Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZMENE ZAKONA O BEZBEDNOSNO-INFORMATIVNOJ AGENCIJI: KAMERE, BUBICE I OSTALA TEHNIKA ZA SNIMANJE I PRISLUšKIVANJE MOGU DA SE POSTAVE SAMO UZ ZNANJE I ODOBRENJE VIšEG SUDA U BEOGRADU ZA CELU TERITORIJU SRBIJE


Ako Viši sud u Beogradu ne odobri predlog za prisluškivanje i praćenje, direktor Bezbednosno-informativne agencije može da se žali Apelacionom sudu u Beogradu

Kamere, bubice i ostala tehnika za snimanje i prisluškivanje mogu da se postave samo uz znanje i odobrenje suda, i to Višeg suda u Beogradu za celu teritoriju Srbije. To predviđaju izmene Zakona o Bezbednosno-informativnoj agenciji.

BIA će i dalje odlučivati o tome koga će „staviti na mere”, ali će za sprovođenje praćenja i prisluškivanja morati da ima odobrenje suda. Direktor BIA će predlagati konkretnu meru, a predsednik Višeg sud u Beogradu će davati konačnu reč. Pri tome treba da vodi računa o opravdanosti praćenja i prisluškivanja i poštovanju ljudskih prava.

Kontrola suda, kao državnog organa sudske vlasti, nad merama Bezbednosno-informativne agencije, trebalo bi da zaštiti ljudska prava, iako mnogi smatraju da će to biti samo obična proceduralna formalnost.

S odobrenjem suda, BIA može da ima uvid u elektronsku poštu, telefonske razgovore i poruke, naloge na društvenim mrežama, kao i u komunikaciju koja se odvija u privatnim prostorijama „in vivo”.

Izmene Zakona o BIA usvojene su šest meseci posle odluke Ustavnog suda od 26. decembra prošle godine, kojom je utvrđeno da odredbe članova 13, 14 i 15 Zakona o Bezbednosno-informativnoj agenciji nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srbije, pa je naloženo da se usaglase sa najvišim pravnim aktom u roku od šest meseci.

  • Reč je o veoma važnim zakonskim odredbama o posebnim merama kojima se odstupa od ustavnog načela nepovredivosti tajnosti pisama i drugih sredstava opštenja, kao i o krugu osoba i uslovima pod kojima se takve mere mogu odrediti. Dakle, ovim izmenama je potrebno u potpunosti obezbediti ustavno pravo kojim se garantuje nepovredivost tajnosti pisama i drugih sredstava komunikacije, uz propisivanje ograničenja ovog prava, ako je to neophodno radi zaštite bezbednosti Republike Srbije, u skladu sa odredbom člana 41 stav 2 Ustava – objasnio je ministar pravde Nikola Selaković kada je predlog izmena zakona obrazlagao u Narodnoj skupštini.

Ustav Republike Srbije, u članu 41, kaže: „Tajnost pisama i drugih sredstava komuniciranja je nepovrediva (stav 1). Odstupanja su dozvoljena samo na određeno vreme i na osnovu odluke suda, ako su neophodna radi vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti Republike Srbije, na način predviđen zakonom (stav 2)”.

Izmenom zakona preciznije je određen krug osoba prema kojima se posebne mere mogu odrediti, čime je popunjena praznina iz ranijeg zakona. Naime, reč je o osobi, grupi ili organizaciji za koju postoje osnovi sumnje da preduzima ili priprema radnje usmerene protiv bezbednosti Republike Srbije, a okolnosti slučaja ukazuju da se na drugi način te radnje ne bi mogle otkriti, sprečiti ili dokazati ili bi to izazvalo nesrazmerne teškoće ili veliku opasnost.

Posebno je naglašeno da se mere „mogu primeniti samo u obimu ograničavanja ljudskih prava koji je neophodan da se zaštiti bezbednost demokratskog društva”.

O predlogu direktora BIA za „stavljanje na mere” odlučuje predsednik Višeg suda u Beogradu, ili sudija koga on odredi među sudijama posebnog odeljenja tog suda, koje je nadležno da postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i drugih teških krivičnih dela. Reč je o posebnom odeljenju Višeg suda u Beogradu, koje sudi za krivična dela terorizma i određena krivična dela protiv bezbednosti Republike Srbije, a sudije su specijalizovane upravo za postupanje u tim predmetima.

Viši sud u Beogradu odlučivaće o merama za celu teritoriju Srbije.

Međutim, ako ovaj sud ne usvoji predlog direktora BIA, on može da se žali Apelacionom sudu. Za odlučivanje u drugom stepenu nadležno je veće od troje sudija posebnog odeljenja Apelacionog suda u Beogradu, koji postupaju u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i drugim teškim krivičnim delima, uključujući i krivična dela terorizma i određena krivična dela protiv bezbednosti Republike Srbije.

Tako je obezbeđena dvostepenost u sudskom odlučivanju o posebnim merama praćenja i prisluškivanja, za razliku od dosadanje situacije, kada je o predlogu BIA odlučivao samo Vrhovni kasacioni sud.

Mere se mogu primenjivati najviše 12 meseci, ali se njihova opravdanost mora preispitivati na svaka tri meseca. Osim toga, primena mera mora biti ukinuta čim prestanu razlozi za njihovu primenu.

Novinu predstavlja i obaveza vođenja posebnog upisnika u kojem se čuva materijal o primeni posebnih mera, koji se vodi u skladu sa zakonom koji uređuje tajnost podataka.

Izmene Zakona o Bezbednosno-informativnoj agenciji otklanjaju nedostatke, ali Srbiji je potreban novi zakon o BIA, naglašava Rodoljub Šabić, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Dobro je da se sada prisluškivanje i snimanje mogu obavljati samo na osnovu odluke suda, dodaje Šabić, ali ističe da potreba za novim zakonom otvara čitav niz pitanja u vezi sa načinom funkcionisanja i parapolitičkim ovlašćenjima BIA, kao službe koja je uspostavljena za zaštitu državne bezbednosti. Zato rad na novom zakonu zavređuje ozbiljnu pažnju eksperata u ovoj materiji.

Osim toga, Srbiji je potreban i novi zakon o elektronskim komunikacijama, dodao je Šabić.

Izvor: www.politika.rs, Aleksandra Petrović