Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O OZAKONJENJU OBJEKATA: ODGOVORI MINISTARSTVA GRAđEVINARSTVA, SAOBRAćAJA I INFRASTRUKTURE NA PITANJA O LEGALIZACIJI


Zakon o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015 - dalje: Zakon) stupio je na snagu 27. novembra 2015. godine.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture daje odgovore na neka od pitanja vlasnika nelegalno sagrađenih objekata.

- Podneo sam zahtev za legalizaciju 9. 3. 2010. godine. Tražen mi je geometarski premer placa, kao i objekta, to sam i uradio gde mi je objekat ucrtan na placu gde je dozvoljena izgradnja (u selu), izgradio sam objekat nelegalno. U posedovnom listu nepokretnosti piše da je plac u svojini. Pošto je objekat višenamenski, kome bih mogao da se obratim radi utvrđivanja istine, jer nije sve za stanovanje? Objekat sadrži: garažu, prostor za uzgoje pilića-ćurića, prostor za nosilje, ali je ovo sve pod istim krovom, kako ne bih platio legalizaciju celokupne kvadrature ili ću morati da platim na svu kvadraturu od 145 m2?

Nadležni organ će, na osnovu tehničke dokumentacije i drugih dokaza utvrditi namenu i površinu objekta, i u odnosu na utvrđeno odrediti i visinu takse za ozakonjenje.

- Vlasnik sam porodične stambene zgrade i placa, sa odobrenjem za izgradnju bez upotrebne dozvole. U urbanističko-tehničkim uslovima iz 1975. godine stoji da je spratnost objekta suteren (podrum) sa pomoćnim prostorijama i prizemlje sa stambenim prostorom. Objekat koji posedujem ima podrum, prizemlje i potkrovlje. Da li je potrebno preduzeti neke mere prema zakonu o ozakonjenju? Koji je postupak za dobijanje upotrebne dozvole u ovom slučaju?

Svi radovi koji su izvedeni bez građevinske dozvole su predmet ozakonjenja. U vašem slučaju, prvo će se ozakoniti deo objekta koji predstavlja odstupanje od izdatog odobrenja za izgradnju. Kada to rešenje postane pravnosnažno, podnećete zahtev za izdavanje rešenja o upotrebnoj dozvoli, u redovnom postupku.

- Kupila sam kuću pre 16 godina koja je sagrađena 1960. godine na državnom zemljištu. Sve vreme plaćam stan, struju i porez, a urađena je i konverzija zemljišta. Sva potrebna dokumenta za legalizaciju pribavila sam 2005. godine. Da li ću moći da legalizujem kuću?

Ako su ispunjeni prethodni uslovi propisani Zakonom, moći ćete da ozakonite vašu kuću, uz plaćanje takse za ozakonjenje, koja za stambene objekte do 100 m2 iznosi 5.000 dinara.

- Investitor je u višespratnici (3 sprata) od garažnog prostora napravio pet stanova. Svi stanovi su useljeni 2006/2007. Želim da legalizujem svoju garsonjeru od 24 m2. Šta treba da uradim i pribavim od dokumenata?

Odgovor zavisi od toga da li je investitor koji vam je prodao stan poznat i dostupan i da li su ispunjeni uslovi za prenamenu prostora u konkretnom slučaju. Dalji postupak je propisan Zakonom, a vama će nadležni organ za ozakonjenje uputiti dopis u kome će navesti koju dokumentaciju da dostavite u daljem postupku.

- Kupio sam plac sa dva objekta 1974, a građeni su 1956-1957. Imam plan tih objekata, jedan je 10h5, drugi 8h3. Manji objekat, 8h3, sam porušio i izgradio veliku kuću 1991. godine, taj objekat je 10h9,80 na sprat. Šta mi treba da je legalizujem i koliko bih morao da platim?

Kuća koju ste izgradili bez građevinske dozvole je predmet ozakonjenja, u skladu sa odredbama Zakona, a pre donošenja rešenja o ozakonjenju, nadležni organ će vam poslati obaveštenje o visini takse za ozakonjenje, koja u vašem slučaju iznosi 15.000 dinara, ako je površina objekta do 200 m2.

- U selu kod Kraljeva vlasnica sam kućice sa tri odeljenja, izgrađene na mom zemljištu 1935. godine, od prikovaca i hrastovine. Uknjižena sam u katastarske knjige kao vlasnik zemljišta i kuće. Porez se plaća redovno od 1935. godine. Koliko znam, u vreme izgradnje nije bilo urbanističkog plana, niti regulacionog plana. Ni sada ga selo nema. Nije ni građevinska dozvola bila uslov za gradnju. Osamdeset i jednu godinu je kuća bila legalna! Šta je sada?

U Zakonu jasno piše da objekti poput vašeg nisu predmet ozakonjenja. Potrebno je da podnesete zahtev za upis prava svojine službi za katastar nepokretnosti opštine na čijoj se teritoriji nalazi predmetni objekat, a nadležni organ će doneti rešenje kojim se vrši upis prava svojine, s obzirom na to da je objekat izgrađen u vreme kada za izgradnju nije bila potrebna građevinska dozvola.

- Kada, kako i kod koga sprovesti konverziju, pa da legalno podignuta kuća pre 40 godina, na mom placu, uz projekat, građevinsku dozvolu, upotrebnu dozvolu, bude ponovo na mom placu, bez klauzule prava korišćenja, već prava vlasništva? Ako je država po automatizmu nacionalizovala placeve, neka ga po automatizmu vrati da građani ne budu žrtve katastarskih zavrzlama iza kojih se krije profit.

Odredbom člana 102. Zakona o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014) propisano je da se pravo korišćenja pretvara u pravo svojine, bez naknade. Upis u vašem slučaju ima samo deklarativno dejstvo, a vi ste postali vlasnik na predmetnom zemljištu danom stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji. Upis prava svojine vrši organ nadležan za poslove državnog premera i katastra, po službenoj dužnosti.

* Vlasnik sam stana u zgradi sa još devet vlasnika. Investitor je imao svu potrebnu dokumentaciju za izgradnju, ali je nije upisao u katastar, odnosno nije podneo zahtev za legalizaciju. U katastru postoji ucrtana samo osnova zgrade odnosno kolika je površina na kojoj je sama zgrada. Pokušavala sam da sama sada legalizujem po ovom novom zakonu, ali sam dobijala uvek odgovor da investitor to treba da uradi, pošto ima građevinsku dozvolu. Pošto on to očigledno nema nameru da uradi, želela bih da znam šta mogu da uradim povodom toga. Bila sam i u Opštini, ali oni nemaju ništa od dokumentacije zbog poplave.

Na osnovu vaših navoda, za stambeni objekat u kome se nalazi vaš stan je izdata građevinska dozvola, te shodno tome, on nije predmet ozakonjenja, već je potrebno da investitor ishoduje upotrebnu dozvolu u redovnom postupku.

- Dvojnu stambenu zgradu izgradili smo 1957/1958. godine, gabarita 10h10 m2. Upisana je u listu nepokretnosti vlasništvo po 1/2. Dobili smo urbanističke uslove za proširenje. Po završetku nadogradnje obrazovana je komisija za tehnički pregled. Površine stare kuće i novoizgrađene i dograđene komisija upisuje po nivoima objekta, pa tako sabrane na tri nivoa ukupne površine iznose 168 m2. U zapisniku komisije upisane su i pomoćne prostorije koje su sastavni deo objekta, sa dvorišne strane su u nivou dvorišta u površini 52 m2. Na osnovu rešenja Opštine o upotrebi stana i zapisnika komisije za tehnički prijem zgrade, Drugi opštinski sud u Beogradu donosi rešenje o upisu prava vlasništva samo površine 168 m2. Kako u Katastar nepokretnosti upisati 52m2 površine upisane u zapisnik tehničke komisije o prijemu zgrade?

Ključno pitanje jeste da li je i pomoćni objekat bio deo izdate građevinske dozvole ili je njegovo postojanje samo konstatovano, kao stanje izgrađenosti na parceli. Ukoliko u građevinskoj dozvoli za dogradnju nema pomoćnog objekta, tada je on predmet ozakonjenja, u skladu sa Zakonom. Taksa za ozakonjenje ovog objekta iznosi 5.000 dinara.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. N., 08.04.2016.
Naslov: Redakcija