Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O SMANJENJU RIZIKA OD KATASTROFA I UPRAVLJANJU VANREDNIM SITUACIJAMA - Tekst propisa


I.

OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1.

 Ovim zakonom uređuje se smanjenje rizika od katastrofa, prevencija i jačanje otpornosti i spremnosti pojedinaca i zajednice za reagovanje na posledice elementarnih i drugih nepogoda, zaštita i spasavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara, prava i obaveze građana, udruženja, pravnih lica, organa jedinica lokalne samouprave, autonomnih pokrajina i Republike Srbije, upravljanje vanrednim situacijama, funkcionisanje civilne zaštite, rano upozoravanje, obaveštavanje i uzbunjivanje, brzi oporavak pojedinca i zajednice, međunarodna saradnja, inspekcijski nadzor i druga pitanja od značaja za organizovanje i funkcionisanje sistema smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama.

 Sistem smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama je od posebnog interesa za Republiku Srbiju, i predstavlja deo sistema nacionalne bezbednosti.

Značenje izraza

Član 2.

 Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:

 1) katastrofa predstavlja elementarnu nepogodu ili izazvanu nesreću-udes čije posledice ugrožavaju život i zdravlje većeg broja ljudi, odnosno materijalna dobra i životnu sredinu u većem obimu, a čiji nastanak ili posledice nije moguće sprečiti ili otkloniti redovnim delovanjem nadležnih organa i službi.

 2) elementarna nepogoda je događaj hidrometeorološkog, geološkog ili biološkog porekla, prouzrokovan delovanjem prirodnih sila kao što su zemljotres, poplava, bujica, oluja, jaka kiša, atmosferska pražnjenja, grad, suša, odronjavanja ili klizanja zemljišta, snežni nanosi i lavina, ekstremne temperature vazduha, nagomilavanja leda na vodotoku, epidemija zaraznih bolesti, epidemija stočnih zaraznih bolesti i pojava štetočina i druge prirodne pojave većih razmera koje mogu da ugroze zdravlje i život ljudi ili prouzrokuju štetu većeg obima

 3) izazvana nesreća - udes je iznenadni i nekontrolisani događaj ili niz događaja koji je izmakao kontroli prilikom upravljanja određenim sredstvima za rad i prilikom postupanja sa opasnim materijama u proizvodnji, upotrebi, transportu, prometu, preradi, skladištenju i odlaganju, kao što su požar, eksplozija, havarija, saobraćajni udes u drumskom, rečnom, železničkom i avio saobraćaju, udes u rudnicima i tunelima, zastoj rada žičara za transport ljudi, rušenje brana, havarija na elektroenergetskim, naftnim i gasnim postrojenjima, akcidenti pri rukovanju radioaktivnim i nuklearnim materijama,teško zagađenje zemljišta, vode i vazduha, ratno razaranje i terorizam, a čije posledice ugrožavaju bezbednost i živote ljudi, materijalna dobra i životnu sredinu;

 2) smanjenje rizika je politika koja se uspostavlja i vodi u cilju sprečavanja novih i smanjenja postojećih rizika kroz implementaciju integrisanih i inkluzivnih ekonomskih, socijalnih, edukativnih, normativnih, zdravstvenih, kulturnih, tehnoloških, političkih i insitucionalnih mera kojima se jača otpornost i pripremljenost zajednice za odgovor i ublažavanje posledica od nastalih elementarnih i drugih nepogoda čime se postiže jačanje otpornosti zajednice;

 3) upravljanje rizikom podrazumeva postojanje administrativno operativnih i oranizacionih veština i kapaciteta kao i skup mera i aktivnosti koje se sporovode u cilju implementacije politike smanjenja rizika;

 4) vanredna situacija je pravno stanje koje nastaje proglašenjem od strane nadležnog organa pod uslovima utvrđenim ovim zakonom;

5) upravljanje vanrednim situacijama obuhvata koordinaciju i rukovođenje subjektima i snagama sistema zaštite i spasavanja u cilju organizovanog odgovora na elementarne i druge nepogode i brzog oporavka;

 6) civilna zaštita je humanitarna aktivnost koja podrazumeva vršenje određenih zadataka u cilju zaštite i spasavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobra od elementarnih nepogoda, ratnih i drugih nesreća kao i pomoć stanovništvu da savlada posledice i obezbedi uslove potrebne za opstanak;

 7) tehničko-tehnološka nesreća je iznenadni i nekontrolisani događaj nastao prilikom upravljanja sredstvima za rad, kao i postupanja sa opasnim materijama a čije posledice ugrožavaju zdravlje i živote ljudi, materijalna dobra i životnu sredinu;

 8) otpornost je sposobnost zajednice izložene opasnostima da odgovori na njih i oporavi se od posledica elementarnih i drugih nepogoda blagovremeno i na efikasan način, što podrazumeva i očuvanje i povraćaj osnovnih funkcija;

 9) opasnost potencijalno štetan fizički događaj, fenomen ili ljudska aktivnost koja može prouzrokovati gubitak života ili telesnu povredu, oštećenje imovine, društvene i ekonomske poremećaje ili degradaciju životne sredine;

 10) rizik označava verovatnoću da će se elementarna i druga nepogoda desiti u određenom vremenskom razdoblju i sa određenim negativnim posledicama;

 11) procena rizika je utvrđivanje prirode i stepena rizika potencijalne opasnosti, stanja ugroženosti i posledica koja mogu da ugroze živote i zdravlje ljudi, životnu sredinu i materijalna dobra;

 12) prevencija obuhvata skup mera i aktivnosti u cilju ublažavanja postojećih i smanjenja rizika od nastanka novih posledica;

 13) subjekti od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje su privredna društva i druga pravna lica koja obavljaju poslove i raspolažu resursima od naročitog značaja za zaštitu i spasavanje, a koja su odgovarajućom odlukom nadležnog organa proglašena subjektima od posebnog značaja;

 14) neeksplodirana ubojna sredstva (NUS) su eksplozivna sredstva i predstavljaju neeksplodirana ubojna stedstva, sa ili bez upaljača, pripremljena za dejstvo ili upotrebljena odnosno ispaljena, lansirana, izbačena, porinuta ili postavljena, a nisu izvršila svoju funkciju tj. nisu eksplodirala, kao i odbačena ubojna sredstva koja su ostavljena ili napuštena i sredstva zaostala posle eksplozije skladišta ubojnih sredstava;

 15) vanredni događaj je događaj izazvan dejstvom elementarnih i drugih nepogoda koji može da ugrozi život i zdravlje ljudi i životnu sredinu;

 16) izloženost podrazumeva izloženost ljudi, životne sredine i materijalnih dobara potencijalnim gubicima;

 17) ranjivost podrazumeva karakteristike i okolnosti neke zajednice, sistema ili njene vrednosti, koje je čine osetljivom na posledice opasnosti;

 18) pripremljenost podrazumeva znanje i kapacitete koji se razvijaju za efikasan odgovor i obnovu od elementarne i druge nepogode;

 19) ublažavanje posledica je smanjenje ili ograničenje nepovoljnih uticaja ili posledica elementarnih i drugih nepogoda nastalih gubitkom života i zdravlja ljudi, fizičkim i psihičkim bolom, strahom ili gubitkom, nestankom, umanjenjem imovine, ili sprečavanjem povećanja njene vrednosti, na prostoru koji je ugrožen nastalom elementarnom i drugom nepogodom;

 21) evakucacija je plansko i organizovano pomeranje ljudi, životinja i materijalnih dobara sa ugroženih na neugrožena područja;

 22) tretman rizika se preduzima na osnovu Procene rizika a predstavlja način postupanja sa identifikovanim i neprihvatljivim rizikom u smislu utvrđivanja aktivnosti za preduzimanje preventivnih mera za smanjenje rizika odnosno, vrše pripreme za spremnost i osposobljavanje snaga i subjekata za reagovanje u zaštiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara od određene opasnosti.

Član 3.

Načela delovanja

 Nadležni državni i drugi organi, građani i drugi subjekti dužni su da se u preduzimanju mera i aktivnosti utvrđenih ovim i drugim zakonom, programima, planovima i drugim dokumentima u oblasti smanjenja rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama rukovode sledećim načelima:

 1) načelo prioriteta – smanjenje rizika i upravljanje vanrednim situacijama predstavlja nacionalni i lokalni prioritet kojeg podržavaju izgrađeni institucionalni i pravni okvir, odgovarajući resursi i učešće čitave zajednice;

 2) načelo integrisanosti – procene rizika i preventivne mere i aktivnosti koje se preduzimaju radi sprečavanja i smanjenja rizika od katastrofa treba da budu integrisane u sektorske razvojne planove i programe u svim odnosnim oblastima;

 3) načelo međusektorske saradnje, interoperabilnosti i partnerstva - upravljanje rizikom od katastrofa koje pretpostavlja međusektorsku saradnju i partnerstvo svih zainteresovanih institucija i subjekata, uključujući organizacije civilnog društva, u okviru multisektorske nacionalne platforme zasnovanu na međusobnoj koordinaciji i usklađenim procedurama i planovima delovanja;

 4) načelo primarne uloge lokalnih zajednica – jedinice lokalne samouprave treba da imaju primarnu ulogu u upravljanju rizikom od katastrofa i tu ulogu treba da podržavaju sve nadležne državne i pokrajinske institucije;

 5) načelo zaštite ljudskih prava – svi organi i drugi subjekti uključeni u sprovođenje mera i aktivnosti upravljanja rizikom od katastrofa dužni su da dosledno vode računa o zaštiti ljudskih prava, rodnoj ravnopravnosti i posebno o zaštiti siromašnih, starih, dece, osoba sa invaliditetom, izbeglih i raseljenih lica, kao i drugih ranjivih grupa stanovništva;

 6) načelo informisanja javnosti – informisanje javnosti o rizicima od katastrofa, relevantnim podacima i merama za zaštitu od njihovih posledica, kao i o drugim merama koje se preduzimaju radi upravljanja rizikom od katastrofa treba da bude blagovremeno i potpuno;

 7) načelo prava na zaštitu – svako ima pravo na zaštitu od posledica elementarnih i drugih nepogoda bez ikakve diskriminacije, a zaštita i spasavanje ljudskih života ima prednost u odnosu na sve druge zaštitne i spasilačke aktivnosti;

 8) načelo postupnosti pri upotrebi snaga i sredstava – u zaštiti i spasavanju koriste se prvo snage i sredstva sa teritorije jedinice lokalne samouprave, a kada te snage i sredstva nisu dovoljne nadležni organ obezbeđuje upotrebu drugih snaga i sredstava sa teritorije Republike Srbije, uključujući policiju i Vojsku Srbije kada je to potrebno;

 9) načelo solidarnosti – građani koji su pogođeni posledicama elementarnih i drugih nepogoda imaju pravo na pomoć u skladu sa svojim potrebama i prioritetima koje pružaju humanitarne i druge registrovane organizacije, a ukoliko su pretrpeli veću materijalnu štetu imaju i pravo na državnu pomoć, u skladu sa posebnim zakonom;

 10) načelo participativnosti – pravo ugroženih ljudi da učestvuju u osmišljanju sadržaja i implementaciju aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa, kao i pravo učešća u predlaganju, preduzimanju i izvršavanju određenih mera, zadataka i aktivnosti u zaštiti i spasavanju, kao i da izraze svoje potrebe u sredstvima pomoći;

 11) načelo izgradnje bezbednosne kulture - stvara široku osnovu za razumevanje sadržaja predviđenih zakonom i kojim se obezbeđuju uslovi za njegovu realnu upotrebu u praksi;

 12) načelo dinamičnosti – subjekti sistema prate i odgovaraju na promene od značaja za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje vanrednim situacijama;

 13) načelo pristupačnosti - sve mere i aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa moraju biti pristupačne i inkluzivne za osobe sa invaliditetom, decu, stare i druga lica koja su posebno izložena riziku.

II

SISTEM SMANJENJA RIZIKA OD KATASTROFA I UPRAVLJANJA VANREDNIM SITUACIJAMA

Subjekti i snage sistema

Član 4.

 Subjekti sistema su organi državne uprave, organi autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, javne službe, privredna društva i druga pravna lica i preduzetnici, organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i naučno istraživačke organizacije i drugi koji u skladu sa zakonom, drugim opštim aktima, planovima, programima i drugim dokumentima učestvuju u utvrđivanju mera i aktivnosti od značaja za smanjenje rizika i upravljanje vanrednim situacijama.

 Jedinstvo delovanja subjekata na nivou Republike Srbije obezbeđuje se preko Nacionalne platforme za smanjenje rizika.

 Snage sistema su štabovi za vanredne situacije, jedinice civilne zaštite, vatrogasno- spasilačke jedinice, policija, Vojska Srbije, Crveni krst Srbije, Gorska služba spasavanja, Vatrogasni savez Srbije, poverenici civilne zaštite, građani, udruženja građana i organizacije čija je delatnost od posebnog interesa za razvoj i funkcionisanje sistema.

Nacionalna platforma za smanjenje rizika

Član 5.

 Nacionalna platforma za smanjenje rizika (u daljem tekstu: Nacionalna platforma) je telo u okviru kojeg se obezbeđuje razmena mišljenja, znanja, inovacija i iskustava iz oblasti smanjenja rizika, predlažu mere i aktivnosti politike smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama, razmatraju razvojne strategije, planovi i programi koji su od interesa za smanjenje rizika i upravljanje vanrednim situacijama i jačaju mehanizmi saradnje i koordinacije na nacionalnom i međunarodnom nivou.

 Nacionalnu platformu predstavlja Republički štab za vanredne sitaucije.

 Ministarstvo unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: Ministarstvo), organizaciona jedinica nadležna za oblast smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama (u daljem tekstu: nadležna služba) predstavlja nacionalni mehanizam koji koordinira i usklađuje aktivnosti Nacionalne platforme i daje stručno-administrativnu i tehničku podršku za njen rad.

 Odluku o osnivanju Nacionalne platforme donosi Vlada.

Smanjenje rizika od katastrofa

Član 6.

 Smanjenje rizika od katastrofa obuhvata sistem mera i aktivnosti utvrđenih Nacionalnom strategijom iz oblasti smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama, zakonom i drugim aktima u cilju sprečavanja novih i smanjenja postojećih rizika kroz implementaciju integrisanih i inkluzivnih ekonomskih, socijalnih, edukativnih, normativnih, zdravstvenih, kulturnih, tehnoloških, političkih i insitucionalnih mera kojima se jača otpornost i pripremljenost zajednice za odgovor i ublažavanje posledica od nastalih elementarnih i drugih nepogoda čime se postiže jačanje otpornosti zajednice.

 Smanjenje rizika od katastrofa između ostalog podrazumeva:

 1) precizno identifikovanje, redovnu procenu i praćenje rizika od katastrofa radi njihove kontrole;

 2) smanjenje dejstva faktora koji uzrokuju ili uvećavaju rizike od katastrofa putem odgovornog i odgovarajućeg upravljanja životnom sredinom, zemljištem, vodama i drugim prirodnim resursima, planskog korišćenja zemljišta i preduzimanjem odgovarajućih tehničkih i drugih mera;

 3) ublažavanje štetnih posledica na osnovu što potpunijeg razumevanja rizika od njih, planiranja njihovog sprečavanja i povećanja spremnosti za reagovanje i efikasan odgovor;

 4) investiranje u prevenciju i smanjenje rizika od katastrofa kroz podsticanje javnog i privatnog ulaganja i preduzimanja strukturnih i nestrukturnih mera;

 5) izgradnju kulture bezbednosti i otpornosti pojedinaca i zajednice na elementarne i druge nepogode;

 6) intenzivnu međusobnu saradnju svih nadležnih institucija na svim nivoima vlasti, kao i partnerstvo sa privatnim i javnim preduzećima, drugim pravnim licima, preduzetnicima, organizacijama civilnog društva i svim zainteresovanim građanima koji mogu pružiti doprinos smanjenju rizika od katastrofa;

 7) uspostavljanje preciznih procedura za razmenu informacija i iskustava od značaja za smanjenju rizika i za efikasno pružanje i primanje međunarodne operativne i humanitarne pomoći radi otklanjanja posledica elementarne i druge nepogode i početne obnove pogođenih područja;

 8) praćenje klimatskih promena i prilagođavanje zajednice na očekivane posledice.

Strategija smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama

Član 7.

 Strategija smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama (u daljem tekstu: Strategija) je osnovni strateški dokument kojim se utvrđuje politika i usmeravaju aktivnosti državnih organa i svih drugih subjekata u upravljanju rizikom od katastrofa, određuju smernice za angažovanje ljudskih i materijalnih resursa, kao i razvoj normativnog i institucionalnog okvira u cilju smanjenja rizika i efikasnog odgovora na izazove elementarne i druge nepogode.

 Strategija se donosi na nivou Republike, autonomne pokrajine i lokalne samouprave.

Procena rizika od katastrofa

Član 8.

 Procenom rizika od katastrofa identifikuju se vrsta, karakter i poreklo pojedinih rizika od nastupanja elementarnih i drugih nepogoda, stepen ugroženosti, faktori koji ih uzrokuju ili uvećavaju stepen moguće opasnosti, kao i posledice koje mogu nastupiti po život i zdravlje ljudi, životnu sredinu, materijalna i druga dobra, obavljanje javnih službi i privrednih delatnosti i druge pretpostavke odvijanja uobičajenih životnih, ekonomskih i socijalnih aktivnosti.

 Procenu rizika od katastrofa dužni su da izrade Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave, subjekti od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje izuzev saveza, klubova i udruženja, privredna društva i druga pravna lica iz člana 11 stav 1. ovog Zakona, privredna društva i druga pravna lica koja imaju sto i više zaposlenih sa sedištem u mestu u kome ostvaruje svoja prava i obaveze.

 Procenu rizika Republike Srbije usvaja Vlada, na predlog Republičkog štaba za vanredne situacije.

 Procenu rizika autonomne pokrajine i procenu rizika jedinice lokalne samouprave usvaja nadležni organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, po pribavljenoj saglasnosti nadležne službe, na predlog nadležnog štaba.

 Subjekti od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje, izuzev saveza, klubova i udruženja dužni su da donesu procenu rizika, po pribavljenoj saglasnosti nadležne službe.

 Procena rizika se periodično ažurira u skladu sa potrebama i novim okolnostima a u celini ponovo izrađuje i usvaja svake 3 godine uz pribavljanje saglasnosti nadležne službe, a ukoliko su se okolnosti u značajnoj meri promenile i ranije.

Planovi

Plan smanjenja rizika

Član 9.

 U Planu smanjenja rizika od katastrofa utvrđuju se konkretne preventivne, organizacione, tehničke, finansijske, normativne, nadzorne, edukativne i druge mera i aktivnosti koje su nadležni organi državne uprave i drugi subjekti, na osnovu procene pojedinih rizika, dužni da preduzmu u budućem periodu u cilju smanjenja rizika od elementarnih i drugih nepogoda i ublažavanja njihovih posledica.

 Plan smanjenja rizika od katastrofa se donosi posebno za teritoriju Republike Srbije (Nacionalni plan smanjenja rizika od katastrofa), autonomne pokrajine (pokrajinski plan smanjenja rizika od katastrofa) i jedinice lokalne samouprave (lokalni plan smanjenja rizika od katastrofa).

 Nosioci izrade Nacionalnog plana smanjenja rizika od katastrofa su ministarstva i posebne organizacije u čijoj su nadležnosti opasnosti identifikovane u Nacionalnoj proceni rizika.

 Nosioci izrade Plana smanjenja rizika od katastrofa su autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave su nadležni organi autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave.

 Planovi smanjenja rizika od katastrofa se donose na osnovu predloga tretmana procenjenih rizika u Proceni rizika Republike Srbije, autonomne pokrajine, i jedinice lokalne samouprave.

 Nacionalni plan smanjenja rizika od katastrofa donosi Vlada, na predlog Ministarstva.

 Pokrajinski plan smanjenja rizika od katastrofa, odnosno lokalni plan smanjenja rizika od katastrofa, usvaja nadležni organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.

 Planovi smanjenja rizika od katastrofa se donose za period od pet godina.

Planovi zaštite i spasavanja

Član 10.

 Planom zaštite i spasavanja se planiraju mere i aktivnosti za sprečavanje i umanjenje posledica elementarnih i drugih nepogoda, kao i snage i sredstva subjekata sistema, njihovo organizovano i koordinirano angažovanje i delovanje u vanrednim situacijama u cilju zaštite i spasavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara i obezbeđenja osnovnih uslova za život.

 Plan zaštite i spasavanja sadrži:

 1. Rano upozoravanje i pripravnost (spremnost);

 2. Mobilizacija i aktiviranje;

 3. Zaštita i spasavanje po vrstama opasnosti;

 4. Mere civilne zaštite;

 5. Upotreba snaga i subjekata zaštite i spasavanja.

 Plan zaštite i spasavanja izrađuje se na osnovu procene rizika i usvaja najkasnije 90 dana nakon usvajanja procene rizika i redovno se usklađuje sa izmenama procene rizika.

 Plan zaštite i spasavanje Republike Srbije donosi Vlada, na predlog Republičkog štaba za vanredne situacije.

 Plan zaštite i spasavanja autonomne pokrajne i plan zaštite i spasavanja jedinica lokalne samouprave donose nadležni organi autonomne pokrajine, odnosno jedinica lokalne samouprave, po pribavljenoj saglasnosti Ministarstva, na predlog nadležnog štaba.

 Planiranje, očuvanja kulturno istorijskih dobara, planiraju, organizuju i sprovode ustanove kulture, ustanove nadležne za zaštitu arhivske građe u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave po uputstvima i instrukcijama ministarstva nadležnim za kulturu.

 Plan zaštite i spasavanja se periodično ažurira u skladu sa potrebama i novim okolnostima a u celini ponovo izrađuje i usvaja svake 3 godine a ukoliko su se okolnosti u značajnoj meri promenile i ranije.

Član 11.

Privredna društva i druga pravna lica iz oblasti zdravstva, vaspitno-obrazovne delatnosti, socijalne zaštite koje u okviru svog delokruga brinu o većem broju ljudi, dužna su da donesu plan zaštite i spasavanja u skladu sa procenom rizika jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalaze.

 Subjekti od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje, izuzev saveza, klubova i udruženja dužna su da donesu plan zaštite i spasavanja.

 Privredna društva i druga pravna lica koja nisu obuhvaćena stavovima 1. i 2. ovog člana i članom 8 stav 2. ovog Zakona izrađuju plan zaštite i spasavanja u skladu sa procenom rizika jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalaze ukoliko se procenom rizika utvrdi da može biti ugroženo elementarnom i drugom nepogodom.

Eksterni plan zaštite od velikog udesa

Član 12.

 Nadležni organ jedinice lokalne samouprave, na čijoj teritoriji se nalazi Seveso kompleks višeg reda, dužan je da izradi eksterni plan zaštite od velikog udesa sa merama koje treba preduzeti izvan kompleksa.

 Eksterni plan zaštite od velikog udesa treba da sadrži sledeće podatke:

1) imena ili dužnosti lica ovlašćenih za pokretanje postupaka za slučaj velikog udesa kao i lica ovlašćenih za vođenje i koordininaciju akcije ublažavanja posledica van mesta događaja,

2) način primanja ranog upozorenja o incidentima i postupke upozoravanja i pozivanja pomoći,

3) koordinaciju sredstava neophodnih za sprovođenje eksternog plana zaštite od velikog udesa,

4) način pružanja pomoći pri akciji ublažavanja posledica na mestu događaja,

5) sistem i postupak obaveštavanja javnosti o nesreći i obrascima ponašanja koje bi trebalo usvojiti,

6) sistem i postupak obaveštavanja nadležnih službi drugih država u slučaju velikog udesa s mogućim prekograničnim posledicama.

 Nadležan organ koji izrađuje eksterni plan zaštite od velikog udesa dužan je da zainteresovanoj javnosti omogući uvid u eksterni plan zaštite od velikog udesa, osim delova koji predstavljaju poslovnu tajnu.

 Nadležan organ jedinice lokalne samouprave vrši kontrolu i testiranje eksternih planova zaštite od velikog udesa najmanje jednom u tri godine i ukoliko je potrebno menja ih i dopunje periodično.

 Eksterni planovi zaštite od velikog udesa su sastavni deo planova zaštite i spasavanja jedinice lokalne samouprave.

Član 13.

Pravilnik o metodologiji, načinu izrade i sadržaju procene rizika i plana zaštite i spasavanja, donosi ministar.

Delovi procene rizika i plana zaštite i spasavanja mogu biti tajni u skladu sa zakonom.

Ovlašćenje i Licenca za izradu procene rizika i plana zaštite i spasavanja

Član 14.

Procenu rizika i plan zaštite i spasavanja izrađuju privredna društva odnosno druga pravna lica koja imaju Ovlašćenje za izradu procene rizika i plana zaštite i spasavanja (u daljem tekstu: Ovlašćenje) i imaju u stalnom radnom odnosu zaposlena lica koja poseduju Licencu za izradu procene rizika i plana zaštite i spasavanja (u daljem tekstu: Licenca).

Ovlašćenje iz stava 1. ovog člana izdaće se privrednom društvu odnosno drugom pravnom licu koje ima najmanje tri zaposlena lica u stalnom radnom odnosu koja poseduju Licencu.

Licenca iz stava 1. ovog člana izdaće se licu koje ima:

1. najmanje visoku stručnu spremu (diplomske akademske-master, specijalističke akademske, specijalističke strukovne odnosno osnovne studije u trajanju od najmanje četiri godine);

2. završenu obuku za izradu procene ugroženosti i planove zaštite i spasavanja i

3. položen poseban stručni ispit za izradu procene rizika i plana zaštite i spasavanja.

Rok važenja Ovlašćenja i Licence je 5 godina.

Ovlašćenje i Licencu izdaje Ministarstvo.

Ovlašćenje će se oduzeti ukoliko se inspekcijskim nadzorom utvrdi da subjekt ne ispunjava uslove iz stava 2. ovog člana.

Ministarstvo vodi evidenciju o izdatim Ovlašćenjima i Licencama iz ovog člana.

Postupak izdavanja i oduzimanja Ovlašćenja propisuje ministar.

Program, način i troškove polaganja stručnog ispita, visinu naknade za rad ispitne komisije, izgled i postupak izdavanja Licence iz stava 1. ovog člana, propisuje ministar.

Obuka za izdavanje Licence

Član 15.

Obuke za polaganje posebnog stručnog ispita za izradu procene rizika i plana zaštite i spasavanja (u daljem tekstu: Obuka) organizuju i sprovode privredna društva i druga pravna lica koja su ovlašćena za organizovanje i sprovođenje Obuka od strane Ministarstva.

Ovlašćenje iz stava 1. ovog člana izdaće se privrednom društvu odnosno drugom pravnom licu koje ima:

1. obezbeđene odgovarajuće materijalno tehničke uslove za organizaciju i sprovođenje obuke;

2. plan i program obuke koji odobrava Ministarstvo.

Postupak izdavanja i oduzimanja ovlašćenja propisuje ministar.

Ovlašćenje će se oduzeti ukoliko se u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da ne postoje uslovi predviđeni stavom 2. ovog člana odnosno ukoliko se obuke ne sprovode u skladu sa odobrenim planom i programom obuke.

Registar rizika

Član 16.

 Registar rizika je interaktivna, elektronska, geografsko-informaciona baza podataka za teritoriju Republike Srbije koju vodi nadležna služba.

 Registar sadrži podatke od značaja za upravljanje rizikom, i to:

 1) fizičko-geografske podatke o prostoru zahvaćenom rizikom;

 2) podatke o broju i strukturi, kao i izloženosti i ranjivosti stanovništva, koje može biti pogođeno nastupanjem elementarne i druge nepogode;

 3) podatke o stambenim, infrastrukturnim i drugim objektima, njihovoj izloženosti i ranjivosti;

 4) podatke o ranijim katastrofama i njihovim posledicama;

 5) opis i karakteristike opasnosti;

 6) druge podatke od značaja za smanjenje rizika.

 Registar rizika je javan, osim u pogledu podataka koji uživaju zaštitu po posebnim propisima.

 Subjekti sistema su dužni da nadležnoj službi dostavljaju ažurne podatke potrebne za izradu Registra, bez naknade.

 Bliži propis o obavezama nadležnih organa i načinu izrade i unosa podataka donosi Vlada.

Zone neposrednog rizika

Član 17.

 Zone neposrednog rizika su geografske prostorne celine u kojima postoji veoma visok stepen izvesnosti da će elementarna i druga nepogoda nastupiti i da će njene posledice biti dugotrajne i teško otklonjive, a mere zaštite i spasavanja znatno otežane.

 U zonama neposrednog rizika zabranjene su aktivnosti koje izazivaju nove ili uvećavaju postojeće faktore rizika (iskopi i drugi zemljani radovi, izgradnja i postavljanje objekata i dr.), kao i aktivnosti povodom kojih se ljudi i materijalna dobra mogu izložiti teškim posledicama (odlaganje stvari, parkiranje, okupljanje većeg broja ljudi, manifestacije i dr.), osim po prethodnoj dozvoli nadležne službe.

 Odluku o utvrđivanju zone neposrednog rizika na osnovu usvojene procene rizika donosi Vlada, na predlog Republičkog štaba za vanredne situacije.

III.

PRAVA I DUŽNOSTI SUBJEKATA

Prava i dužnosti građana

Član 18.

 Građani imaju pravo da budu obavešteni o rizicima od elementarnih i drugih nepogoda, merama i aktivnostima koje se preduzimaju radi njihovog smanjenja, pretnjama i mogućim posledicama od elementarnih i drugih nepogoda, kao i o svim neophodnim informacijama od značaja za zaštitu i spasavanje.

Informacije i obaveštenja iz stava 1. ovog člana daju se u pristupačnom i lako razumljivom obliku i formatima, uključujući na znakovnom jeziku i Brajevom pismu.

 Radi sticanja potrebnih znanja iz oblasti smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama, građani se obučavaju i osposobljavaju u okviru osnovnog i srednjeg obrazovanja, u skladu sa posebnim zakonom i odgovarajućim programom.

 Građani koji nisu obuhvaćeni osposobljavanjem u okviru osnovnog i srednjeg obrazovanja, mogu sticati osnovna znanja iz oblasti smanjivanja rizika i preduzimanja elementarnih mera samopomoći i uzajamne pomoći u okviru aktivnosti subjekata od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje, u skladu sa posebnim zakonom i programskim aktivnostima.

Građani su dužni:

 1) da se osposobljavaju za zaštitu i spasavanje i da preduzimaju mere za ličnu i uzajamnu zaštitu;

 2) da prihvate raspored u jedinice civilne zaštite i da se odazovu u slučaju mobilizacije tih jedinica;

 3) da se odazovu pozivu nadležnog štaba za vanredne situacije radi učešća u akcijama zaštite i spasavanja;

 4) da o nastanku opasnosti bez odlaganja obaveste operativni centar 112.

 5) da sprovode propisane i naređene mere zaštite i spasavanja.

 U izvršavanju zadataka zaštite i spasavanja dužni su da učestvuju svi sposobni građani kao i strani državljani i lica bez državljanstva koja u skladu sa zakonom imaju odobrenje za privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Republici Srbiji starosti od 18 do 60 godina.

Izuzetno od stava 3. ovog člana u izvršavanju zadataka zaštite i spasavanja nisu obavezni da učestvuju:

1) trudnice i majke sa decom do 10 godina starosti i samohrani roditelji odnosno staratelji sa decom do 15 godina starosti;

2) osobe sa invaliditetom kao i lica koja brinu o osobama sa invaliditetom;

3) lica koja se staraju i žive u istom domaćinstvu sa starijim osobama koja nisu sposobna da se brinu sama o sebi.

Prava i obaveze privrednih društava i drugih pravnih lica i građana

Član 19.

 Za potrebe zaštite i spasavanja građani su dužni da omoguće izvođenje neophodnih radova za zaštitu i spasavanje na svojim nepokretnostima, kao i da daju na korišćenje nepokretne stvari, vozila, mašine, opremu, materijalno-tehnička i druga materijalna sredstva (voda, hrana, medicinska oprema, lekovi, odeća, obuća, građevinski i drugi materijal).

 Za stvari i materijalna sredstva data na korišćenje, kao i za štetu nastalu izvođenjem radova na nepokretnostima za potrebe zaštite i spasavanja, građani imaju pravo na naknadu koja se isplaćuje po tržišnim cenama.

 Bliže propise o načinu korišćenja i načinu utvrđivanja nadoknade privrednim društvima i drugim pravnim licima i građanima nastale usled izvršavanja obaveza iz ovog člana, donosi Vlada.

Udruženje i organizacija civilnog društva

Član 20.

 Udruženja i druge organizacije civilnog društva imaju pravo da, pored dobijanja informacija iz člana 18. stav 1. ovog zakona, razmatraju pitanja od značaja za smanjenje rizika od katastrofa, upućuju o tome predloge nadležnim državnim, pokrajnskim i lokalnim organima i dobiju odgovor od njih, kao i da budu priznate kao partneri organa javnih vlasti u kreiranju i organizaciji politike smanjenja rizika od elementarnih i drugih nepogoda.

 Udruženja i druge organizacije civilnog društva doprinose izgradnji kulture prevencije rizika i podizanju svesti o potrebi jačanja spremnosti i otpornosti pojedinaca i društva na nastupanje posledica elementarnih i drugih nepogoda.

Humanitarna organizacija i udruženja

Član 21.

 U okviru svoje redovne delatnosti humanitarne organizacije i udruženja učestvuju u pripremi i sprovođenju zadataka zaštite i spasavanja i pružanja pomoći stanovništvu pogođenog posledicama elementarnih i drugih nepogoda, u skladu sa ovim zakonom.

 Kao subjekti od posebnog značaja, Crveni krst Srbije, Gorska služba spasavanja i Vatrogasni savez Srbije, pomažu nadležnim državnim organima u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, a u skladu sa javnim ovlašćenjima i svojim programskim aktivnostima.

 U slučaju angažovanja u akcijama zaštite i spasavanja članovi humanitarne organizacije i udruženja, imaju status pripadnika civilne zaštite.

Privredna društva i druga pravna lica

Član 22.

 Svako privredno društvo i drugo pravno lice dužno je da, u okviru svoje delatnosti preduzima sve mere prevencije i smanjenja rizika, kao i da se odazove zahtevu nadležnog štaba i uzme učešće u sprovođenju mera zaštite i spasavanja.

 Troškovi nastali učešćem pravnih lica iz stava 1. ovog člana u sprovođenju mera zaštite i spasavanja, bez prikazivanja dobiti, isplaćuju se iz budžeta jedinice lokalne samouprave, pokrajine i Republike, u zavisnosti od toga ko je formirao štab koji je uputio zahtev za angažovanje.

 Privredna društva i druga pravna lica su dužna bez naknade dostave Ministarstvu, autonomnoj pokrajini i jedinicama lokalne samouprave, podatke neophodne za izradu procene rizika i plana zaštite i spasavanja.

 U pripremi i sprovođenju zadataka iz oblasti zaštite i spasavanja, u okviru svoje redovne delatnosti, učestvuju humanitarne organizacije i udruženja u skladu sa zakonom.

Subjekti od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje

Član 23.

 Privredna društva i druga pravna lica koja se bave delatnošćuiz oblasti: telekomunikacija, rudarstva i energetike, transporta, meteorologije, hidrologije, seizmologije, zaštite od jonizujućeg zračenja i nuklearne sigurnosti, zaštite životne sredine, vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede, zdravstva, zbrinjavanja lica, veterine, komunalne delatnosti, građevinarstva, ugostiteljstva, i druga pravna lica, mogu biti određena od strane nadležnog organa, za subjekte od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje.

 Subjekte od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje Republike Srbije, na predlog Ministarstva, određuje Vlada.

 Subjekte od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje autonomne pokrajine, određuje izvršni organ autonomne pokrajine.

 Subjekte od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje jedinice lokalne samouprave, određuje izvršni organ jedinice lokalne samouprave.

 Aktiviranje subjekata od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje vrši nadležni štab za vanredne situacije a prema uslovima predviđenim ugovorom kojim se uređuju međusobna prava i obaveze.

 Izuzetno od stava 5. ovog člana a usled hitnosti sprovođenja mera zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara, rukovodilac nadležne službe može izvršiti angažovanje subjekata od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje Republike Srbije.

Posebne obaveze pravnih lica koja obavljaju određene delatnosti

Član 24.

 Privredna društva i druga pravna lica, vlasnici i korisnici elektronskih komunikacionih mreža i informacionih sistema i veza, stavljaju na raspolaganje korišćenje tih sistema za potrebe zaštite i spasavanja, po naredbi nadležnog štaba.

 Pravna lica – operateri javnih komunuikacionih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga moraju omogućiti svim korisnicima besplatne pozive prema jedinstvenom broju za hitne službe 112 uključujući i pozive iz javnih telefonskih govornica.

 Privredna društva i druga pravna lica, vlasnici i korisnici zaliha vode, hrane, medicinske opreme i lekova, energenata, odeće, obuće, građevinskog i drugog materijala neophodnog za izvršavanje zadataka zaštite i spasavanja, dužna su da ova sredstva stave na raspolaganje za potrebe zaštite i spasavanja, po naredbi nadležnog štaba.

 Vlasnici i korisnici nepokretnih stvari omogućavaju da se na njihovim nepokretnostima sprovode radovi neophodni za zaštitu i spasavanje, po naredbi nadležnog štaba.

Visokoškolske ustanove i naučnoistraživačke organizacije

Član 25.

Visokoškolske ustanove i druge organizacije koje se bave naučnoistraživačkim radom obaveštavaju nadležnu službu o naučnim saznanjima od značaja za smanjenje rizika od katastrofa i zaštitu i spasavanje.

Ministarstvo i drugi nadležni orani dužna su da podstiču i materijalno pomažu i promovišu naučni rad i dostignuća od značaja za smanjenje rizika od katastrofa i zaštitu i spasavanje, u skladu sa usvojenom budžetskom politikom Republike Srbije.

Jedinice lokalne samouprave

Član 26.

 Jedinica lokalne samouprave u okviru svog delokruga, u oblasti smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama:

 1) donosi akt o organizaciji i funkcionisanju civilne zaštite na teritoriji jedinice lokalne samouprave, na predlog nadležnog štaba;

 2) izrađuje i donosi procenu rizika, lokalni plan smanjenja rizika i plan zaštite i spasavanja;

 3) izrađuje eksterni plan zaštite od velikog udesa ukoliko se na njenoj teritoriji nalazi SEVESO kompleks višeg reda;

 4) formira štab za vanredne situacije;

 5) donosi akt o određivanju subjekata posebnog od značaja za zaštitu i spasavanje jedinice lokalne samouprave;

 6) planira i obezbeđuje budžetska sredstva namenjena za smanjenje rizika i upravljanje vanrednim situacijama;

 7) donosi akt o formiranju jedinica civilne zaštite;

 8) obezbeđuje sredstva i stara se o nabavci, postavljanju i održavanju akustičnih izvora (sirena) i ostale opreme u okviru sistema javnog uzbunjivanja u Republici Srbiji;

 9) stara se o usklađivanju plana zaštite i spasavanja sa Planom zaštite i spasavanja Republike Srbije i planovima zaštite i spasavanja susednih jedinica lokalne samouprave;

 10) sarađuje sa susednim jedinicama lokalne samouprave u sprovođenju mera i aktivnosti od značaja za smanjenje rizika i upravljanje vanrednim situacijama;

 11) preduzima hitne i preventivne mere u cilju smanjenja rizika od katastrofa;

 12) obavljaju i druge poslove utvrđene ovim zakonom.

Jedinica lokalne samouprave može izrađivati sopstvenu procenu rizika, plan zaštite i spasavanja i eksterni plan zaštite od velikog udesa ukoliko ima najmanje tri zaposlena lica u stalnom radnom odnosu koja poseduju Licencu.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na jedinice lokalne samouprave, mogu se shodno primenjivati i na gradske opštine, ako takvu odluku donese nadležni organ grada u čijem se sastavu gradske opštine nalaze.

Autonomna pokrajina

Član 27.

 Autonomna pokrajina u okviru svog delokruga, u oblasti smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama:

 1) stara se o obezbeđenju doslednog usklađivanja sektorskih politika sa politikom u ovoj oblasti;

 2) donosi odluku o organizaciji i funkcionisanju civilne zaštite na teritoriji autonomne pokrajine i obezbeđuje njeno sprovođenje;

 3) planira i obezbeđuje budžetska sredstva namenjena za smanjenje rizika i upravljanje vanrednim situacijama;

 4) obrazuje pokrajinski štab za vanredne situacije (u daljem tekstu: Pokrajinski štab);

 5) usvaja godišnji plan rada i godišnji izveštaj o radu Pokrajinskog štaba;

 6) izrađuje i donosi procenu rizika, pokrajinski plan smanjenja rizika i plan zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama;

 7) usvaja strategiju smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama

 8) usklađuje plan zaštite i spasavanja sa Planom zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama Republike Srbije;

 9) određuje subjekte od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje;

10) obezbeđuje telekomunikacionu i informacionu podršku za potrebe zaštite i spasavanja, kao i uključenje u telekomunikacioni i informacioni sistem Službe 112 i povezuju se sa njim;

11) pravovremeno izveštava nadležnu službu i druge nadležne državne organe o uočenim pojavama i problemima od značaja za smanjenje rizika, o podacima od značaju za procenu postojećih rizika, o pojavi novih rizika i pretnji i o drugim činjenicama koje su relevantne za ovu oblast;

 12) obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom.

Državni organi

Vlada

Član 28.

Vlada usmerava i usklađuje rad organa državne uprave na sprovođenju mera i aktivnosti smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama, obezbeđuje izgradnju, razvoj i plansko povezivanje delova sistema i zadataka u jedinstvenu celinu, donosi akte za koje je to utvrđeno ovim zakonom i preduzima druge mere iz svoje nadležnosti u ovoj oblasti, a naročito:

1)obrazuje Republički štab za vanredne situacije, imenuje njegovog komandanta, načelnika i članove na predlog Ministarstva i usvaja izveštaj o radu Republičkog štaba za vanredne situacije;

2)naređuje opštu mobilizaciju jedinica civilne zaštite i drugih neophodnih ljudskih i materijalnih resursa sistema;

3)donosi odluku o pružanju, traženju i prihvatanju međunarodne pomoći;

4)donosi Strategiju i Akcioni plan za sprovođenje Strategije;

5)donosi i druge akte iz oblasti smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama.

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Član 29.

 Ministarstvo, nadležna služba:

 1) izrađuje Strategiju;

 2) izrađuje i predlaže Akcioni plan za sprovođenje Strategije;

 3) nosilac je izrade Procene rizika Republike Srbije i Plana zaštite i spasavanja Republike Srbije;

 4) objedinjava Nacionalni plan smanjenja rizika

 5) rukovodi i koordinira rad svih snaga i subjekata sistema;

 6) uspostavlja i vodi registar rizika u Republici Srbiji;

 7) daje saglasnost na procene rizika i planove zaštite i spasavanja;

 8) u saradnji sa Ministarstvom odbrane preduzima mere u cilju organizovanja i obezbeđenja telekomunikacionih i informacionih sistema za potrebe rukovođenja i koordinacije u vanrednim situacijama i prenosa podataka i informacija i njihovu zaštitu;

 9) objedinjava i vodi jedinstvenu informacionu bazu podataka o ljudskim i materijalno- tehničkim resursima subjekata i snaga sistema;

 10) obrazuje, obučava, oprema, mobiliše i angažuje specijalizovane jedinice civilne zaštite za teritoriju Republike Srbije;

 11) obrazuje Nacionalni trening centar za obuku subjekata i snaga sistema;

 12) inicira i finansira naučna istraživanja u ovoj oblasti;

 13) naređuje delimičnu mobilizaciju neophodnih ljudskih i materijalnih resursa;

 14) neposredno sarađuje, razmenjuje informacije i podatke sa službama iste delatnosti drugih zemalja, međunarodnim organizacijama;

 15) ostvaruje međunarodnu saradnju u ovoj oblasti;

 16) koordinira primanje i pružanje međunarodne pomoći;

 17) organizuje i stara se o blagovremenom i adekvatnom informisanju javnosti;

 18) planira i sprovodi održivo finansiranje materijalno-tehničkog opremanja, nabavki, donacija i projekata u cilju obezbeđenja funkcionisanja i unapređivanja sistema;

 19) stara se o organizaciji i funkcionisanju mera civilne zaštite;

 20) sprovodi mere za zaštitu i spasavanja lica i imovine ugroženih elementarnom i drugom nepogodom;

 21) prikuplja i obrađuje podatke i informacije o elementarnim i drugim nepogodama, vrši razmenu informacija i podataka sa nadležnim službama drugih država ili međunarodnim organizacijama o opasnostima, udesima sa prekograničnim efektima, katastrofama i drugim nesrećama;

 22) organizuje sistem i vrši ranu najavu, upozoravanje, obaveštavanje i uzbunjivanje u slučaju elementarne i druge nepogode;

 23) vrši poslove planiranja, organizovanja, obučavanja, upotrebe i kontrole snaga sistema;

 24) organizuje i sprovodi izviđanje, obeležavanje, pronalaženje, iskopavanje, identifikaciju, uklanjanje, transport, skladištenje i uništavanje NUS;

 25) obavlja i druge poslove određene zakonom.

 Pored poslova iz stava 1. ovog člana Ministarstvo:

 1)obezbeđuje učešće policije i drugih organizacionih jedinica u sprovođenju mera i aktivnosti predviđenim ovim zakonom;

 2)priprema i sprovodi bezbednosnu zaštitu prostora, infrastrukture i objekata od značaja za preduzimanje mera i izvršavanje zadataka zaštite i spasavanja.

Član 30.

Rukovodilac akcije zaštite i spasavanja, nadležne službe u obavljanju svojih poslova ovlašćeni su da:

 1) nepozvanim licima zabrane pristup na mesto vanrednog događaja, kao i da obustave saobraćaj pored tog mesta;

 2) narede hitnu evakuaciju lica i imovine iz ugroženih područja, prostorija i objekata;

 3) narede prekid ili dovod električne struje, gasa i tečnih goriva;

 4) narede upotrebu vode i drugih sredstava za gašenje požara koje koriste pravna i fizička lica ako se na drugi način ne može obezbediti potrebna količina vode odnosno drugih sredstava za gašenje požara;

 5) narede korišćenje vozila i plovnih objekata pravnih i fizičkih lica za prevoz povređenih u vanrednom događaju, evakuaciju lica i imovine i dopremanje sredstava za gašenje požara;

 6) narede uklanjanje vozila i drugih predmeta koji ometaju akciju zaštite i spasavanja;

 7) narede drugim pravnim i fizičkim licima da stave na raspolaganje alat, prevozna, tehnička i druga sredstva potrebna za zaštitu i spasavanje;

 8) narede delimično ili potpuno rušenje objekata ili delova objekata koji nisu pogođeni vanrednim događajem, u slučaju da se na drugi način ne može obezbediti zaštita i spasavanje života ljudi;

 9) preduzmu mere za obezbeđenje evakuisane imovine;

 10) narede nasilno otvaranje zaključanog objekta ili prostorije radi zaštite i spasavanja ljudi i imovine;

 11) narede radno sposobnim licima da pruže pomoć u zaštiti i spasavanju;

 12) utvrde indetitet lica i izvrše indetifikaciju predmeta;

 13) izvrše pregled mesta vanrednog događaja.

Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije

Član 31.

 U uslovima kada druge snage i sredstva sistema nisu dovoljne za zaštitu i spasavanje ljudi, materijalnih i drugih dobara od posledica elementarnih i drugih nepogoda, na zahtev Republičkog štaba za vanredne situacije, Ministarstvo odbrane obezbeđuje učešće svojih organizacionih jedinica, komandi, jedinica i ustanova Vojske Srbije za pružanje pomoći u zaštiti i spasavanju, u skladu sa zakonom.

 Kada u zaštiti i spasavanju učestvuju jedinice Vojske Srbije, njima komanduju njihove nadležne starešine, u skladu sa zaključcima i preporukama štaba za vanredne situacije koji rukovodi i koordinira zaštitom i spasavanjem.

Organi državne uprave

Član 32.

 Organi državne uprave, u okviru svog delokruga, u oblasti smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama:

1) staraju se o obezbeđenju doslednog usklađivanja sektorskih politika sa politikom u ovoj oblasti;

2) pravovremeno izveštavaju nadležnu službu o uočenim pojavama i problemima od značaja za ovu oblast kao i o podacima od značaju za procenu postojećih rizika, o pojavi novih rizika i pretnji i o drugim činjenicama;

3) planiraju, organizuju i obezbeđuju funkcionisanje svoje delatnosti u vanrednim situacijama;

4) učestvuju u izradi Strategije, Plana zaštite i spasavanja Republike Srbije i drugih planskih i programskih dokumenata;

5)izrađuju Procenu rizika iz njihovog delokruga i dostavljaju je Ministarstvu

6) predlažu nadležnoj službi privredna društva i druga pravna lica iz svoje nadležnosti koja su od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje Republike Srbije;

7) obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom.

IV. VANREDNA SITUACIJA

Proglašavanje i ukidanje

Član 33.

 Vanredna situacije se proglašava kada su rizici i pretnje ili nastale posledice katastrofe po stanovništvo, životnu sredinu i materijalna dobra takvog obima i intenziteta da njihov nastanak ili posledice nije moguće sprečiti ili otkloniti redovnim delovanjem nadležnih organa i službi, zbog čega je za njihovo ublažavanje i otklanjanje neophodno upotrebiti posebne mere, snage i sredstva uz pojačan režim rada.

 Vanredna situacija se ukida kada prestanu uslovi zbog kojih je vanredna situacija proglašena.

Vanrednu situaciju, na predlog nadležnog štaba, proglašava i ukida:

 1) za teritoriju Republike Srbije – Vlada, na predlog Republičkog štaba za vanredne situacije

 2) za teritoriju autonomne pokrajine – izvršni organ autonomne pokrajine, na predlog Pokrajinskog štaba za vanredne situacije

 3) za teritoriju grada – gradonačelnik, za teritoriju opštine – predsednik opštine, na predlog gradskog odnosno opštinskog štaba za vanredne situacije.

Član 34.

 Izuzetno od odredbi člana 33. ovog Zakona ukoliko postoje uslovi za proglašavanje ili ukidanje vanredne situacije, a nadležni organ ne postupi u skladu sa zakonom, vanrednu situaciju može proglasiti ili ukinuti Vlada, na predlog Ministarstva.

Štabovi za vanredne situacije

Član 35.

 Za praćenje aktivnosti na smanjenju rizika i koordinaciju i rukovođenje u vanrednim

situacijama obrazuju se štabovi, i to:

 1) za teritoriju Republike Srbije – Republički štab za vanredne situacije, koji obrazuje Vlada;

 2) za teritoriju autonomne pokrajine – pokrajinski štab, koji obrazuje izvršni organ autonomne pokrajine;

 3) za teritoriju upravnog okruga – okružni štab za vanredne situacije, koji obrazuje Republički štab za vanredne situacije;

 4) za teritoriju grada – gradski štab za vanredne situacije, koji obrazuje grad;

 5) za teritoriju opštine – opštinski štab za vanredne situacije, koji obrazuje opština.

 Štab za vanredne situacije obrazuje stručno-operativne timove kao svoja pomoćna stručna tela.

 Ako nadležni organ grada u čijem se sastavu nalazi dve ili više gradskih opština odluči da se poslovi smanjenja rizika i koordinacije i rukovođenja u vanrednim situacijama utvrde u delokrug gradskih opština, za teritoriju gradske opštine obrazuje se štab za vanredne situacije gradske opštine.

 Štab donosi naredbe, zaključke i preporuke.

 Štab ima sopstveni pečat i delovodnik, u skladu sa posebnim zakonom.

 Stručne i administrativne poslove za potrebe Republičkog, okružnog i štaba grada Beograda obavlja nadležna služba.

Član 36.

Štab za vanredne situacije obavlja sledeće poslove:

1) rukovodi i koordinira rad subjekata sistema smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama na sprovođenju utvrđenih zadataka;

2) rukovodi i koordinira sprovođenje mera i zadataka civilne zaštite;

3) razmatra i predlaže donošenje procene rizika i plana zaštite i spasavanja;

 4) prati stanje i organizaciju sistema smanjenja rizika i upravaljanja vanrednim situacijama i predlaže mere za njihovo poboljšanje;

5) naređuje upotrebu snaga sistema smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama, sredstava pomoći i drugih sredstava koja se koriste u vanrednim situacijama;

6) stara se o redovnom informisanju i obaveštavanju stanovništva o rizicima i opasnostima i preduzetim merama;

7) razmatra organizaciju, opremanje i obučavanje jedinica civilne zaštite i subjekata od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje

Član 37.

 Opštinski, odnosno gradski štab za vanredne situacije, pored poslova iz člana 36. ovog Zakona, obavlja i sledeće poslove:

1) sarađuje sa štabovima susednih jedinica lokalne samouprave;

2) razmatra i predlaže donošenje odluke o organizaciji sistema smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama na teritoriji jedinice lokalne samouprave, odnosno grada.

3) angažuje subjekte od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje u jedinicama lokalne samouprave.

Član 38.

Okružni štab za vanredne situacije, pored poslova iz člana 36. ovog Zakona, obavlja i sledeće poslove:

1) koordinira akcijama i operacijama zaštite i spasavanja na području upravnog okruga;

2) koordinira sprovođenje mera i zadataka civilne zaštite;

3) rukovodi specijalizovanim jedinicama civilne zaštite, obrazovanim i angažovanim na teritoriji upravnog okruga;

5) angažuje na području upravnog okruga subjekte od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje;

6) obavlja i druge poslove po ovlašćenju Republičkog štaba za vanredne situacije i nadležne službe.

Član 39.

Pokrajinski štab za vanredne situacije, pored poslova iz člana 36. ovog Zakona, obavlja i sledeće poslove:

 1) naređuje štabovima za vanredne situacije jedinica lokalne samouprave preduzimanje mera i aktivnosti na zaštiti i spasavanju;

2) naređuje angažovanje snaga sistema smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama i upotrebu sredstava za zaštitu i spasavanje iz neugroženih opština na teritoriji ugroženih opština;

 3) preko opštinskih štabova za vanredne situacije, neposredno koordinira angažovanje snaga sistema smanjenja rizika i upravljanje vanrednim situacijama i sredstava u vanrednim situacijama kada je istovremeno ugrožen veći broj opština na teritoriji autonomne pokrajine;

4) angažuje subjekte od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje za pokrajinu.

Pokrajinski štab i štabovi jedinica lokalne samouprave dužni su redovno da izveštavaju Republički štab za vanredne situacije i nadležnu službu o stanju, sprovođenju mera i izvršavanju zadataka zaštite i spasavanja.

Republički štab za vanredne situacije

Član 40.

 Republički štab za vanredne situacije, pored poslova utvrđenih članom 36. ovog Zakona, obavlja i sledeće poslove:

 1) naređuje štabovima za vanredne situacije preduzimanje mera i aktivnosti za smanjenje rizika i upravljanja vanrednim situacijama;

 2) naređuje angažovanje i upotrebu snaga sistema i sredstava sa teritorije neugroženih jedinica lokalne samouprave na područje ugroženih jedinica lokalne samouprave;

 3) preuzima, preko okružnih štabova za vanredne situacije, neposredno koordinirano angažovanje snaga sistema i sredstava u vanrednim situacijama, kada je istovremeno ugrožen veći broj jedinica lokalne samouprave na teritoriji upravnog okruga;

 4) predlaže Vladi donošenje odluke o traženju, prihvatanju, odnosno pružanju pomoći susednim i drugim državama;

 5) predlaže Vladi opštu mobilizaciju jedinica i drugih snaga civilne zaštite;

 6) raspušta štab za vanredne situacije jedinice lokalne samouprave, ukoliko isti ne obavlja poslove zaštite i spasavanja u skladu sa ovim zakonom, ne donosi pravovremene i

odgovarajuće odluke na osnovu kojih se sprovode i preduzimaju potrebne mere za smanjenje rizika i upravljanja vanrednim situacijama;

U slučaju raspuštanja štaba za vanredne situacije iz stava 1. tačke 6) ovog člana, Republički štab za vanredne situacije formira privremeni štab za vanredne situacije iz reda svojih članova, zaposlenih u Ministarstvu, rukovodilaca subjekata od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje i drugih stručnih lica sa teritorije jedinica lokalne samouprave.

 U slučaju proglašenja vanredne situacije na teritoriji Republike Srbije, Republički štab formira operativni štab kao svoje pomoćno stručno telo, koji je u vreme vanredne situacije u neprekidnom zasedanju.

Rukovođenje štabovima za vanredne situacije

Član 41.

Komandant štaba za vanredne situacije je:

1) ministar nadležan za unutrašnje poslove, za Republički štab za vanredne situacije;

2) predsednik Pokrajinske vlade, za Pokrajinski štab za vanredne situacije;

3) načelnik upravnog okruga, za okružni štab za vanredne situacije;

4) gradonačelnik, za gradski štab za vanredne situacije;

5) predsednik opštine, za opštinski štab za vanredne situacije.

Načelnik Republičkog štaba za vanredne situacije je rukovodilac nadležne službe.

Načelnici štabova su predstavnici nadležne službe.

Zamenik komandanta gradskog odnosno opštinskog štaba za vanredne situacije je zamenik gradonačelnika, odnosno predsednika opštine ili član gradskog ili opštinskog veća.

Bliže propise o sastavu i načinu rada štabova za vanredne situacije donosi Vlada.

V. VATROGASNE I VATROGASNO - SPASILAČKE JEDINICE

Vatrogasne jedinice

Član 42.

 Vatrogasne jedinice mogu biti profesionalne i dobrovoljne.

 Profesionalne vatrogasne jedinice su vatrogasno-spasilačke jedinice Ministarstva (u daljem tekstu: vatrogasno-spasilačke jedinice), vatrogasne jedinice Ministarstva odbrane, vatrogasne jedinice jedinica lokalne samouprave i vatrogasne jedinice pravnih lica.

 Dobrovoljne vatrogasne jedinice su vatrogasne jedinice pravnih lica i udruženja, organizovanih na principu dobrovoljnosti.

 Nadležna služba vrši kontrolu ispunjenosti uslova za formiranje i rad vatrogasnih jedinica, osim vatrogasnih jedinica Ministarstva odbrane.

 Minimalan broj vatrogasaca, kao i tehničku opremljenost i obučenost dobrovoljnih vatrogasnih jedinica propisuje ministar.

Vatrogasno-spasilačke jedinice

Član 43.

Vatrogasno-spasilačke jedinice Ministarstva iz člana 42. ovog Zakona jesu snage sistema smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama, i reaguju u akcijama usmerenim na eliminisanju pojava nesreće, spasavanja ugroženog stanovništva i materijalnih dobara i otklanjanja posledica katastrofa.

Na prava i obaveze pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica u pogledu radnopravnog statusa, primenjuju se propisi kojima je uređen radno pravni status zaposlenih u Ministarstvu.

 Organizaciju, način rada, postupanje prilikom izvršavanja zadataka zaštite i spasavanja kao i način vršenja službe, kao i unutrašnjem redu u jedinici, u pogledu specifičnosti uređenja rada vatrogasno-spasilačkih jedinica, bliže propisuje ministar.

 Uniformisani pripadnici vatrogasno-spasilačkih jedinica Ministarstva mogu biti samo oni kandidati koji nakon sprovedenog konkursa uspešno završe Osnovnu obuku za pripadnike vatrogasno spasilačkih jedinica Ministarstva.

Polaznik kursa za Osnovnu obuku za pripadnike vatrogasno spasilačkih jedinica Ministarstva, osim osnovnih uslova za prijem u radni odnos u Ministarstvu, utvrđenih posebnim zakonom, moraju da zadovoljavaju i posebne uslove, i to:

1) da ne može biti mlađi od 19 godina niti stariji od 30 godina;

 2) da najmanje godinu dana imaju prebivalište na teritoriji organizacione jedinice za koju se raspisuje konkurs;

3) da ispuni posebne uslove u pogledu kriterijuma zdravstvene, psiho-fizičke i bazične motoričke sposobnosti.

Za raspoređivanje na rukovodeća radna mesta u vatrogasno-spasilačkim jedinicama Ministarstva potrebno je najmanje pet godina radnog staža na poslovima zaštite i spasavanja u vatrogasno-spasilačkim jedinicama.

Pripadnici vatrogasno-spasilačkih jedinica Ministarstva dužni su da se stručno usavršavaju u skladu sa planovima i programima koje utvrđuje Ministarstvo.

Bliže propise o kriterijumima za izbor kandidata za polaznike kursa za Osnovnu obuku pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica, kao i o stručnom osposobljavanju, usavršavanju i napredovanju pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica Ministarstva, donosi ministar.

Profesionalne vatrogasne jedinice lokalne samouprave

Član 44.

Jedinice lokalne samouprave mogu osnovati profesionalne vatrogasne jedinice, na osnovu procene rizika.

Minimalni broj vatrogasaca, kao i tehničku opremljenost i obučenost profesionalnih vatrogasnih jedinica lokalne samouprave propisuje ministar.

Član 45.

U budžetu jedinica lokalne samouprave, budžetu autonomne pokrajne i budžetu Republike Srbije obezbeđuju se sredstva za programske aktivnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava odnosno vatrogasnih saveza, koji u svom sastavu imaju vatrogasnu jedinicu, osnovanih za određenu teritoriju, u skladu sa zakonom.

Rukovođenje akcijama zaštite i spasavanja

Član 46.

Ako u akcijama zaštite i spasavanja učestvuju pripadnici nadležne službe, akcijom rukovodi ovlašćeni starešina nadležna služba.

Interne evidencije

Član 47.

U cilju obavljanja redovnih zadataka vatrogasno-spasilačke jedinice vode interne evidencije.

Bliže propise o načinu vođenja internih evidencija donosi ministar.

VI. CIVILNA ZAŠTITA

Član 48.

Civilnu zaštitu čine lična i uzajamna zaštita, mere, poverenici, zamenici poverenika i jedinice.

Lična i uzajamna zaštita

Član 49.

Lična i uzajamna zaštita je oblik organizovanja građana za ličnu zaštitu i samopomoć i pružanje pomoći drugim osobama kojima je ta pomoć neophodna.

Radi ostvarivanja lične i uzajamne zaštite, državni organi, organi autonomne pokrajine i organi jedinice lokalne samouprave, privredna društva i druga pravna lica obezbeđuju i drže u ispravnom stanju potrebna sredstva i opremu za ličnu i uzajamnu zaštitu i vrše obuku zaposlenih.

Građani i vlasnici stambenih zgrada obezbeđuju i drže u ispravnom stanju potrebna sredstva i opremu za ličnu i uzajamnu zaštitu.

Bliže propise o obaveznim sredstvima i opremi za ličnu i uzajamnu zaštitu od elementarnih i drugih nepogoda donosi Vlada.

Mere civilne zaštite

Član 50.

U cilju zaštite i spasavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara od opasnosti izazvanih elementarnim i drugim nepogodama sprovode se mere civilne zaštite:

1) evakuacija;

2) sklanjanje;

3) zbrinjavanje ugroženih i nastradalih;

4) radiološka, hemijska i biološka zaštita;

5) zaštita od tehničko-tehnoloških nesreća;

6) zaštita i spasavanje iz ruševina;

7) zaštita i spasavanje od poplava i nesreća na vodi i pod vodom;

8) zaštita i spasavanje na nepristupačnim terenima;

9) zaštita i spasavanje od požara i eksplozija;

10) zaštita od NUS;

11) prva i medicinska pomoć;

12) asanacija terena.

Osim mera iz stava 1. ovog člana, mogu se planirati, pripremati i sprovoditi i druge mere i aktivnosti u cilju smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama.

Evakuacija

Član 51.

 U zavisnosti od stepena opasnosti, i mogućih posledica, evakuacija može biti delimična ili potpuna.

 Prilikom evakuacije prioritet imaju:

 1) majke sa decom do 15 godina starosti, odnosno druga lica koja su po zakonu dužna da se staraju o čuvanju i negovanju maloletnika mlađih od 15 godina;

 2) trudnice;

 3) bolesna lica, osobe sa invaliditetom i druga lica kojima je neophodna tuđa pomoć i nega;

 4) lica mlađa od 16 godina i starija od 65 godina (muškarci), odnosno 60 godina (žene).

Naredba o evakuaciji

Član 52.

Naredbu o obimu evakuacije i kategorijama stanovništva unutar područja jedinice lokalne samouprave koje se evakuiše donosi nadležni štab za vanredne situacije.

Evakuaciju sa područja jedne jedinice lokalne samouprave na područja drugih jedinica lokalne samouprave naređuje Republički štab za vanredne situacije.

Lica sa područja za koje je naređena evakuacija obavezna su da postupaju u skladu sa naredbom o evakuaciji.

U slučaju kada lica na koja se odnosi naredba za evakuaciju odbiju da postupe po naredbi nadležnog štaba za vanredne situacije, čime ugrožavaju ne samo sopstvenu bezbednost već i bezbednost drugih lica koja se evakuišu ili vrše evakuaciju, evakuacija se vrši uz asistenciju policije.

Evakuacija sa teritorije jedne na teritoriju drugih jedinica lokalne samouprave

Član 53.

Planiranje, pripremu, koordinaciju i sprovođenje evakuacije sa teritorije jedne na teritoriju druge jedinice lokalne samouprave vrše štabovi za vanredne situacije obe jedinice lokalne samouprave.

Koordinaciju sprovođenja evakuacije sa teritorije jedne ili više jedinica lokalne samouprave ili gradske opštine na teritoriju druge jedinice lokalne samouprave ili gradske opštine vrši republički, odnosno gradski štab za vanredne situacije.

Sklanjanje

Član 54.

 Sklanjanjem se obezbeđuje zaštita i spasavanje ljudi, materijalnih i kulturnih dobara, prvenstveno u slučaju ratne opasnosti.

 Sklanjanje obuhvata planiranje i korišćenje postojećih skloništa, drugih zaštitnih objekata, prilagođavanje novih i postojećih komunalnih objekata i podzemnih saobraćajnica, kao i objekata pogodnih za zaštitu i sklanjanje, njihovo održavanje i korišćenje.

 Kao drugi zaštitni objekti iz stava 2. ovog člana koriste se podrumske i druge podzemne prostorije u stambenim i drugim zgradama, prilagođene za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara, napušteni tuneli, pećine i drugi prirodni objekti.

 Planiranje i organizacija sklanjanja građana je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, zaposlenih u nadležnosti privrednih društava i drugih pravnih lica, a kulturnih dobara u nadležnosti ustanova kulture.

 Prilikom korišćenja skloništa za mirnodopske potrebe, ne mogu se vršiti adaptacije i rekonstrukcije koje bi narušile njegove tehničke i higijenske uslove i time funkcionalnu upotrebljivost skloništa.

 U slučaju ratne opasnosti, skloništa koja su korišćena u mirnodopske svrhe, moraju se isprazniti i osposobiti za zaštitu, najkasnije u roku od 24 časa.

 Prilikom izgradnje stambenih objekata sa podrumima, nad podrumskim prostorijama, gradi se ojačana ploča koja može da izdrži urušavanje objekta.

 Bliže propise o načinu održavanja skloništa i prilagođavanja komunalnih, saobraćajnih i drugih podzemnih objekata za sklanjanje stanovništva, donosi ministar.

Zbrinjavanje lica

Član 55.

 Zbrinjavanje je obezbeđenje hitnog, privremenog smeštaja, traženje nestalih i spajanje porodica, zdravstvene zaštite i psihološke pomoći, osnovnih životnih namirnica i predmeta lične higijene ugroženog stanovništva.

 Zbrinjavanjem ugroženih, pogođenih, izbeglih i evakuisanih lica rukovodi nadležni štab za vanredne situacije dok se ne stvore uslovi u kojima će dalju brigu o zbrinjavanju preuzeti nadležni državni organi.

 Vlasnici i korisnici objekata i prostorija u javnoj upotrebi kao i privatni objekti pogodni za smeštaj, dužni su da prime na privremeni smeštaj građane, kada to naredi nadležni štab za vanredne situacije.

 Izuzetno ukoliko se ne može vršiti zbrinjavanje u objektima iz stava 2. ovog člana, zbrinjavanje se vrši u šatorskim naseljima.

 Naknada za korišćenje objekata i prostorija iz stava 2. ovog člana isplaćuje se po tržišnim uslovima na dan predaje.

Radiološka, hemijska i biološka zaštita

Član 56.

 Radiološka, hemijska i biološka zaštita (u daljem tekstu: RHB zaštita) obuhvata mere i postupke koji se organizuju i sprovode radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja posledica RHB kontaminacije.

 RHB zaštita obuhvata ličnu i kolektivnu zaštitu, kontrolu i dekontaminaciju.

Zaštita od akcidenata sa radioaktivnim i nuklearnim materijalom sprovodi se, u skladu sa drugim propisima.

Zaštita od tehničko-tehnoloških nesreća

Član 57.

 Privredno društvo i drugo pravno lice koje obavlja aktivnosti u kojima je prisutna ili može biti prisutna jedna ili više opasnih materija u propisanim količinama, koje upravlja objektima specifične delatnosti sa aspekta povišenog rizika po život i zdravlje ljudi od nesreća i terorističkih aktivnosti, dužno je da preduzme sve neophodne mere za sprečavanje tehničko- tehnoliških nesreća i ograničavanja uticaja tehničko-tehnološke nesreće, na život i zdravlje ljudi i životnu sredinu, u skladu sa zakonom.

 Privredno društvo i drugo pravno lice koje se bavi aktivnostima u rudnicima i objektima u kojima se koriste ili skladište i odlažu radioaktivni i nuklearni materijali, čije posledice u slučaju tehničko –tehnološke nesreće ugrožavaju bezbednost i živote ljudi, materijalna dobra i životnu sredinu, organizuje i sprovodi zaštitu i spasavanje ljudi i zaštitu životne sredine od posledica tehničko-tehnoloških nesreća, u skladu sa posebnim propisima.

Privredno društvo i drugo pravno lice dužno je da uzimajući u obzir delatnost kojom se bavi, vrstu i količinu opasnih materija i objekte koje koristi, preduzme mere za sprečavanje i ograničavanje uticaja tehničko – tehnološke nesreće na život i zdravlje ljudi, materijalna dobra i životnu sredinu.

Zaštita i spasavanje iz ruševina

Član 58.

Radi spasavanja ljudi i materijalnih dobara iz ruševina koje mogu nastati usled elementarnih i drugih nepogoda, organizuju se i sprovode odgovarajuće radnje i postupci za izviđanje ruševina, pronalaženje lica zatrpanih u ruševinama, osiguranje oštećenih i pomerenih delova konstrukcija zgrada i objekata radi sprečavanja daljeg rušenja, spasavanje zatrpanih odnosno njihovo izvlačenje izvan zone rušenja, mere prve pomoći i hitne medicinske pomoći, kao i druge mere kojima se doprinosi zaštiti i spasavanju iz ruševina.

Zaštita i spasavanje od poplava i nesreća na vodi i pod vodom

Član 59.

Zaštita i spasavanje od poplava i drugih nesreća na vodi i pod vodom obuhvata osmatranje i izviđanje stanja vodostaja, uzbunjivanje, planiranje i sprovođenje evakuacije stanovništva i materijalnih dobara iz ugroženih područja, planiranje i obezbeđenje prevoženja i prelaza preko reka i jezera, odstranjivanje vode iz poplavljenih objekata, pronalaženje i izvlačenje nastradalih i utopljenih, zbrinjavanje ugroženog stanovništva i saniranje posledica izazvanih poplavama.

 Organ nadležan za oblast hidrometeorologije i nadležni republički i pokrajinski organ za vodoprivredu i javna vodoprivredna preduzeća, shodno izveštajima i prognozama, obaveštavaju nadležnu službu o nivoima vodostaja, proglašenoj fazi odbrane, razvoju situacije i merama koje se preduzimaju.

Zaštita i spasavanje na nepristupačnim terenima

Član 60.

Organizacija i sprovođenje zaštite i spasavanja od nesreća na nepristupačnim terenima obuhvata spasavanje na planinama, iz snežnih lavina, jama, pećina i sličnih mesta.

U zaštiti i spasavanju od nesreća na nepristupačnim terenima, na zahtev nadležne službe, učestvuje Gorska služba spasavanja Srbije.

Zaštita i spasavanje od požara i eksplozija

Član 61.

Zaštita i spasavanje od požara i eksplozija obuhvata organizaciju i sprovođenje preventivnih mera u svim sredinama, a posebno objektima u kojima se skladište zapaljive i eksplozivne materije i prostorima gde postoji mogućnost nastanka požara.

Zaštita od požara i eksplozija uređuje se posebnim zakonom.

Zaštita od NUS

Član 62.

Zaštita od NUS obuhvata procenu opasnosti od NUS, izviđanje, obeležavanje, pronalaženje, iskopavanje, obezbeđenje, identifikaciju, uklanjanje, transport, privremeno skladištenje i uništavanje NUS.

Neeksplodiranim ubojnim sredstvima u smislu ovog Zakona ne smatraju se neeksplodirane improvizovane diverzantsko-terorističke naprave.

Poslove iz stava 1. ovog člana organizuje i obavlja nadležna služba.

Poslove iz stava 1. ovog člana može da obavlja i drugo pravno lice, izuzev uklanjanja i uništavanja NUS, a u skladu sa ovim zakonom i drugim propisom.

Bliže propise obavljanju poslova iz stava 1. ovog člana donosi Vlada.

Član 63.

Teritorijalno nadležni domovi zdravlja, odnosno zavodi za hitnu medicinsku pomoć obezbeđuju medicinsku podršku tokom akcije uklanjanja i uništavanja NUS, koje sprovodi nadležna služba, bez naknade.

Teritorijalno nadležna organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova vrši obaveštavanje o slučajno otkrivenom NUS i vrši obeležavanje i obezbeđivanje lokacije slučajno otkrivenog NUS do dolaska ovlašćenih radnika Ministarstva.

 Teritorijalno nadležne organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, pružaju asistenciju tokom akcije uklanjanja i uništavanja NUS, bez naknade.

Građani, državni organi, privredna društva i druga pravna lica dužni su da o otkrivenim NUS odmah obaveste najbližu policijsku stanicu ili operativni centar 112, vidljivim znakom obeleže mesto gde se nalaze NUS i obezbede ih dok ne dođu ovlašćeni radnici Ministarstva.

Prva i medicinska pomoć

Član 64.

Organizacija i sprovođenje prve i medicinske pomoći u slučaju elementarnih i drugih nepogoda, obuhvata sve oblike prve i medicinske pomoći, samopomoći i uzajamne pomoći i zbrinjavanje povređenih i obolelih.

U pružanju prve pomoći učestvuje Ministarstvo, Crveni krst Srbije, jedinice civilne zaštite, stručna lica i obučeni građani u okviru lične i uzajamne zaštite.

Medicinsku pomoć u slučaju elementarnih i drugih nepogoda pružaju teritorijalno nadležne ustanove zdravstvene zaštite.

Asanacija terena

Član 65.

 Asanacija terena obuhvata pronalaženje, uklanjanje, identifikaciju i hitno sahranjivanje poginulih odnosno umrlih, uklanjanje leševa životinja, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, dekontaminaciju i remedijaciju objekata i terena.

 U otklanjanju posledica i sprovođenju asanacije, u skladu sa svojim ovlašćenjima i dužnostima, učestvuju državni organi, jedinice lokalne samouprave, veterinarska inspekcija, komunalna inspekcija, zdravstvene i veterinarske ustanove, komunalna preduzeća, kafilerije i drugi subjekti od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje, snage Ministarstva, Vojske Srbije, jedinice civilne zaštite i građani.

Poverenici civilne zaštite

Član 66.

Poverenici civilne zaštite (u daljem tekstu: poverenici) i zamenici poverenika postavljaju se radi vršenja zadataka civilne zaštite u naseljenim mestima, delu naselja, stambenim zgradama, privrednom društvu i drugom pravnom licu i organima državne uprave.

U naseljenim mestima poverenici se, po pravilu, postavljaju iz redova saveta mesnih zajednica, šefova mesnih kancelarija i predsednika skupštine stanara.

U organu državne uprave i u privrednom društvu i drugom pravnom licu, poverenici odnosno zamenici poverenika postavljaju se zavisno od organizacione strukture, prostora organizovanja, delovanja i broja zaposlenih.

Član 67.

Poverenika i zamenika poverenika postavlja i razrešava:

1) u organu državne uprave – rukovodilac organa državne uprave;

2) u privrednom društvu i drugom pravnom licu – direktor, odnosno drugi nadležni organ određen opštim aktom;

3) u naselju – štab za vanredne situacije jedinice lokalne samouprave i gradske opština.

Poverenici i zamenici poverenika u naseljima preduzimaju neposredne mere za učešće građana u sprovođenju zadataka civilne zaštite i lične i uzajamne zaštite.

Građani na ugroženim i nastradalim područjima dužni su da postupaju u skladu sa uputstvima poverenika, odnosno zamenika poverenika.

Uputstvo za rad poverenika sa kriterijumima za njihovo postavljanje, donosi ministar.

Jedinice civilne zaštite

Član 68.

Jedinice civilne zaštite obrazuju se, opremaju i osposobljavaju kao operativne snage za izvršavanje mera civilne zaštite.

Jedinice civilne zaštite su jedinice civilne zaštite opšte namene i specijalizovane jedinice.

Član 69.

Jedinice civilne zaštite opšte namene obrazuju jedinice lokalne samouprave, u slučaju potrebe za izvršavanjem jednostavnijih poslova zaštite i spasavanja.

Odluku o obrazovanju jedinica civilne zaštite opšte namene i specijalizovanih jedinica na nivou jedinica lokalne samouprave, donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave.

Član 70.

 Specijalizovane jedinice obrazuju se na Republičkom i na nivou jedinica lokalne samouprave, radi izvršavanja mera civilne zaštite,

 Specijalizovane jedinice na Republičkom nivou obrazuje Ministarstvo, a na nivou jedinica lokalne samouprave nadležni organ jedinice lokalne samouprave.

 Bliže propise o vrstama specijalizovanih jedinica, nameni, zadacima, mobilizaciji i načinu upotrebe donosi Vlada.

 Bliže propise o ličnoj i materijalnoj formaciji, obuci, nastavnim planovima i programima specijalizovanih jedinica donosi ministar.

 Odluku o obrazovanju specijalizovanim jedinicama civilne zaštite na Republičkom nivou i jedinicama čije se dužnosti popunjavaju aktivnom rezervom, donosi ministar.

Član 71.

Raspoređivanje vojnih obveznika u jedinicama civilne zaštite vrši nadležni organ za poslove odbrane, prema iskazanim potrebama Ministarstva i jedinica lokalne samouprave.

Raspoređivanje građana i dobrovoljaca u jedinice civilne zaštite koji nisu vojni obveznici vrši nadležna služba i jedinica lokalne samouprave.

Specijalizovne jedinice civilne zaštite koje se angažuju na izvršavanju najsloženijih zadataka i od kojih se zahteva održavanje povišene operativne i funkcionalne sposobnosti i angažovanje u misijama pružanja međunarodne pomoći, popunjavaju se aktivnom rezervom.

Pripadnici aktivne rezerve civilne zaštite ne mogu se raspoređivati na druge poslove odbrane bez prethodnog mišljenja Ministarstva.

Jedinice Crvenog krsta Srbije u pogledu popune obveznicima, imaju status jedinica civilne zaštite.

Član 72.

 Aktivna rezerva predstavlja obučeni rezervni sastav civilne zaštite, koji se angažuje za popunu specijalizovanih jedinica civilne zaštite koje obrazuje Ministarstvo radi izvršavanja zadataka u određenom periodu, čija su prava i dužnosti regulisana zakonom i zaključenim ugovorom o službi u aktivnoj rezervi (u daljem tekstu: ugovor).

 Pripadnik aktivne rezerve bira se na javnom konkursu.

 U slučaju kada je kandidat za pripadnika aktivne rezerve zaposlen, obezbeđuje saglasnost poslodavca za njegovo raspoređivanje u aktivnu rezervu.

 Prava i obaveze pripadnika aktivne rezerve uređuju se ugovorom sa Ministarstvom.

Član 73.

 Planskim obučavanjem pripadnika aktivne rezerve obezbeđuje se viši stepen osposobljenosti u odnosu na ostale pripadnike specijalizovanih jedinica civilne zaštite.

Pripadniku civilne zaštite koji je po osnovu ugovora o aktivnoj rezervi pozvan radi izvršavanja zadataka civilne zaštite, miruje radni odnos za vreme izvršavanja zadataka, a dužan je da se vrati na posao odmah po prestanku angažovanja na zadacima civilne zaštite.

 Komandire jedinica civilne zaštite koje formira i organizuje nadležna služba, postavlja na tu dužnost i razrešava rukovodilac nadležne službe.

 Bliže propise o aktivnoj rezervi propisuje Vlada.

Član 74.

 Pripadnici aktivne rezerve se mogu angažovati u toku kalendarske godine na redovnom obučavanju do 30 dana, odnosno do 90 dana za održavanje operativne, funkcionalne sposobnosti i sprovođenje mera i zadataka civilne zaštite na teritoriji Republike Srbije i u međunarodnim misijama zaštite i spasavanja.

 Pripadnicima aktivne rezerve pripada mesečna novčana nadoknada za službu u aktivnoj rezervi u visini od 10 posto od prosečnog ličnog dohotka u Republici Srbiji u prethodnom mesecu.

 U slučaju kada pripadnik aktivne rezerve ne izvrši ugovorom utvrđene obaveze i kada dođe do raskida ugovora njegovom krivicom, obavezan je da vrati Ministarstvu primljenu nadoknadu iz stava 1. ovog člana za zadnjih dvanaest meseci.

Član 75.

 Jedinice civilne zaštite opremaju se odgovarajućom opremom i materijalno-tehničkim sredstvima koja su neophodna za njihovu ličnu zaštitu i za sprovođenje i izvršavanje zadataka civilne zaštite.

 Sredstva i opremu iz stava 1. ovog člana obezbeđuju nadležni državni organi, jedinice lokalne samouprave, u skladu sa utvrđenom ličnom i materijalnom formacijom jedinica civilne zaštite.

 Prilikom izvršavanja zadataka civilne zaštite, poverenici, zamenici poverenika i pripadnici jedinica civilne zaštite moraju biti propisno obeleženi.

 Bliže propise o uniformi, oznakama civilne zaštite, oznakama funkcija i specijalnosti, znaku civilne zaštite i legitimaciji pripadnika civilne zaštite donosi ministar.

Član 76.

 Pozivanje na obuku pripadnika civilne zaštite raspoređenih po vojnoj obavezi, vrši se preko ministarstva nadležnog za poslove odbrane, u skladu sa posebnim propisom.

 Pripadnike aktivne rezerve, građane koji nisu vojni obveznici, dobrovoljce raspoređene u specijalizovanim jedinicama civilne zaštite poziva nadležna služba, odnosno organ jedinice lokalne samouprave, najkasnije 30 dana pre početka obuke.

Obuka i osposobljavanje može se odložiti na zahtev pripadnika civilne zaštite zbog bolesti ili povrede, školovanja, nege člana domaćinstva koji je teško bolestan, smrtnog slučaja u porodici ili domaćinstvu, drugih opravdanih razloga.

Mobilizacija i aktiviranje

Član 77.

 Mobilizacija obuhvata preduzimanje mera kojima se jedinice civilne zaštite dovode u stanje spremnosti za delovanje.

 Mobilizacija po obimu može biti opšta i delimična, a proglašava se javnim saopštenjem ili pojedinačnim pozivom.

 Opšta mobilizacija obuhvata sve, a delimična potreban deo jedinica i materijalnih sredstva potrebna za vršenje zadataka civilne zaštite.

 Delimična mobilizacija može se narediti radi upotrebe jedinica civilne zaštite za namenske zadatke civilne zaštite u vanrednim situacijama i vanrednim događajima, na određenoj teritoriji.

 Aktiviranje obuhvata postupke, zadatke i aktivnosti kojim se redovni kapaciteti subjekata od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje iz redovnog stanja prevode u stanje potpune spremnosti za izvršavanje zadataka zaštite i spasavanja.

 Mobilizaciju iz stava 3.ovog člana naređuje Vlada.

 Mobilizaciju iz stava 4. ovog člana i aktiviranje naređuje rukovodilac nadležne službe.

Prava i dužnosti pripadnika civilne zaštite

Član 78.

 Pripadnici civilne zaštite su pripadnici jedinica civilne zaštite i poverenici civilne zaštite.

 Pored lica navedenih u stavu 1. ovog člana, pripadnici civilne zaštite su zaposleni koji su angažovani na zadacima civilne zaštite, kao i druga lica koja odgovore na poziv nadležnih organa i vrše zadatke civilne zaštite pod njihovom kontrolom.

 Pripadnik civilne zaštite je obavezan da se odazove na poziv nadležnog organa za obuku.

 Pripadnik civilne zaštite je obavezan da se odazove na poziv nadležnog organa za učešće u akcijama zaštite i spasavanja

Pripadnici civilne zaštite dužni su da se jave na određeno mesto i u određeno vreme i da učestvuju u akcijama zaštite i spasavanja.

Član 79.

 Pripadnici jedinica civilne zaštite i poverenici civilne zaštite imaju pravo na nadoknadu za angažovanje na zadacima civilne zaštite.

 Lica iz stava 1. ovog člana koja su u radnom odnosu a pozvana su na izvršenje zadataka civilne zaštite, imaju pravo na naknadu zarade koju obračunava i isplaćuje poslodavac od osnovice koju čini njegova prosečna mesečna zarada ostvarena u prethodna tri meseca u odnosu na mesec u kome je izvršavao zadatke civilne zaštite, srazmerno vremenu angažovanja, a na teret jedinica lokalne samouprave ili Ministarstva, zavisno od toga gde je lice raspoređeno i koji organ je lice angažovao.

 Naknada iz stava 1. ovog člana nezaposlenim pripadnicima jedinica civilne zaštite obračunava se po osnovici koju čini prosečna mesečna neto zarada u Republici Srbiji prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ostvarena u mesecu koji prethodi mesecu u kome je građanin angažovan. Naknada se isplaćuje na teret organa koji je lice angažovao za izvršenje zadataka civilne zaštite.

 Licima iz stava 2. ovog člana a koja su angažovana na izvršenju zadataka civilne zaštite u neradne dane naknada se obračunava na način iz stava 3. ovog člana.

Zaposleni koji odsustvuje sa posla zbog izvršenja zadatka iz stava 1. ovog člana, ne sme zbog toga da trpi posledice u radno-pravnom statusu kod poslodavca.

Član 80.

Pripadnici civilne zaštite koji nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu, a koje nadležni organ angažuje na poslovima i zadacima civilne zaštite, za vreme tog angažovanja imaju pravo na zdravstvenu zaštitu.

Pripadnik civilne zaštite koji je za vreme organizovanog učešća u izvršavanju zadataka zaštite i spasavanja bez svoje krivice povređen ili kod koga nastupi bolest, odnosno invalidnost kao neposredna posledica vršenja zadataka, ima po tom osnovu sva prava iz penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja koja bi mu pripadala za slučaj povrede na radu.

Članovi porodice pripadnika civilne zaštite koji je za vreme organizovanog učešća na izvršavanju zadataka zaštite i spasavanja bez svoje krivice izgubio život, imaju prava iz penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja koja bi im pripadala kao da je smrt nastupila kao posledica povrede na radu.

 Prava iz st. 1. do 3. ovog člana ostvaruju se pod uslovima i na način utvrđen zakonom i drugim propisima iz oblasti penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja.

U izvršavanju zadataka zaštite i spasavanja primenjuju se opšti propisi o bezbednosti i zdravlju na radu.

Član 81.

Pripadnik civilne zaštite koji za vreme organizovanog učešća u izvršavanju zadataka zaštite i spasavanja bez svoje krivice zadobije povredu ili oboli, pa zbog toga kod njega nastupi telesno oštećenje od najmanje 20%, ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć čija se visina utvrđuje prema stepenu telesnog oštećenja.

Ako pripadnik civilne zaštite iz stava 1. ovog člana izgubi život, članovi njegove uže porodice imaju pravo na naknadu troškova prevoza posmrtnih ostataka, kao i troškova sahrane u visini prosečnih troškova sahrane u mestu prebivališta u mesecu u kojem je smrt nastupila.

Članovi uže porodice imaju pravo i na jednokratnu pomoć koja ne može biti manja od 12 prosečnih plata u Republici Srbiji ostvarenih u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je pripadnik civilne zaštite iz stava 1. ovog člana izgubio život.

Bliže propise o visini i načinu ostvarivanja prava na jednokratnu pomoć iz stava 3. ovog člana donosi Vlada.

Član 82.

Pripadnik civilne zaštite za vreme izvršavanja zadataka zaštite i spasavanja ima pravo na naknadu za prevoz, smeštaj i ishranu.

Smeštaj i ishrana iz stava 1. ovog člana obezbeđuju se kad učešće u izvršavanju zadataka zaštite i spasavanja traje duže od osam sati.

Sredstva za naknadu iz stava 1. ovog člana obezbeđuju se u budžetu jedinica lokalne samouprave i budžetu Republike Srbije.

VII. RANO UPOZORAVANjE, OBAVEŠTAVANjE I UZBUNjIVANjE

Član 83.

Rano upozoravanje, obaveštavanja i uzbunjivanja predstavlja skup aktivnosti usmerenih na otkrivanju, praćenju i prikupljanju informacija kao i blagovremenom obaveštavnju i upozoravanju subjekata i snaga sistema o svim vrstama opasnosti koje mogu ugroziti ljude, životnu sredinu, materijalna i kulturna dobra.

Subjekti sistema koji operativno prikupljaju podatke, uključujući i podatke iz međunarodne razmene, dužni su da obaveštavaju Službu 112 o stanju vremena, klime i voda i da dostavljaju analize, prognoze i upozorenja o hidrometeorološkim i geološkim pojavama, elementarnim i drugim nepogodama, kao i o sadržaju opasnih materija u vazduhu, zemljištu i vodama iznad dozvoljenih vrednosti i sve druge prikupljene podatke o pojavama koje mogu ugroziti ljude, materijalna sredstva i životnu sredinu.

Subjekti sistema koji vrše automatsko prikupljanje podataka, dužni su da obezbede njihovo automatsko prosleđivanje Službi 112.

Bliži propis o vrsti i strukturi podataka iz stava 2. ovog člana, donosi ministar.

Član 84.

Službu 112 čine Nacionalni centar 112, operativni centri 112, specijalizovane jedinice civilne zaštite za uzbunjivanje, sistem javnog uzbunjivanja.

Služba 112 obavlja sledeće zadatke:

1) prijem, obradu i prosleđivanja poziva za pomoć;

2) rano upozoravanje, obaveštavanje i uzbunjivanje stanovništva, nadležnih organa, privrednih društava i drugih pravnih lica u zoni ugroženosti, kao i snaga zaštite i spasavanja;

3) obezbeđenje jedinstvenog komunikaciono-informacionog sistema i sistema zaštite informacija;

4) obezbeđenje funkcionalne integracije službi od interesa za smanjenje rizika i upravljanje vanrednim situacijama;

5) obezbeđuje međunarodnu razmenu podataka u oblasti zaštite i spasavanja od posledica elementarnih i drugih nepogoda.

Služba 112 za izvršavanje svojih zadataka, pored sopstvenih, koristi telekomunikacione sisteme opšte i posebne namene.

Način korišćenja telekomunikacionih sistema posebne namene utvrđuju sporazumno rukovodioci državnih organa.

Član 85.

Nacionalni centar 112 i operativni centri 112, od subjekata sistema u skladu sa propisanim procedurama, prikupljaju, analiziraju, prate i obaveštavaju nadležne organe i institucije o svim vrstama informacija iz oblasti smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama.

Nacionalni centar 112 obavlja međunarodne komunikaciono-informativne poslove iz ove oblasti.

Procedure iz stava 1. ovog člana, propisuje Vlada.

Sistem javnog uzbunjivanja se sastoji od specijalizovanih jedinica civilne zaštite za uzbunjivanje i odgovarajućih akustičkih izvora (sirena), uređaja za predaju i prijem signala za daljinsko upravljanje sirenama, prenosnih puteva i ostale opreme, kao i njihove organizacije razmeštaja, procedure upravljanja, upotrebe i održavanja.

Nabavku, postavljanje i održavanje uređaja za predaju i prijem signala za daljinsko upravljanje sirenama i prenosne puteve obezbeđuje Republika Srbija.

Za potrebe aktiviranja sirena, jedinice lokalne samouprave organizuju jedinice civilne zaštite za uzbunjivanje.

Sistemom za javno uzbunjivanje upravlja nadležna služba.

Tehničke normative za planiranje, izgradnju i održavanje sistema za javno uzbunjivanje propisuje ministar.

Član 86.

 Elektroprivredna, vodoprivredna i druga privredna društva koja koriste hidrosisteme i akumulacije jalovine, dužna su da obezbede blagovremeno obaveštavanje i uzbunjivanje stanovništva o opasnostima izazvanim akumulacijama koje koriste.

 Privredna društva i druga pravna lica koja vrše proizvodnju, skladištenje i promet opasnih materija dužna su da u slučaju udesa obezbede blagovremeno obaveštavanje i uzbunjivanje stanovništva o opasnostima izazvanim opasnim materijama.

 Subjekti iz stava 1. i 2. ovog člana dužni su da obezbede sopstvene kapacitete za rano upozoravanje, obaveštavanje i uzbunjivanje i da se uključe u sistem javnog uzbunjivanja u Republici

Srbiji i to u roku:

 1) od 2 godine za subjekte koji već obavljaju svoju delatnost;

 2) od 30 dana pre početka svog rada za subjekte koji započinju svoju delatnost.

Član 87.

 Radio-difuzne i televizijske stanice dužne su da na zahtev nadležne službe preduzmu mere radi hitnog prenošenja odgovarajućih informacija od interesa za zaštitu i spasavanja.

 Operateri mobilne telefonije dužni su da na zahtev nadležne službe obezbede besplatno prenošenje obaveštenja od interesa za zaštitu i spasavanje telefonskim pretplatnicima.

 Pravna lica koja se bave mobilnim telekomunikacijama dužna da u cilju zaštite i spasavanja, obezbede besplatnu uslugu lociranja mesta pozivaoca (dolaznog poziva).

Član 88.

Radi efikasnog prikupljanja podataka, obaveštenja i informacija iz člana 83. ovog Zakona, u javnoj telefonskoj mreži koristi se besplatni pozivni broj 112 kao jedinstveni evropski broj za hitne službe.

 Obaveštenje o telefonskom broju 112 i znaci za uzbunjivanje moraju biti istaknuti na vidnom mestu u svim javnim ustanovama i drugim javnim mestima.

 Bliže propise o organizaciji i funkcionisanju ranog upozoravanja, obaveštavanja i uzbunjivanja donosi Vlada.

Član 89.

 Vlasnici poslovnih, stambenih i drugih zgrada i objekata, dužni su da za potrebe ranog upozoravanja, obaveštavanja i uzbunjivanja omoguće instaliranje sirena i drugih odgovarajućih uređaja i sredstava na tim objektima i omoguće pristup za njihovo održavanje, uz uvažavanje mera zaštite ljudi i životne sredine.

 Privredna društva za distribuciju električne energije dužna su da obezbede neprekidno snabdevanje električnom energijom uređaja sistema osmatranja, obaveštavanja i uzbunjivanja.

 Rešenje o postavljanju sirena uređaja i sredstava iz stava 1. ovog člana donosi nadležni organ jedinica lokalne samouprave.

VIII OBUČAVANjE I OSPOSOBLjAVANjE

Član 90.

 Obučavanje i osposobljavanje zaposlenih u Ministarstvu i snaga sistema vrši Nacionalni trening centar i regionalni trening centri.

 Obučavanje građana i jedinica civilne zaštite u pružanju prve pomoći vrši Crveni krst Srbije, u skladu sa javnim ovlašćenjem i po utvrđenim nastavnim planovima, programima i kriterijumima.

 Bliže propise o načinu obučavanja, osposobljavanja, nastavnim planovima i programima donosi ministar.

IX VRSTE, SADRŽAJ, NAČIN VOĐENjA I ROKOVI ČUVANjA EVIDENCIJA

Član 91.

U oblasti smanjenja rizika i upravanja vanrednim situacijama ustanovljavaju se sledeće evidencije:

1) Evidencija o subjektima od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje;

2) Evidencija o pripadnicima civilne zaštite;

3) Evidencija o jedinicama civilne zaštite;

4) Evidencija o materijalno – tehničkim sredstvima;

5) Evidencija o članovima štabova za vanredne situacije;

6) Statistički list o evidentiranim događajima;

7) Registar događaja;

8) Prijava dojave događaja;

9) Operativne karte gašenja požara;

10) Evidencija o izdatim licencama za izradu glavnog projekta zaštite od požara;

11) Evidencija o izdatim ovlašćenjima za izradu glavnog projekta zaštite od požara;

12) Evidencija o privrednim društvima i drugim pravnim licima koja rukuju opasnim materijama;

13) Evidencija o izdatim ovlašćenjima za obavljanje poslova projektovanja i izvođenja posebnih sistema i mera zaštite od požara;

14) Evidencija o izdatim licencama za projektovanje i izvođenje posebnih sistema i mera zaštite od požara;

15) Evidencija o izdatim ovlašćenjima za bavljenje poslovima kontrolisanja instalacija hidrantske mreže za gašenje požara, poslovima kontrolisanja mobilnih uređaja za gašenje požara, poslovima kontrolisanja instalacija i uređaja za automatsko otkrivanje i dojavu požara, poslovima kontrolisanja instalacija i uređaja za gašenje požara, poslovima kontrolisanja instalacija i uređaja za detekciju eksplozivnih i zapaljivih gasova, poslovima kontrolisanja instalacija za odvođenje dima i toplote i poslovima kontrolisanja instalacija i uređaja u zonama opasnosti od eksplozija, po svakom pojedinačnom poslu;

 16) Evidencija o izdatim odobrenjima za obavljanje posebne obuke iz oblasti zaštite od požara;

 17) Evidencija o licima koja su položila stručni ispit iz oblasti zaštite od požara;

 18) Evidencija o odobrenjima privrednim društvima i drugim pravnim licima za bavljenje poslovima prometa eksplozivnih materija;

 19) Evidencija o odobrenjima privrednim društvima i drugim pravnim licima za proizvodnju eksplozivnih materija;

 20) Evidencija o odobrenjima za stavljanje u promet eksplozivnih materija;

 21) Evidencija o ispitima, kandidatima i licencama za obavljanje poslova izrade procene rizika, plana smanjenja rizika i plana zaštite i spasavanja;

 22) Evidencija o podacima o odgovornim licima u državnim organima, posebnim organizacijama, javnim preduzećima, privrednim društvima, jedinicama lokalne samouprave i drugim službama od značaja za zaštitu i spasavanja;

 23) Evidencioni karton kadra kriptozaštite;

 24) Evidencija o uručenim priznanjima i nagradama povodom Dana nadležne službe.

 25) Evidencija o izdatim ovlašćenjima za obavljanje poslova zaštite od eksplozivnih ostataka rata

 26) Evidencija o izdatim ovlašćenjima za obuku za Licencu

Član 92.

 Evidencija o subjektima od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje vodi se radi evidentiranja pravnih lica, udruženja i nevladinih organizacija od značaja za zaštitu i spasavanje.

 Podaci se prikupljaju na osnovu izjave ovlašćenog lica u pravnom licu ili odgovornog lica u udruženju ili nevladinoj organizaciji.

 Rok čuvanja evidencije iz stava 1. ovog člana je dok traje mandat direktoru odnosno rukovodiocu odnosno dok je pravno lice, udruženje ili nevladina organizacija u aktivnom statusu.

 Vrste evidencija o subjektima od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje su:

 1. Identifikacioni podaci o subjektima od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje, koji sadrže:

 (1) matični broj, PIB, naziv pravnog lica, broj tekućeg računa, adresa sedišta, telefoni,

faks, E-mail adresa i Vebsajt pravnog lica,

 (2) podaci o direktoru, odnosno rukovodiocu i licu za kontakt (ime, prezime i telefoni za kontakt),

 (3) šifra i naziv delatnosti,

 (4) oblik organizovanja,

 (5) podaci o zaposlenim kadrovima (struke i zanimanja od značaja za zaštitu i spasavanje),

 (6) podaci o delatnostima od značaja za zaštitu i spasavanje,

 (7) podaci o kapacitetima objekata od značaja za zaštitu i spasavanje (naziv objekta i kapacitet),

 (8) podaci o opremi i sredstvima od značaja za zaštitu i spasavanje (naziv, količina i ispravnost sredstva), a naročito o mehanizaciji i motornim vozilima.

 2. Identifikacioni podaci o udruženjima i nevladinim organizacijama od značaja za zaštitu i spasavanje sadrži podatke iz stava 4. tačke 1. podtačke (1),(7) i (8). ovog člana, kao i

 (1) podatke o odgovornom licu i licu za kontakt (ime i prezime, telefoni za kontakt),

 (2) podatke o ciljevima,

 (3) podatke o članovima udruženja - organizacija sa posebnim zanimanjima i veštinama koji su od značaja za zaštitu i spasavanje,

(4) zadatke koje bi udruženje moglo da izvršava u zaštiti i spasavanju.

Član 93.

Evidencija o pripadnicima civilne zaštite vodi se radi evidencije pripadnika civilne zaštite i pripadnika aktivne rezerve specijalizovanih jedinica civilne zaštite.

Podaci se prikupljaju na osnovu jediničnih vojnih kartona dobijenih od centara ministarstva odbrane i na osnovu ažuriranja podataka prilikom angažovanja na obukama i treninzima, podaci se dobijaju neposredno od pripadnika specijalizovanih jedinica civilne zaštite i po službenoj dužnosti od drugih državnih organa.

Rok čuvanja i upotrebe podataka iz stava 1. ovog člana je dok su lica u aktivnom statusu pripadnika civilne zaštite ili pripadnika aktivne rezerve specijalizovanih jedinica civilne zaštite.

 Vrste evidencija o pripadnicima civilne zaštite:

 1.Karton pripadnika civilne zaštite, koji sadrži:

 (1) podatke o rasporedu u kartoteci,

 (2) jedinstveni matični broj građanina (JMBG),

 (3) ime (ime jednog roditelja) prezime pripadnika,

 (4) pol,

 (5) dan, mesec i godina rođenja, mesto i država rođenja,

 (6) prebivalište, odnosno boravište i adresa stanovanja,

 (7) brojevi telefona za kontakt,

 (8) podatke koji se odnose na služenje vojnog roka i podatke o vojnoj knjižici (serija i broj),

 (9) školsku spremu i zanimanje,

 (10) krvnu grupu i Rh faktor,

 (11) podatke o zaposlenju (naziv poslodavca, naziv i dužnosti, odnosno poslovi radnog mesta, adresa i telefon na radnom mestu, radnom iskustvu u struci),

 (12) podatke o rasporedu u organu - jedinici civilne zaštite (broj odluke o postavljenju, datum saopštenja rasporeda u civilnoj zaštiti i dužnost na koju se pripadnik raspoređuje),

 (13) podatke o opštem stručnom osposobljavanju u civilnoj zaštiti,

 (14) podatke o učešću u akcijama zaštite i spasavanja,

 (15) podatke o ličnoj karti pripadnika civilne zaštite;

 2. Karton pripadnika aktivne rezerve specijalizovanih jedinica civilne zaštite sadrži podatke iz stava 4. tačka 1, kao i:

 (1) podatke o specijalističkim obukama i treninzima,

 (2) podatke o opštoj oceni osposobljenosti,

 (3) podatke o zaključenim ugovorima,

 (4) podatke o odsustvovanju iz mesta prebivališta sa periodom odsustvovanja i mestom, adresom i telefonom na odsustvu.

Član 94.

 Evidencija o jedinicama civilne zaštite vodi se radi evidentiranja pripadnika civilne zaštite.

 Podaci se prikupljaju na osnovu jediničnih vojnih kartona dobijenih od centara Ministarstva odbrane i na osnovu ažuriranja podataka prilikom angažovanja na obukama i treninzima, podaci se dobijaju neposredno od pripadnika specijalizovanih jedinica civilne zaštite i po službenoj dužnosti od drugih državnih organa.

 Rok čuvanja i upotrebe evidencije iz stava 1. ovog člana je dok su lica u aktivnom statusu pripadnika specijalizovanih jedinica civilne zaštite.

 Pregled pripadnika jedinice civilne zaštite, sadrži:

 (1) podatke o vrsti i brojnom nazivu jedinice,

 (2) prezime i ime pripadnika raspoređenih u jedinicu civilne zaštite,

 (3) jedinstveni matični broj građanina (JMBG),

(4) dužnost po formaciji,

(5) stručnu spremu i zanimanje,

(6) znanja i veštine bitne za zaštitu i spasavanje,

(7) podatke o zaposlenju,

(8) podatke o adresi i telefonima za kontakt,

(9) E-mail adresa,

(10) podatke o završenoj obuci.

Član 95.

Evidencija o materijalno – tehničkim sredstvima vodi se radi evidentiranja zaduženja materijalnim sredstvima pripadnika jedinica civilne zaštite.

Podaci se prikupljaju neposredno od lica koji je zadužio opremu kao i na osnovu službenih evidencija koje sadrže podatke o količinama i vrsti opreme.

Rok čuvanja i upotrebe evidencije iz stava 1. ovog člana je do isteka roka trajanja ili oštećenja materijalnog sredstva.

Lični karton zaduženja, sadrži:

(1) podatke o nazivu organa,

(2) brojni naziv jedinice civilne zaštite,

(3) prezime, očevo ime i ime, JMBG, dužnost u civilnoj zaštiti,

(4) podatke o ličnoj karti,

(5) podatke o nazivu zaduženog sredstva, odnosno opreme sa podacima o istom,

(6) datum prijema sredstva, odnosno opreme,

(7) potpis lica koje je zadužilo opremu.

Član 96.

Evidencija o članovima štabova za vanredne situacije vodi se radi pregleda članova štaba na svim nivoima obrazovanja.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: ime i prezime, telefon posao, mobilni telefon, e- mail, funkcija.

Evidencija iz stava 1. ovog člana se koristi za potrebe reagovanja u vanrednim situacijama i koordinacije rada štabova.

 Rok čuvanja evidencije iz stava 1. ovog člana je do promene člana štaba.

Član 97.

Statistički list o evidentiranim događajima vodi se radi utvrđivanja broja i vrste požara, broja ljudi i vozila koji su učestvovali na gašenju požara.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: ime i prezime zaposlenih u vatrogasno - spasilačkoj jedinici koji su učestvovali u intervenciji, ime i prezime osobe koja je dojavila vanredni događaj i broj telefona, ime i prezime, JMBG i adresa oštećenog u vanrednom događaju.

Evidencija iz stava 1. ovog člana se koristi kao dokazni materijal u mogućim sudskim sporovima.

 Rok čuvanja evidencije iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 98.

 Registar događaja se vodi radi evidentiranja događaja, vremena izlaska i dolaska vatrogasaca-spasilaca sa intervencije.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: ime i prezime zaposlenih u vatrogasno- spasilačkoj jedinici koji su učestvovali u intervenciji, ime i prezime osobe koja je dojavila vanredni događaj i broj telefona, ime i prezime, JMBG i adresa oštećenog u vanrednom događaju, ime i prezime radnika druge službe koja je obaveštena o nastalom događaju.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana se koristi kao dokazni materijal u mogućim sudskim sporovima.

Evidencija iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 99.

 Prijava dojave događaja se vodi radi evidentiranja vremena i mesta nastanka događaja kao i vremena izlaska na intervenciju.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: ime i prezime osobe koja je dojavila vanredni događaj i broj telefona, ime i prezime pripadnika vatrogasno - spasilačke jedinice koji je primio dojavu.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana se koristi radi provere tačnosti podataka dojave događaja, ostvarivanje kontakta sa licem koje je dojavilo događaj radi traženja dodatnih informacija i čuvanje podataka za dokazni materijal u mogućim sudskim sporovima.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 100.

 Operativne karte gašenja požara vode se radi prikaza objekata i specifičnosti mesta na kome se objekat nalazi, odnosno prikaz makro i mikro lokacije.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: ime, prezime i broj telefona odgovornih lica u pravnom licu za koje je izrađena operativna karta gašenja požara.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana se koristi radi kontaktiranja odgovornih lica u pravnom licu u slučaju nastanka vanrednog događaja i dobijanja potrebnih informacija značajnih za intervenisanje vatrogasno - spasilačkih jedinica.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 101.

 Evidencija o izdatim licencama za izradu glavnog projekta zaštite od požara vodi se radi pristupa i korišćenja podataka o licima koja poseduju licencu i koja su time ostvarila pravo na obavljanje određenih poslova.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: ime i prezime, jedinstveni matični broj građanina (JMBG), broj licence, datum izdavanja licence, datum polaganja ispita, ime mentora, broj uverenja o položenom stručnom ispitu, datum izdavanja uverenja i napomenu u koju se unose i podaci o eventualnom oduzimanju licence.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 102.

 Evidencija o izdatim ovlašćenjima za izradu glavnog projekta zaštite od požara vodi se radi pristupa informacijama i korišćenja podataka koji se odnose na privredna društva odnosno druga pravna lica koja su ovlašćena za obavljanje poslova izrade glavnog projekta zaštite od požara i drugih poslova za koje se ovo ovlašćenje zahteva.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: poslovno ime pravnog lica, matični broj, adresu sedišta, broj rešenja i datum njegovog izdavanja i napomenu u koju se unose i podaci o eventualnom oduzimanju ovlašćenja.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 103.

 Evidencija o privrednim društvima i drugim pravnim licima koja rukuju opasnim materijama vodi se radi identifikovanja odgovornih lica i lica za kontakt iz privrednih društava i drugih pravnih lica koja rukuju opasnim materijama.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži podatke o odgovornom licu i to adresa, telefon, faks, elektronska adresa kao i podatke lica za kontakt i to: ime i prezime, adresa, kontakt telefon, elektronska pošta.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana se koristi za ostvarivanje saradnje sa licima za kontakt za reagovanje u slučaju udesa sa opasnim materijama.

 Rok čuvanja evidencije iz stava 1. ovog člana je do promene odgovornog lica u pravnom licu ili lica za kontakt.

Član 104.

 Evidencija o izdatim ovlašćenjima za projektovanje i izvođenje posebnih sistema i mera zaštite od požara vodi se radi pristupa informacijama i korišćenja podataka koji se odnose na privredna društva odnosno druga pravna lica koja su ovlašćena za obavljanje poslova za projektovanje i izvođenje posebnih sistema i mera zaštite od požara i drugih poslova za koje se ovo ovlašćenje zahteva.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: poslovno ime pravnog lica, matični broj, adresu sedišta, broj rešenja i datum njegovog izdavanja, delatnosti za koje je ovlašćenje izdato i napomenu u koju se unose i podaci o eventualnom oduzimanju ovlašćenja.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 105.

 Evidencija o izdatim licencama za projektovanje i izvođenje posebnih sistema i mera zaštite od požara vodi se radi pristupa i korišćenja podataka o licima koja poseduju licencu i koja su time ostvarila pravo na obavljanje određenih poslova.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: ime i prezime, jedinstveni matični broj građanina (JMBG), broj licence, datum izdavanja licence, delatnosti za koje je licenca izdata, datum polaganja ispita, ime mentora, broj uverenja o položenom stručnom ispitu, datum izdavanja uverenja i napomena u koju se unose i podaci o eventualnom oduzimanju licence.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 106.

Evidencija o izdatim ovlašćenjima za bavljenje poslovima kontrolisanja instalacija hidrantske mreže za gašenje požara, poslovima kontrolisanja mobilnih uređaja za gašenje požara, odnosno za bavljenje poslovima kontrolisanja instalacija i uređaja za automatsko otkrivanje i dojavu požara, poslovima kontrolisanja instalacija i uređaja za gašenje požara, poslovima kontrolisanja instalacija i uređaja za detekciju eksplozivnih i zapaljivih gasova, poslovima kontrolisanja instalacija za odvođenje dima i toplote i poslovima kontrolisanja instalacija i uređaja u zonama opasnosti od eksplozija vodi se radi pristupa informacijama i korišćenja podataka koji se odnose na pravna lica koja su ovlašćena za obavljanje ovih poslova.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: poslovno ime pravnog lica, matični broj, adresu sedišta, broj rešenja i datum njegovog izdavanja, poslove za koje je ovlašćenje izdato i napomenu u koju se unose i podaci o eventualnom oduzimanju ovlašćenja.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 107.

 Evidencija o izdatim odobrenjima za obavljanje posebne obuke iz oblasti zaštite od požara vodi se radi pristupa informacijama i korišćenja podataka koji se odnose na pravna lica koja su ovlašćena za obavljanje ovih poslova.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: naziv pravnog lica, adresa, tok predmeta, način rešavanja predmeta, ime i prezime i broj telefona kontakt osobe u pravnom licu i napomenu.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 108.

 Evidencija o licima koja su položila stručni ispit iz oblasti zaštite od požara vodi se radi pristupa i korišćenja podataka o licima koja su položila stručni ispit iz oblasti zaštite od požara.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: ime i prezime, jedinstveni matični broj građanina (JMBG), datum polaganja ispita, broj uverenja o položenom stručnom ispitu, datum izdavanja uverenja.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 109.

 Evidencija o odobrenjima privrednim društvima i drugim pravnim licima za bavljenje poslovima prometa eksplozivnih materija, vodi se radi identifikovanja odgovornih lica, stručnih lica i rukovalaca eksplozivnim materijama iz privrednih društava i drugih pravnih lica.

Evidencija se vodi radi vršenja nadzora.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži sledeće podatke:

1) naziv i adresu privrednog društva ili drugog pravnog lica, koje se bavi poslovima prometa eksplozivnih materija, rešenje Agencije za privredne registre Republike Srbije;

2) ime i prezime odgovornog lica, JMBG, datum i mesto rođenja, adresa prebivališta, podaci o stručnoj spremi; podaci o radno-pravnom statusu, podaci iz Kaznene evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova i nadležnog suda;

3) ime i prezime stručnih lica, JMBG, datum i mesto rođenja, adresa prebivališta, podaci o stručnoj spremi; podaci o radno-pravnom statusu, podaci iz Kaznene evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova i nadležnog suda;

 4) ime i prezime rukovalaca eksplozivnim materijama, JMBG, datum i mesto rođenja, adresa prebivališta, podaci o stručnoj spremi; podaci o radno-pravnom statusu, podaci iz Kaznene evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova i nadležnog suda;

 5) Podaci o prostoru za smeštaj eksplozivnih materija;

 6) ADR sertifikati vozača i vozila za transport eksplozivnih materija.

Član 110.

 Evidencija o odobrenjima privrednim društvima i drugim pravnim licima za proizvodnju eksplozivnih materija, vodi se radi identifikovanja odgovornih lica, stručnih lica i rukovalaca eksplozivnim materijama iz privrednih društava i drugih pravnih lica. Evidencija se vodi radi vršenja nadzora.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži sledeće podatke:

 1) naziv i adresu privrednog društva ili drugog pravnog lica, koje se bavi poslovima proizvodnje eksplozivnih materija, rešenje Agencije za privredne registre Republike Srbije;

 2) ime i prezime odgovornog lica, JMBG, datum i mesto rođenja, adresa prebivališta, podaci o stručnoj spremi; podaci o radno-pravnom statusu, podaci iz Kaznene evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova i nadležnog suda;

 3) ime i prezime stručnih lica, JMBG, datum i mesto rođenja, adresa prebivališta, podaci o stručnoj spremi; podaci o radno-pravnom statusu, podaci iz Kaznene evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova i nadležnog suda;

 4) ime i prezime rukovalaca eksplozivnim materijama, JMBG, datum i mesto rođenja, adresa prebivališta, podaci o stručnoj spremi; podaci o radno-pravnom statusu, podaci iz Kaznene evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova i nadležnog suda;

 5) podatke o objektu u kojem se vrši proizvodnja (ispunjenost propisanih uslova u pogledu lokacije, tehničke opremljenosti, zaštitnih mera bezbednosti, mogućnosti smeštaja eksplozivnih materija).

Član 111.

Evidencija o odobrenjima za stavljanje u promet eksplozivnih materija, vodi se radi vršenja nadzora.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži sledeće podatke:

1) naziv, osobine i druge podatke, kojima se deklariše eksplozivna materija;

 2) opis radova za koje je eksplozivna materija namenjena (podzemni ili nadzemni radovi, radovi u metanskim jamama i sl.);

 3) stručno mišljenje Instituta bezbednosti Bezbednosno informativne agencije, kojim se dokazuju njene osobine;

 4) uputstvo o načinu upotrebe i uništenja neutrošene količine eksplozivne materije;

 5) i ostali podaci koji su značajni za bezbedno korišćenje eksplozivne materije.

Član 112.

 Evidencija o ispitima, kandidatima i licencama za obavljanje poslova izrade procene rizika, plana smanjenja rizika i plana zaštite i spasavanja vodi se radi pristupa i korišćenje podataka u vezi realizacije stručnog ispita i dobijanja licence za izradu procene rizika, plana smanjenja rizika i planova zaštite i spasavanja za potrebe lokalne samouprava i privrednih društava.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: ime, ime oca, prezime, JMBG, školska sprema, kontakt telefon, e-mail, adresa stanovanja, datum ispita, broj licence, mesto izdavanja licence, datum uručenja, potpis primaoca licence.

 Rok čuvanja evidencije iz stava 1. ovog člana je do dana prestanka važenja licence.

Član 113.

 Evidencija o podacima o odgovornim licima u državnim organima, posebnim organizacijama, javnim preduzećima, privrednim društvima, jedinicama lokalne samouprave i drugim službama od značaja za zaštitu i spasavanja vodi se radi razmene informacija i koordinacije uslučaju vanrednog događaja i vanredne situacije i dostavljanja službene pošte van radnog vremena.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: funkciju, radno mesto, ime i prezime, broj telefona, broj mobilnog telefona,faks, e-mail.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana se koristi radi komunikacije i angažovanja sa odgovornim licima u državnim organima, posebnim organizacijama, javnim preduzećima, privrednim društvima, jedinicama lokalne samouprave i drugim službama od značaja za zaštitu i spasavanja u slučaju vanrednog događaja i vanredne situacije kao i dostavljanje pošte van radnog vremena.

 Rok čuvanja evidencije iz stava 1. ovog člana je do promene odgovornog lica.

Član 114.

 Evidencioni karton zaposlenih koji obavljaju poslove kriptozaštite vodi se radi evidentiranja podataka o licima koja obavljaju poslove kriptozaštite.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži: ime, ime oca i prezime, JMBG, adresa i mesto prebivališta, radno mesto, zvanje-čin, školska sprema.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana se koristi radi jednoobraznog pregleda i vođenja podataka o kadrovima kriptozaštite u nadležnoj službi.

 Rok čuvanja evidencije iz stava 1. ovog člana je trajnog karaktera.

Član 115.

 Evidencija o uručenim priznanjima i nagradama povodom Dana nadležne službe, vodi se radi evidentiranje nagrađenih pravnih lica i zaslužnih pojedinaca u oblasti smanjenja rizika i upravljanja vanrednim situacijama.

 Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži podatke o nagrađenom pojedincu i to ime i prezime, adresu stanovanja, adresu rada.

 Podaci se prikupljaju na osnovu službenih evidencija i predloga rukovodioca organizacionih jedinica nadležne službe.

 Rok čuvanja evidencije iz stava 1. ovog člana je 5 godina.

Član 116.

 Prikupljanje, korišćenje i zaštita podataka iz evidencija u oblasti zaštite i spasavanja vrše se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.

 Evidencije iz člana 91. stav 1. tačke 1-5 i tačke 13. i 16. popunjavaju se na obrascima čiji izgled i formu propisuje ministar.

X MEĐUNARODNA SARADNJA

Član 117.

 Međunarodnom saradnjom u smislu ovog zakona smatra se naročito:

 1) pripremanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz oblasti smanjenja rizika od elementarnih i drugih nepogoda i upravljanja vanrednim situacijama;

 2) razmena podataka i informacija sa nadležnim organima drugih država i međunarodnih organizacija o smanjenju rizika od elementarnih i drugih nepogoda i upravljanju vanrednim situacijama;

 3) neposredna komunikacija sa nadležnim organima drugih država i međunarodnih organizacija u vezi sa traženjem, primanjem, pružanjem i tranzitom međunarodne pomoći;

 4) koordinacija prelazaka državnih granica tokom primanja, pružanja i tranzita međunarodne pomoći;

 5) koordinacija prihvata i raspodele međunarodne pomoći na teritoriji Republike Srbije;

 6) koordinacija aktivnosti međunarodnih snaga za zaštitu i spasavanje na teritoriji Republike Srbije;

 7) koordinacija slanja humanitarne pomoći i snaga za zaštitu i spasavanje drugim državama i međunarodnim organizacijama;

 8) pripremanje i održavanje međunarodnih konferencija, seminara, kurseva i vežbi za smanjenje rizika i upravljanje vanrednim situacijama.

Crveni krst Srbije, u skladu sa posebnim zakonom i međunarodnim principima i pravilima Crvenog krsta i Crvenog polumeseca, može da traži, prima i distribuira međunarodnu humanitarnu pomoć.

Član 118.

Na pripadnike snaga za zaštitu i spasavanje za vreme dok izvršavaju zadatke zaštite i spasavanja u pružanju međunarodne pomoći drugim državama primenjuju se odredbe zakona koji uređuje upotrebu Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije.

U akcije zaštite i spasavanja koje se sprovode u drugim državama mogu se uputiti samo obučeni i osposobljeni pripadnici snaga za zaštitu i spasavanje, uz njihov pismeno dat dobrovoljni pristanak.

Lica iz stava 2. ovog člana moraju biti osigurana od povreda i gubitka života, a za učešće u akciji pripada im naknadu čiju visinu utvrđuje Vlada.

Član 119.

 Vlada, na predlog ministra, propisuje način i postupak prelaska granice prilikom primanja i upućivanja međunarodne pomoći u zaštiti i spasavanju.

 Ministarstvo, u saradnji sa nadležnim organima Republike Srbije i drugih država i međunarodnih organizacija, usklađuje prelazak državnih granica, odnosno tranzit preko teritorije trećih država, za potrebe pružanja i primanja međunarodne pomoći u zaštiti i spasavanju.

XI. FINANSIRANJE

Član 120.

Sredstva za rad Ministarstva, nadležne službe obezbeđuje se u Budžetu Republike Srbije.

Ministarstvo može da ostvaruje dodatna sredstva za rad po osnovu domaćih i stranih projektnih linija finansiranja, donacija, finansijske i tehničke pomoći prenete od strane autonomne pokrajne i jedinice lokalne samouprave i drugih subjekata.

XII. NADZOR

Član 121.

Nadzor nad primenom ovog zakona i propisa donetih na osnovu njega vrši Ministarstvo.

Ministarstvo vrši inspekcijski nadzor preko inspektora.

Ovlašćenja inspektora

Član 122.

 U vršenju inspekcijskog nadzora, inspektor ima pravo da:

 1) utvrdi stanje izvršavanja obaveza predviđenih ovim zakonom, upozori na uočene nepravilnosti i odredi mere i rokove za njihovo otklanjanje;

 2) vrši uvid u dokumenta koja se odnose na preventivno delovanje subjekata sistema;

 3) proverava sprovođenje naredbi i zaključaka nadležnih štabova za vanredne situacije i naloži mere za izvršenje;

 4) naloži obustavu mera i radnji koje nisu u skladu sa zakonom i planovima zaštite i spasavanja;

 5) naloži izradu i donošenje dokumenata predviđenih ovim zakonom;

 6) naloži ažuriranje dokumenata predviđenih ovim zakonom;

 7) naloži otklanjanje utvrđenih nedostataka u sprovođenju propisanih mera utvrđenih u planovima zaštite i spasavanja;

 8) naloži obustavljanje radnji kojima se direktno ugrožava ili dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi, materijalna i kulturna dobra i životna sredina;

 9) podnese predlog za pokretanje postupaka za utvrđivanje prekršajne odgovornosti protiv odgovornih lica i subjekata sistema;

 10) vrši kontrolu osposobljenosti subjekata sistema;

 11) naredi preduzimanje hitnih mera zaštite i spasavanja;

 12) preduzme i druge mere za koje je ovlašćen zakonom.

 Žalba protiv rešenja inspektora donetog na osnovu stava 1. tač. 8) i 11) ovog člana ne odlaže izvršenje rešenja.

XIII. KAZNENE ODREDBE

Član 123.

 Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ukoliko:

 1) ne prihvate raspored u jedinice civilne zaštite i ne odazovu se u slučaju mobilizacije tih jedinica (član 18. stav 5. tačka 2.);

 2) ne odazovu se pozivu nadležnog štaba za vanredne situacije radi učešća u akcijama zaštite i spasavanja (član 18. stav 5. tačka 3.);

 3) ne sprovode propisane i naređene mere zaštite i spasavanja (član 18. stav 5. tačka 5.);

 4) ne omoguće izvođenje neophodnih radova za zaštitu i spasavanje na svojim nepokretnostima (član 19. stav 1.);

 5) ne daju na korišćenje nepokretne stvari, vozila, mašine, opremu, materijalno-tehnička i druga materijalna sredstva (član 19. stav 1.);

 6) ne stave na raspolaganje zalihe vode, hrane, medicinske opreme i lekova, energenata, odeće, obuće, građevinskog i drugog materijala neophodnog za izvršavanje zadataka zaštite i spasavanja (član 24. stav 3.);

 7) na nepokretnostima ne omoguće sprovođenje radova za zaštitu i spasavanje (član 24. stav 4.);

 8) ne drže u ispravnom stanju potrebna sredstva za ličnu i uzajamnu zaštitu (član 49. stav 3.);

 9) ne prime na privremeni smeštaj građane, kada to naredi nadležni štab za vanredne situacije (član 49. stav 3.);

 10) o otkrivenom NUS ne obaveste najbližu policijsku stanicu ili operativni centar 112 (član 63. stav 4.);

 11) ne obezbede mesto gde se nalaze NUS dok ne dođu ovlašćena lica (član 63. stav 4.);

 12) ne preduzme neposredne mere za učešće građana u sprovođenju zadataka civilne zaštite i lične i uzajamne zaštite (član 67. stav 2.);

 13) ne postupe u skladu sa uputstvima poverenika, odnosno zamenika poverenika (član 67. stav 3.);

 14) ne učestvuju u akcijama zaštite i spasavanja (član 78. stav 3.);

 15) ne omoguće instaliranje sirena i drugih odgovarajućih uređaja i sredstava sistema osmatranja, obaveštavanja i uzbunjivanja (član 89. stav 1.);

 16) ne omoguće pristup za njihovo održavanje, uz uvažavanje mera zaštite ljudi iživotne sredine (član 89. stav 1.).

 Novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ukoliko:

 1) ne uzme učešće u sprovođenju mera zaštite i spasavanja (član 22. stav 1.);

 2) ne odazove se na zahtev nadležnog štaba (član 22. stav 1.);

 3) ne dostave Ministarstvu, autonomnoj pokrajini i jedinicama lokalne samouprave, podatke neophodne za izradu procene rizika i planova zaštite i spasavanja (član 22. stav 3.);

 4) ne stavi na raspolaganje sisteme elektronskih komunikacionih mreža i informacionih sistema i veza za potrebe zaštite i spasavanja (član 24. stav 1.);

5) ne omoguće svim korisnicima besplatne pozive prema jedinstvenom broju za hitne službe 112 uključujući i pozive iz javnih telefonskih govornica (član 24. stav 2.);

6) ne stave na raspolaganje zalihe vode, hrane, medicinske opreme i lekova, energenata, odeće, obuće, građevinskog i drugog materijala neophodnog za izvršavanje zadataka zaštite i spasavanja (član 24. stav 3.);

 7) na nepokretnostima ne omoguće sprovođenje radova za zaštitu i spasavanje (član 24. stav 4.);

8) ne donese akt o organizaciji i funkcionisanju civilne zaštite na teritoriji jedinice lokalne samouprave (član 26. stav 1. tačka 1.);

9) ne donose procenu rizika, plan smanjenja rizika i plan zaštite i spasavanja (član 26. stav 1. tačka 2.);

10) ne formira štab za vanredne situacije (član 26. stav 1. tačka 4.);

 11) ne donose akt o određivanju subjekata od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje jedinice lokalne samouprave (član 26. stav 1. tačka 5.);

12) ne donose akt, odnosno ne formira jedinica civilne zaštite (član 26. stav 1. tačka 7.);

13) ne obezbedi sredstva za postavljanje i održavanje akustičnih izvora (sirena) i ostale opreme (član 26. stav 1. tačka 8.);

14) ne stara se o postavljanju i održavanje akustičnih izvora (sirena) i ostale opreme (član 26. stav 1. tačka 8.);

 15) ako ne donese, odnosno ne ažurira procenu rizika, plan smanjenja rizika i plan zaštite i spasavanja na način i u rokovima utvrđenim odredbama ovog zakona (član 8. stav 2, član 10. stav 2. i 4, član 11. stav 1,2 i 3);

 16) ne donese eksterni plan (član 12. stav 1);

 17) ne obezbeđuje telekomunikacionu i informacionu podršku za potrebe zaštite i spasavanja (član 27. stav 1. tačka 9.);

 18) ne uključi telekomunikacionu i informacioni sistem u telekomunikacioni i informacioni sistem Službe 112 i ne poveže se sa njim (član 27. stav 1. tač. 9.);

19) ne obezbede potrebna sredstva i opremu za ličnu i uzajamnu zaštitu (član 49. stav 2.);

 20) ne drže u ispravnom stanju potrebna sredstva i opremu za ličnu i uzajamnu zaštitu (član 49. stav 2.);

 21) ne vrše obuku zaposlenih (član 49. stav 2.);

 22) ne prime na privremeni smeštaj građane, kada to naredi nadležni štab za vanredne situacije (član 55. stav 3.);

23) ne preduzme sve neophodne mere za sprečavanje tehničko-tehnoloških nesreća i ograničavanja uticaja tehničko-tehnološke nesreće, na život i zdravlje ljudi i životnu sredinu (član 57. stav 1.);

 24) o otkrivenom NUS ne obaveste najbližu policijsku stanicu ili operativni centar 12 (član 63. stav 4.);

25) ne obeleže vidljivim znakom mesto gde se nalaze NUS (član 63. stav 4.);

26) ne obezbede mesto gde se nalaze NUS dok ne dođu ovlašćeni radnici Ministarstva (član 63. stav 4.);

27) ne obezbedi sredstva i opremu za jedinice civilne zaštite (član 75. stav 2.);

 28) pripadnicima specijalizovanih jedinicama civilne zaštite i poverenicima ne omoguće pravo na naknadu zarade za vreme izvršavanja zadataka civilne zaštite (član 79. stav 2.);

29) preduzme mere zbog kojih pripadnik specijalizovane jedinice civilne zaštite i poverenik civilne zaštite zbog odsustva sa posla, trpi posledice u radno – pravnom statusu (član 79. stav 5.);

30) ne obezbede automatsko prosleđivanje podataka Službi 112 (član 83. stav 3.);

31) ne obezbede blagovremeno obaveštavanje i uzbunjivanje stanovništva o opasnostima (član 86. stav 1. i 2.);

 32)ne obezbede sopstvene kapacitete za rano upozoravanje, obaveštavanje i uzbunjivanje (član 86. stav 3.);

33) ne uključe se u sistem javnog uzbunjivanja u Republici Srbiji u predviđenom roku (član 86. stav 3.);

34) ne preduzmu mere radi hitnog prenošenja odgovarajućih informacija od interesa za zaštitu i spasavanja (član 87. stav 1.);

35) ne obezbede besplatno prenošenje obaveštenja od interesa za zaštitu i spasavanje telefonskim pretplatnicima (član 87. stav 2.);

36) ne obezbede besplatnu uslugu lociranja mesta pozivaoca (dolaznog poziva) (član 87. stav 3.);

37) ne omoguće instaliranje sirena i drugih odgovarajućih uređaja i sredstava sistema osmatranja, obaveštavanja i uzbunjivanja (član 89. stav 1.);

38) ne omoguće pristup za njihovo održavanje, uz uvažavanje mera zaštite ljudi i životne sredine (član 89. stav 1.);

39) ne obezbede neprekidno snabdevanje električnom energijom uređaja sistema osmatranja, obaveštavanja i uzbunjivanja (član 89. stav 2.);

40) ne donesu Rešenje o postavljanju sirena uređaja i sredstava(član 89. stav 3.);

41) odnosno ne postupi po nalogu inspektora (član 122. stav 1.).

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu.

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj iz stava 1 ovog člana preduzetnik.

XIV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 124.

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o vanrednim situacijama ("Službeni glasnik Republike Srbije", br. 111/09, 92/11 i 93/12).

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaju da važe članovi 58. do 64. i 66. do 72. Zakona o zaštiti od požara ("Službeni glasnik RS" br. 111/09 i 20/15).

Član 125.

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona doneće se u roku od šest meseci od dana stupanja ovog zakona za snagu.

Do donošenja podzakonskih akata iz stava 1. ovog člana, primenjivaće se podzakonski akti doneti na osnovu Zakona o vanrednim situacijama ("Službeni glasnik Republike Srbije", br 111/09, 92/11 i 93/12), ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 126.

Subjekti koji saglasno ovom zakonu donose procenu rizika, obavezu će izvršiti najkasnije do 01.01.2018.godine.

Subjekti koji saglasno ovom zakonu donose plan zaštite i spasavanja, obavezu će izvršiti najkasnije do 01.04.2018.godine.

Subjekti koji saglasno ovom zakonu donose plan smanjenja rizika, obavezu će izvršiti najkasnije do 01.07.2018.godine.

Registar rizika će se uspostaviti u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Zakona.

Član 127.

 Lica koja su licencu za procenu rizika stekla na osnovu odredbi Zakona o vanrednim situacijama ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 111/09, 92/11 i 93/12), zadržavaju izdatu Licencu za procenu rizika.

Rok važenja Licence za procenu rizika iz stava 1. ovog člana ograničava se na 2 (dve) godina, od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 128.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Izvor: Vebsajt Ministarstva unutrašnjih poslova, 09.11.2017.