući i sopstvene akcije ciljnog društva i akcije kod kojih je ostvarivanje prava glasa isključeno ili ograničeno zakonom ili pravnim poslom.
Imajući u vidu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, kojima je propisano da je lice "obavezno da objavi ponudu za preuzimanje kada neposredno ili posredno, samostalno ili zajednički delujući, stekne akcije s pravom glasa ciljnog društva, tako da zajedno sa akcijama koje je već steklo, pređe prag od 25% akcija s pravom glasa ciljnog društva (kontrolni prag)", to Komisija koriguje svoj stav da sticanje sopstvenih akcija od strane Izdavaoca može aktivirati ponudu za preuzimanje akcija ciljnog društva od strane Kontrolnog akcionara ili lica koja su povezana sa njim.
Iz svega izloženog proizilazi da, kada Izdavalac stiče sopstvene akcije, u Zakonom propisanim slučajevima, Kontrolni akcionar nije u obavezi da objavi ponudu za preuzmanje akcija tog društva.
Po Rešenju Predsednika Komisije o prenosu ovlašćenja broj 1/0-01-23/8-12 od 08.05.2012.
dr Milko Štimac, član Komisije
Izvor: Vebsajt Komisije za hartije od vrednosti, 10.5.2012.