Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

SRBIJA PETA U EVROPI PO BROJU PODNETIH PREDSTAVKI EVROPSKOM SUDU ZA LJUDSKA PRAVA U STRAZBURU


Dugogodišnja neefikasnost sudova i nepoverenje u odluke koje su donosili podstaklo je veliki broj građana da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Srbija je peta u Evropi po broju podnetih predstavki, a prva četiri mesta zauzimaju Italija, Rusija, Ukrajina i Turska.

Iako je proteklih godina spremnost građana da istjeraju pravdu pred Strazburom bila velika, vreme i praksa Evropskog suda su pokazali da on nema ni ovlašćenje ni kapacitet da u razumnom roku odluči u svim onim predmetima koji "tište" građane u Srbiji i Crnoj Gori, te je zadatak prvenstveno na domaćim sudovima, koji svoje propise i odluke zasnovane na tim propisima treba da upodobe međunarodnim standardima i dugogodišnjoj praksi Evropskog suda.

U 2013. godini Evropski sud za ljudska prava u predstavkama protiv Srbije je stigao da odluči u 3.878 predstavki, od čega je 3.685 odbacio kao neosnovane, a doneo je samo 24 presude - od kojih je u 21 slučaju utvrdio kršenje bar jednog prava iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Statistika samog tog suda, pokazuju da, nažalost, ni građani, a ni njihovi zastupnici koji u njihovo ime podnose predstavke Evropskom sudu za ljudska prava, nemaju dovoljno znanja o uslovima koje njihove predstavke moraju da ispune da bi ih taj sud uzeo u razmatranje.

  • Veliki broj odbačenih predstavki ne znači da u tim slučajevima nije bilo kršenja nekog prava koje garantuje Evropska konvencija, već da su te tužbe ili podnete uz prekoračenje roka od šest meseci od prijema konačne odluke domaćeg organa, ili prethodno nisu bili iscrpljeni svi domaći pravni ljekovi, ili su naglašena pitanja za koja taj sud nije nadležan.

O formalnim uslovima za prihvatljivost predstavke odlučuje sudija pojedinac u Evropskom sudu, koji svoju odluku ne mora ni posebno da obrazlaže, tako da je sada i teže dokučivo šta je sve onaj koji se žalio pogrešio prilikom obraćanja sudu.

Na kraju, same presude Evropskog suda za ljudska prava ne treba doživljavati kao akte protiv države, već shvatiti da su one u njenom interesu. Posebno treba raditi na procesuiranju i utvrđivanju odgovornosti službenih lica za kršenje nekog prava iz Evropske konvencije, a što je utvrđeno presudom Evropskog suda, kako bi u narednom periodu došlo do smanjenja broja predstavki koje građani podnose ovom sudu.

Izvor: www.danas.rs, izvod iz vesti