Paragraf besplatno • Besplatni propisi • Besplatni obrasci • Aktuelni statistički podaci • Paragraf sertifikat
• Kalendar poreskih obaveza • Državni i ostali praznici - neradni dani • Registar službenih glasila • 100 pitanja 100 odgovora



Email Print

PREMA INDEKSU EKONOMSKIH SLOBODA ZA 2012. GODINU SRBIJA JE RANGIRANA NA 94. MESTU


U odnosu na druge zemlje regije, Hrvatska zaostaje za Crnom Gorom, dok se prema indeksu ekonomskih sloboda i dalje nalazi ispred Bosne i Hercegovine i Srbije.

Prema Indeksu ekonomskih sloboda za 2012. godinu Hrvatska se, od 177 analiziranih zemalja, nalazi na 78. mjestu na svetu, piše Index.hr.

Srbija je rangirana kao 94. dok je BiH zauzela 103. mesto. Ipak, ono što je još važnije jeste činjenica da, dok je Hrvatska represivna u četiri bitne kategorije, BiH i Srbija represivne su u tri.

Vrlo je bitno naglasiti kako je ovo istraživanje koje zajednički izdaju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, pokazalo da Hrvatska i dalje ostaje "represivna" u četiri vrlo bitne kategorije i to vlasnička prava, sloboda od korupcije, državna potrošnja te radna sloboda.

Naglašava se isto tako da su za Hrvatsku neophodne institucionalne reforme u područjima poput upravljanja javnim finansijama i tržištu rada.

Index ekonomskih sloboda Srbije je 58.6 bodova, što je smešta na 94. mesto lestvice, dok BiH beleži 57.3 boda te se nalazi na 103. mestu svetske lestvice indeksa ekonomskih sloboda.

U poređenju s Hrvatskom, važno je naglasiti kako obe države imaju jednu represivnu kategoriju manje, a u oba se slučaja radi o radnoj slobodi. Tržište rada u Hrvatskoj i dalje ostaje rigidno, potvrdilo je istraživanje. Hrvatska je u toj kategoriji zabilježila svega 42.2 boda, Srbija 70.4, a BiH 61.2.

"Reformne mere su poboljšale postupke osnivanja poduzeća, ali celokupno regulatorno okruženje ostaje opterećujućeo. Trošak i vreme koje je potrebno za dobijanje neophodnih dozvola premašuje svetske proseke. Tržište rada ostaje rigidno. Inflacija se usporila, ali država utiče na nivo cena kroz još uvek značajno prisustvo preduzeća u državnom vlasništvu", stoji u izveštaju za Hrvatsku.

Za razliku od Hrvatske, postupak osnivanja poduzeća u Srbiji je mnogo lakši, ali troškovi i vreme za dobijanje potrebnih licenci su, baš kao i u Hrvatskoj, iznad svetskog proseka. Moderno tržište rada još uvek nije u potpunosti razvijeno, a inflacija je značajno porasla. BiH, s druge strane, takođe se, kao i Hrvatska, bori s opsežnom birokratijom prilikom osnivanja novih poduzeća, tržište rada nije u potpunosti razvijena, a stopa nezaposlenosti, posebno među mladima, je među najvišima u regiji.

Srpski ustav podržava nezavisno sudstvo, ali sistem je još uvijek ranjiv na političke utiecaje. Zakoni koji štite materijalno i intelektualno vlasništvo još uvek nisu delotvorni, a organizirane kriminalne grupe uključuju se u pranje novca. Korupcija je i dalje sveprisutna u srpskoj ekonomiji.

Najviša stopa poreza na dohodak je 15 posto, a na dobit 10 posto. Sveukupno porezno opterećenje iznosi 35,4 posto ukupnog BDP-a, a državna potrošnja 44,6 posto BDP-a. Proračunski deficit iznosi 45 posto BDP-a.

Izvor: index.hr