Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

RASPRAVA O REZOLUCIJI EU O SRBIJI: DODATO VIšE AMANDMANA O KOJIMA ćE SE RASPRAVLJATI I GLASATI PRE USVAJANJA FINALNOG TEKSTA REZOLUCIJE


Srbija je napredovala u reformama, ali mora potpuno sprovesti propise Evropske unije, naročito u vladavini prava, kao i dogovore s Prištinom da bi se što pre otvorila prva poglavlja u pregovorima o članstvu u EU, navodi se u predlogu rezolucije.

Ocenjuje se, međutim, da Srbija zaostaje u reformi pravosuđa koja je presudno važna za napredak borbe protiv korupcije i za bezbednost poslovanja i investicija, i naglašava se ključni značaj nezavisnosti pravosuđa i nepristrasnosti sudija i tužilaca.

Po predlogu rezolucije, poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim pravima, kao i poglavlje 24 - pravda, sloboda i bezbednost, treba otvoriti u ranoj fazi pregovora EU i Srbije.

Takođe se podstiču Beograd i Priština da nastave dijalog i primenu postignutih dogovora i da odmah na početku pregovora o članstvu EU-Srbija treba otvoriti i poglavlje 35 koje obuhvata normalizaciju odnosa Prištine i Beograda, a prethodna verzija rezolucije dopunjena je amandmanima u kojima se insistira na tome da ovo poglavlje "mora biti podvrgnuto preciznoj definiciji".

U amandmanu koji su podneli poslanici Evropske narodne partije, od Srbije se kao ustupak poslanicima iz Hrvatske traži da "u duhu pomirenja i regionalne saradnje" preispita Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine ("Sl. glasnik RS", br. 67/2003, 135/2004, 61/2005, 101/2007, 104/2009, 101/2011 - dr. zakon i 6/2015) koji daje Srbiji pravo da sudi građanima Hrvatske za zločine počinjene na hrvatskoj teritoriji.

Poslanici Zelenih podneli su dva amandmana - u prvom se traži da se ombudsman zaštiti od "podzemnih" napada i da mu se omogući da u skladu sa zakonom nesmetano obavlja svoj posao i dobije dokumenta koje je zatražio od državnih organa, čime je donekle pooštrena formulacija iz usaglašene verzije Mekalisterovog predloga rezolucije u kojoj se takođe kaže da je neophodno omogućiti zaštitniku građana uslove za rad, ali bez pominjanja pritiska kome je u poslednje vreme izložen u nekim medijima i izjavama pojedinih državnih funkcionera.

Drugi amandman Zelenih odnosi se na tok procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine i u njemu se traži da Evropska komisija oda priznanje dogovoru o pravosuđu postignutom tokom februarske runde dijaloga i da tokom procene napretka uzme u obzir doprinos obe strane sprovođenju Briselskog sporazuma.

I konačno, poslanici Ujedinjene evropske levice (komunisti) tražili su da se iz predloga rezolucije izbaci deo u kome se Srbija poziva da se pridruži sankcijama Rusiji i da EP osudi izjavu predsednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera da u narednih pet godina neće biti prijema novih članica u EU kao suprotnu Solunskoj deklaraciji iz 2004.

Poslanici EP će glasati o predložnim amandmanima, nakon čega će biti usvojena finalna verzija rezolucije, koja nije obavezujuća, ali ima političku težinu prilikom odlučivanja o daljem napretku Srbije u evropskim integracijama.

Izvor: Beta, 10.03.2015.