Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O STEČAJU: U trenutku nastupanja pravnih posledica otvaranja postupka stečaja prekidaju se svi sudski postupci u odnosu na stečajnog dužnika i na njegovu imovinu, svi upravni postupci pokrenuti na zahtev stečajnog dužnika, kao i upravni i poreski postupci koji za predmet imaju utvrđivanje novčane obaveze stečajnog dužnika


Parnični postupak proistekao iz stečajnog postupka teče svojim tokom i ne postoji nikakva posebna zakonska regulativa koja ovakve postupke odvaja od drugih parničnih postupaka.

Postoje problemi u praksi, zbog dužine trajanja parničnog postupka, za okončanje stečajnog postupka.

Kada je pokrenut prekršajni postupak pre dana otvaranja stečajnog postupka, prekršajni sudija sprovodi prekršajni postupak, jer je odredbom Zakona o prekršaju ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013 i 13/2016) predviđeno da se prekršajni postupak sprovodi i protiv pravnog lica u stečaju, iako se u Zakonu o stečaju ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 - dr. zakon, 71/2012 - odluka US i 83/2014 - dalje: Zakon) u članu 88. kaže da se svi sudski postupci prekidaju.

Članom 27. stav 1. tačka 4a) Zakona propisana je dužnost stečajnog upravnika da sastavi poreske bilanse sa stanjem na dan otvaranja i dan okončanja stečajnog postupka, u skladu sa poreskim propisima i da te bilanse, sa poreskom prijavom, dostavi nadležnom poreskom organu u rokovima predviđenim poreskim propisima.

U 2015. godini Poreska uprava je uvela jedinstven sistem elektronskog izveštavanja tj. dostavljanja propisanih poreskih prijava i bilansa u elektronskoj formi.

Prema dosadašnjem iskustvu stečajnih upravnika, nije moguće uredno podnošenje propisane prijave iz člana 27. stav 1 tačka 4a) Zakona – ukoliko stečajni dužnik pre otvaranja stečaja nije podneo hronološki sve propisane prijave zaključno do datuma otvaranja stečaja.

S toga se, pri podnošenju elektronske poreske prijave i bilansa po osnovu otvaranja stečajnog postupka, stečajnim upravnicima po pravilu iskazuje "fatalna greška" i nemogućnost podnošenja elektronske prijave.

Dešava se čak, da pojedine poreske uprave od stečajnih upravnika traže da oni podnose poreske prijave za stečajnog dužnika za periode pre otvaranja stečaja (i po nekoliko godina unazad) a koje su propustili da podnesu bivši zakonski zastupnici – što se ne može prihvatiti.

Pri tom, za konkretan problem, nije razlog u suprotnosti poreskih i stečajnih propisa (mada tih suprotnosti ima u drugim bitnim segmentima) već u neprilagođenosti elektronske aplikacije poreske uprave koja nije upodobljena zakonskoj regulativi.

Posledica: Za neizvršavanje obaveze iz člana 27. stav 1 tačka 4a) Zakona u skladu sa poreskim propisima – konsekvence snosi stečajni upravnik, iako je sastavio poreske bilanse i prijavu i preduzeo sve što je u okviru njegovih ovlašćenja i odgovornosti da izvrši njihovo uredno i blagovremeno podnošenje elektronskim putem.

Dostava pismena na adresu stečajnog dužnika često je nemoguća zbog otkazanog ugovora o zakupu. Zatim, najčešće, danom otvaranja stečajnog postupka, otkazuju se svi ugovori o radu, pa iako je stečajni dužnik vlasnik prostora u kome je registrovano sedište, pismena nema ko da primi.

To je razlog za Poresku upravu, a saglasno odredbama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015 i 15/2016), da privremeno oduzme PIB i tako onemogući dalja postupanja u stečajnom postupku.

Problem kod sprovođenja mera reorganizacije, kada rešenje o potvrđivanju usvajanja plana, bilo da je to UPPR ili PR, nailazi se na otpor poreskih organa, da otpišu deo potraživanja, ako je to mera u pravnosnažno potvrđenom planu, da obustave obračun kamata, itd.

Prilikom prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, kupac nailazi na problem otpisa zaduženja koja su bila pre dana otvaranja stečajnog postupka.

To u praksi otežava unovčenje imovine i kapitala stečajnog dužnika, jer u stečajnom postupku, stečajni dužnik se prodaje bez ikakvih tereta, a obaveza stečajnog dužnika prema Poreskim upravama se izmiruje kao i prema drugim poveriocima iz ostvarene kupoprodajne cene.

Član 32. stav 2. Pravilnika o sadržini Registra privrednih subjekata i dokumentaciji potrebnoj za registraciju ("Sl. glasnik RS", br. 42/2016), propisano je da se uz prijavu ostavke direktora i zastupnika privrednog subjekta, radi brisanja, prilaže ostavka zastupnika ili otkaz prokuriste.

Iz navedenog proizilazi da je po propisima o registraciji privrednih subjekata, dozvoljeno da se iz Registra izvrši brisanje zakonskog zastupnika društva – bez upisa tj. bez istovremene registracije novog zakonskog zastupnika.

Kada su u pitanju stečajni dužnici tj. pravna lica u odnosu na koje je pokrenut predlog za stečaj - u praksi se sve češće dešava da ova lice ne postoje na registrovanoj adresi sedišta a da nemaju registrovanog zakonskog zastupnika zato što je raniji zakonski zastupnik "brisan" iz registra zbog ostavke.

U praksi Privrednog suda u Beogradu uočeno je da okončanje određenog broja stečajnih postupaka isključivo zavisi od okončanja parničnih postupaka.

Protiv rešenja se može izjaviti žalba sudu višeg stepena preko prvostepenog suda u roku od osam dana od dana objavljivanja rešenja na oglasnoj tabli suda, odnosno od dana dostavljanja rešenja učesnicima u postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Rešenje po žalbi donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema žalbe u sudu višeg stepena.

Žalba protiv rešenja ne zadržava izvršenje rešenja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Može se zaključiti:

  • Da je opšte je poznato da je stečajni postupak posebno hitan sudski postupak.
  • Postupanje organa stečajnog postupka u skladu sa Zakonom, zahteva dodatno angažovanje u smislu skretanja pažnje učesnicima u drugim postupcima o načelima stečajnog postupka i razlozima za hitno postupanje.
  • Da je neophodno da se svi organi stečajnog postupka podjednako angažuju u sprovođenju stečaja, da stečajni upravnik i stečajni sudija sve vreme postupka sarađuju i zajednički iznalaze rešenja u konkretnoj situaciji, da odbor poverilaca ima aktivnu ulogu sve vreme trajanja postupka, kao i da skupština poverilaca aktivno učestvuje u sprovođenju postupka.
Izvor: Vebsajt Privredna komora Beograda, 09.11.2016.
Naslov: Redakcija