Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O UPRAVLJANJU AERODROMIMA - Tekst propisa


PREDLOG ZAKONA O UPRAVLJANJU AERODROMIMA

I. UVODNE ODREDBE

Predmet uređivanja

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se uslovi i način obavljanja delatnosti upravljanja aerodromom, razvoja aerodromske infrastrukture, pružanja aerodromskih usluga za potrebe vazdušnog saobraćaja kao i izgradnja unutar aerodromskog kompleksa i zaštitnog pojasa oko aerodromskog kompleksa; utvrđuje javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma na koje se primenjuje ovaj zakon; uređuje način donošenja i sprovođenja Nacionalnog programa razvoja aerodroma, pojedina pitanja specifična za davanje koncesije za aerodrome, kao i druga pitanja od značaja za razvoj, unapređivanje korišćenja i upravljanja aerodromima.

Na pitanja koja nisu posebno uređena ovim zakonom, a koja se odnose na uslove i način rada operatera aerodroma, funkcionisanje aerodroma, izgradnju i funkcionisanje aerodromskog kompleksa i aerodromske infrastrukture, postupak davanja koncesije za aerodrom i utvrđivanje javnog interesa, shodno se primenjuju odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuje vazdušni saobraćaj, zakona kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije, zakona kojim se uređuje eksproprijacija i zakona kojim se uređuje planiranje i izgradnja.

Primena zakona

Član 2.

Odredbe ovog zakona primenjuju se na aerodrome koji su u svojini Republike Srbije, svojini autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, odnosno u svojini operatera aerodroma čiji je osnivač ili većinski vlasnik Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave i koji ispunjava uslove za izdavanje sertifikata aerodroma ili dozvole za korišćenje aerodroma, u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

Odredbe ovog zakona ne odnose se na aerodrome u svojini Republike Srbije, korisnika Ministarstva odbrane (u daljem tekstu: Ministarstvo), koji se u smislu zakona kojim se uređuje vazdušni saobraćaj smatraju vojnim aerodromima i delove mešovitih aerodroma koje koristi Ministarstvo i Vojska Srbije, kao i na vojne komplekse - aerodrome koji su odgovarajućim aktima Vlade uvršteni u Master plan raspolaganja nepokretnostima. Vojnim aerodromom i vojnim delom mešovitog aerodroma upravlja Ministarstvo.

Pojmovi

Član 3.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:

1)         aerodrom je svako definisano područje (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) na kopnu ili na vodi ili na fiksnoj, priobalnoj ili plutajućoj strukturi koje je u celini ili delimično namenjeno za sletanje, poletanje i kretanje vazduhoplova;

2)         aerodromska infrastruktura je osnovna fizička, logička, tehnološka i informaciono-komunikaciona struktura koja obuhvata manevarske površine, platforme, saobraćajnice, objekte, instalacije, sisteme i opremu;

3)         aerodromski kompleks je prostor aerodroma sa zemljištem potrebnim za razvoj aerodroma koji je kao takav određen važećim planskim dokumentom;

4)         aerodromska naknada je naknada koju, u korist operatera aerodroma, plaćaju korisnici aerodroma za korišćenje objekata, sredstava, uređaja i usluga, koje isključivo pruža operater aerodroma i koje se odnose na sletanje, poletanje, sisteme osvetljenja, boravak parkiranog vazduhoplova, kao i opsluživanje putnika i robe;

5)         operater aerodroma je svako pravno ili fizičko lice koje upravlja aerodromom i ima sertifikat, dozvolu za korišćenje ili saglasnost za korišćenje aerodroma, koji se izdaju u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj;

6)         usluge zemaljskog opsluživanja su usluge koje se pružaju na aerodromu i koje obuhvataju: administrativne poslove i kontrolu, opsluživanje putnika, prihvat i otpremu predatog prtljaga, prihvat i otpremu pošte i robe, prihvat i otpremu vazduhoplova na platformi, opsluživanje vazduhoplova, snabdevanje vazduhoplova gorivom i mazivom; održavanje vazduhoplova, pripremu leta i usluge za posadu, prevoz putnika i posade od vazduhoplova i do vazduhoplova i snabdevanje vazduhoplova hranom i pićem.

II. UPRAVLJANJE AERODROMOM

Pojam i sadržina

Član 4.

Upravljanje aerodromom je delatnost koju vrši operater aerodroma, koja obuhvata strategijsko, organizaciono i finansijsko planiranje, transfer tehnologije, planiranje u vezi sa ljudskim resursima, organizacijom rada i sprovođenjem kontrole radi uspostavljanja i koordinacije rada aerodromskih službi, stvaranje uslova za pružanje usluga koje na aerodromu pruža operater aerodroma i koordinaciju ostalih usluga koje se pružaju na aerodromu od strane različitih pružalaca usluga.

Strategijsko, organizaciono i finansijsko planiranje, transfer tehnologije, planiranje u vezi sa ljudskim resursima, organizacijom rada i sprovođenjem kontrole iz stava 1. ovog člana odnosi se na stvaranje uslova optimalnog korišćenja, razvoja, obnove i održavanja aerodromske infrastrukture, planiranje, projektovanje, izgradnju i održavanje aerodroma i aerodromske infrastrukture na način koji omogućava da se poletanje, sletanje i kretanje vazduhoplova, pružanje aerodromskih usluga i usluga zemaljskog opsluživanja obavlja u skladu sa propisima o bezbednosti i obezbeđivanju na aerodromskom kompleksu.

Uspostavljanje i koordinacija rada aerodromskih službi iz stava 1. ovog člana odnosi se na stvaranje uslova za bezbedno i obezbeđivano odvijanje vazdušnog saobraćaja, rad spasilačko-vatrogasne službe ili spasilačko-vatrogasnog obezbeđenja, službe hitne medicinske pomoći ili medicinskog obezbeđenja, kao i na preduzimanje mera radi smanjenja opasnosti od prisustva ptica i drugih životinja na aerodromu ili njegovoj okolini i sprečavanja slučajnog ili namernog pristupa neovlašćenog lica na površinu aerodroma koja nije javna, u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

Usluge koje na aerodromu pruža operater aerodroma iz stava 1. ovog člana obuhvataju sve aerodromske usluge u oblasti rukovođenja i upravljanja aerodromskom infrastrukturom, koordinaciju i kontrolu nad pružanjem aerodromskih usluga od strane trećih lica, kao i usluge koje pruža operater aerodroma u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

Koordinacija ostalih usluga koje se pružaju na aerodromu od strane različitih pružalaca usluga iz stava 1. ovog člana, obuhvata koordinaciju usluga zemaljskog opsluživanja i ostalih usluga koje pruža operater aerodroma, odnosno treća lica.

Ako usluge zemaljskog opsluživanja pruža operater aerodroma, ne izdaje se posebna dozvola već se te usluge navode u sertifikatu aerodroma, odnosno dozvoli za korišćenje aerodroma.

Upravljanje aerodromima iz člana 2. ovog zakona je delatnost od opšteg interesa.

Uslovi i način obavljanja delatnosti upravljanja aerodromom i sticanja statusa operatera aerodroma

Član 5.

Delatnost upravljanja aerodromom može da obavlja:

1)         javno preduzeće;

2)         društvo s ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo (u daljem tekstu: društvo kapitala) čiji je jedini vlasnik Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, kao i zavisno društvo čiji je jedini vlasnik to društvo kapitala;

3)         društvo kapitala u kome je većinski vlasnik Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave;

4)         drugo društvo kapitala i preduzetnik kome je nadležni organ poverio obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom.

Na poslovanje društva kapitala iz stava 1. tačka 3) ovog člana primenjuju se propisi kojima se uređuje pravni položaj privrednih društava.

Poveravanje obavljanja delatnosti upravljanja aerodromom društvu kapitala i preduzetniku iz stava 1. tačka 4) ovog člana vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije.

Delatnost upravljanja aerodromom može biti predmet koncesije, kao i javno- privatnog partnerstva, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije i ovim zakonom.

Član 6.

Javno preduzeće, društvo kapitala i preduzetnik iz člana 5. ovog zakona mogu da otpočnu obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom kad nadležni državni organ, odnosno imalac javnih ovlašćenja utvrdi da su ispunjeni uslovi za obavljanje te delatnosti u pogledu tehničke opremljenosti, kadrovske osposobljenosti, bezbednosti i zdravlja na radu, zaštite i unapređivanja životne sredine, kao i uslova za dobijanje sertifikata aerodroma, odnosno dozvole za korišćenje aerodroma.

Sertifikat aerodroma, odnosno dozvola za korišćenje aerodroma izdaje se na način i pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj, kao i podzakonskim aktima donetim na osnovu tog zakona.

Aerodrom može da se koristi u vazdušnom saobraćaju ako javno preduzeće, društvo kapitala i preduzetnik iz člana 5. stav 1. ovog zakona ima sertifikat aerodroma ili dozvolu za korišćenje aerodroma i ako u trenutku korišćenja aerodrom ispunjava sve uslove kako bi se vazdušni saobraćaj obavljao bezbedno, kao i sve uslove u pogledu obezbeđivanja u vazduhoplovstvu.

Obaveze operatera aerodroma

Član 7.

Operater aerodroma dužan je da delatnost upravljanja aerodromom obavlja na način kojim se obezbeđuje trajno, neprekidno i kvalitetno održavanje i zaštita aerodromske infrastrukture, kao i nesmetano i bezbedno korišćenje aerodromske infrastrukture, da ispunjava sve druge uslove kako bi se vazdušni saobraćaj odvijao bezbedno i obezbeđivano, da se stara o zaštiti životne sredine, kao i da ispunjava ostale obaveze u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

Ovlašćenja osnivača, odnosno većinskog vlasnika operatera aerodroma

Član 8.

U slučaju poremećaja u obavljanju delatnosti upravljanja aerodromom na način iz člana 7. ovog zakona, Vlada, nadležni organ autonomne pokrajine ili nadležni organ jedinice lokalne samouprave preduzima mere kojima će se obezbediti uslovi za kontinuirano i nesmetano obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom, a naročito:

1)         promenu unutrašnje organizacije operatera aerodroma;

2)         određivanje drugih predstavnika Republike, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave u organima operatera aerodroma;

3)         ograničenje u pogledu raspolaganja pojedinim sredstvima kojima posluje operater aerodroma;

4)         druge odgovarajuće mere kojima će se uspostaviti uslovi za kontinuirano i nesmetano obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom.

Ako poremećaj u poslovanju operatera aerodroma čiji je osnivač, odnosno većinski vlasnik, autonomna pokrajina ili nadležni organ jedinice lokalne samouprave dovodi do ugrožavanja života i zdravlja ljudi ili imovine, a nadležni organ osnivača, odnosno većinskog vlasnika ne preduzme blagovremeno mere iz stava 1. ovog člana, te mere preduzima Vlada.

Ako je upravljanje aerodromom predmet ugovora o koncesiji zaključenog sa koncesionarom, odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne odnose se na koncesionara.

Ako koncesionar nije više u mogućnosti da obezbedi uslove za kontinuirano obavljanje vazdušnog saobraćaja, davalac koncesije preduzima mere u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije i ugovorom o koncesiji.

III. IZGRADNJA UNUTAR AERODROMSKOG KOMPLEKSA I U ZAŠTITNOM POJASU OKO AERODROMSKOG KOMPLEKSA

Uslovi izgradnje

Član 9.

Izgradnja, dogradnja, adaptacija i rekonstrukcija aerodromskog kompleksa i aerodromske infrastrukture su u javnom interesu.

Unutar aerodromskog kompleksa i u zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa moguća je izgradnja, dogradnja, adaptacija i rekonstrukcija objekata koji su predviđeni planskim dokumentima i za čiju izgradnju, dogradnju, adaptaciju i rekonstrukciju su pribavljena i izdata akta propisana zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj i zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata.

Građevinsku dozvolu za izgradnju objekata iz stava 2. ovog člana izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva.

Član 10.

Zaštitni pojas oko aerodromskog kompleksa predstavlja zonu kontrolisane izgradnje, u kojoj se može ograničiti ili zabraniti izgradnja objekata koji su prepreka ili smetnja, u skladu sa propisima kojima se uređuje vazdušni saobraćaj.

Zaštitni pojas iz stava 1. ovog člana obuhvata pojas zemljišta uz aerodromski kompleks, čija se širina određuje u skladu sa propisima kojima se uređuje vazdušni saobraćaj i služi za zaštitu aerodromskog kompleksa i bezbedno odvijanje vazdušnog saobraćaja.

U zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa zabranjena je izgradnja građevinskih i drugih objekata, kao i postavljanje postrojenja, uređaja i instalacija, osim izgradnje građevinskih objekata, saobraćajnih površina, postrojenja, uređaja i instalacija koji su u funkciji aerodroma i saobraćaja na prilaznim putevima aerodromu, po prethodno pribavljenim uslovima nadležnih organa, posebnih ustanova, organizacija, javnih preduzeća ili agencija.

IV. UTVRĐIVANJE JAVNOG INTERESA

Utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma

Član 11.

Utvrđuje se javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma na koje se primenjuje ovaj zakon i pratećih objekata čija je izgradnja ili izmeštanje u vezi sa izgradnjom tog aerodroma (telekomunikacioni, elektroenergetski i elektronski objekti ili komunikacione mreže i uređaji i sl.) u aerodromskom kompleksu i zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa, u skladu sa važećim planskim dokumentima kojima je predviđena izgradnja tog aerodroma.

Ako izgradnja pratećih objekata iz stava 1. ovog člana nije predviđena važećim planskim dokumentima, primenjivaće se uslovi organa, odnosno organizacija nadležnih za poslove telekomunikacija, odnosno energetike na osnovu godišnjih planova razvoja tih mreža na teritoriji Republike Srbije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja.

Korisnik eksproprijacije, administrativnog prenosa i nepotpune eksproprijacije

Član 12.

Radi izgradnje aerodroma, odnosno izgradnje objekata unutar aerodromskog kompleksa i u zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa, korisnik eksproprijacije, odnosno administrativnog prenosa nepokretnosti i nepotpune eksproprijacije nepokretnosti, može biti pravno lice čiji je osnivač ili većinski vlasnik Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave i koje upravlja navedenim objektima, odnosno obavlja uslužne delatnosti u vazdušnom saobraćaju.

Pravno lice iz stava 1. ovog člana određuje se za korisnika eksproprijacije, administrativnog prenosa i nepotpune eksproprijacije nepokretnosti ili izmeštanja pratećih objekata iz člana 11. ovog zakona.

Pravno lice koje je u skladu sa ovim zakonom određeno za korisnika eksproprijacije, administrativnog prenosa i nepotpune eksproprijacije za izgradnju aerodroma, ima sva prava i obaveze koje ima korisnik eksproprijacije, administrativnog prenosa i nepotpune eksproprijacije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje eksproprijacija.

Predlog za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju

Član 13.

Predlog za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju unutar aerodromskog kompleksa i u zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa podnosi se organu uprave jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalaze nepokretnosti koje su predmet eksproprijacije, administrativnog prenosa i nepotpune eksproprijacije.

Po podnošenju predloga iz stava 1. ovog člana, dalji postupak se sprovodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje eksproprijacija.

Trajanje javnog interesa za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju

Član 14.

Javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti utvrđen ovim zakonom traje do privođenja zemljišta nameni u skladu sa planskim dokumentom.

Zemljište je privedeno nameni u smislu stava 1. ovog člana kada unutar aerodromskog kompleksa i u zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa budu izgrađeni svi objekti, odnosno sve javne površine određene planskim dokumentom.

V. FINANSIRANJE IZGRADNJE AERODROMSKOG KOMPLEKSA I AERODROMSKE INFRASTRUKTURE

Član 15.

Za finansiranje izgradnje, dogradnje, adaptacije i rekonstrukcije aerodromskog kompleksa i aerodromske infrastrukture, sredstva se obezbeđuju iz:

1)         prihoda operatera aerodroma;

2)         budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, u zavisnosti u čijoj je nadležnosti aerodrom;

3)         sredstava privatnog partnera, kroz javno-privatno partnerstvo ili kroz koncesioni model finansiranja;

4)         kredita, donacija, poklona i drugih izvora finansiranja u skladu sa zakonom.

Izuzetno, sredstva iz stava 1. tačka 2) ovog člana mogu se dati kao podsticaji za ulaganje u aerodromsku infrastrukturu i druge objekte koji čine aerodromski kompleks, kao i podsticaji za uvođenje novih linija i povećanja obima putničkog i robnog saobraćaja.

Podsticajna sredstva iz stava 2. ovog člana daju se u skladu sa propisima kojima se uređuju ulaganja i državna pomoć.

Vlada bliže uređuje način i kriterijume, odnosno merila za dodelu podsticajnih sredstava za aerodrome.

VI. NACIONALNI PROGRAM RAZVOJA AERODROMA

Donošenje Nacionalnog programa

Član 16.

Radi obezbeđivanja uslova za dugoročni razvoj i unapređenja aerodroma u Republici Srbiji, donosi se Nacionalni program razvoja aerodroma u Republici Srbiji (u daljem tekstu : Nacionalni program).

Nacionalni program donosi se za period od pet godina.

Nacionalni program donosi Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja.

Sprovođenje Nacionalnog programa

Član 17.

Nacionalni program razvoja aerodroma sprovodi ministarstvo nadležno za poslove saobraćaja.

Operativne poslove u postupku sprovođenja Nacionalnog programa obavlja privredno društvo "Aerodromi Srbije" d.o.o. Beograd.

Operativni poslovi iz stava 2. ovog člana obuhvataju usmeravanje razvoja aerodroma na području Republike Srbije, na osnovu plana razvoja lokalne samouprave ili plana razvoja aerodroma, preduzimanje mera na koje je ovlašćeno aktom o osnivanju i obavljanje drugih poslova u funkciji realizacije razvojne politike Vlade u ovoj oblasti.

VII. KONCESIJA ZA AERODROME

Predmet koncesije

Član 18.

Predmet koncesije može da obuhvati sve ili pojedine aktivnosti upravljanja aerodromom iz člana 4. ovog zakona, uključujući izgradnju jednog ili više objekata ili površina javne namene, rekonstrukciju i/ili održavanje aerodromske infrastrukture, uspostavljanje i koordinaciju rada aerodromskih službi, koordinaciju pružanja usluga zemaljskog opsluživanja i obezbeđivanja, pružanje posebnih usluga na aerodromu (ugostiteljstvo, prevoz putnika na i sa aerodroma, trgovina i sl.), kao i druge aktivnosti.     

Predmet koncesije precizno se određuje aktima koji se pripremaju i donose u postupku davanja koncesije i u ugovoru o koncesiji, u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije i ovim zakonom.

Prenos sertifikata i dozvole za korišćenje aerodroma u vezi sa koncesijom

Član 19.

U slučaju davanja koncesije za upravljanje aerodromom, operater aerodroma je dužan da bez odlaganja pokrene postupak prenosa sertifikata aerodroma, odnosno dozvole za korišćenje aerodroma na koncesionara, u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj i propisima donetim na osnovu njega.

Postupak prenosa sertifikata aerodroma odnosno dozvole za korišćenje aerodroma iz stava 1. ovog člana je hitan.

Sadržina ugovora o koncesiji za upravljanje aerodromom

Član 20.

Ugovorom o koncesiji određuju se prava i obaveze davaoca koncesije i koncesionara u skladu s odredbama ovoga zakona, zakona kojim se uređuju javno-privatno partnerstvo i koncesije, konkursnom dokumentacijom, podacima iz javnog poziva o davanju koncesije i odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Pored elemenata propisanih zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije, ugovor o koncesiji za upravljanje aerodromom mora da sadrži i sledeće elemente koji se odnose na:

1)         obavezu koncesionara da sve vreme trajanja ugovora o koncesiji ispunjava sve obaveze operatera aerodroma propisane ovim zakonom, zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj i propisima donetim na osnovu njega;

2)         obaveze davaoca koncesije pre datuma početka koncesije;

3)         uređivanje pitanja koje se odnose na pružanje usluga zemaljskog opsluživanja koje je do zaključenja ugovora o koncesiji pružao operater aerodroma;

4)         uslove primopredaje aerodromske infrastrukture po prestanku važenja ugovora o koncesiji, a naročito status infrastrukture koja je izgrađena tokom trajanja ugovora o koncesiji;

5)         uređivanje radno-pravnog statusa lica koja su zaposlena kod prethodnog operatera aerodroma u vreme zaključenja ugovora o koncesiji;

6)         uređivanje pitanja angažovanja domaćih privrednih subjekata, ako se predmet koncesije odnosi i na izvođenje radova na izgradnji, rekonstrukciji, održavanju i sl. aerodroma;

7)         uslove, način i dinamiku plaćanja koncesione naknade (posebno za naknadu u jednokratnom iznosu koja se plaća unapred, a posebno za procentualni mehanizam podele naknade bruto prihoda).

Ugovor o koncesiji za upravljanje aerodromom može sadržati i odredbu kojom se koncesionaru na određeni vremenski period ograničava da vrši podugovaranje obavljanja delatnosti koje su predmet koncesije, kao i odredbe kojima se utvrđuje najveći dozvoljeni iznos aerodromskih naknada, ali tako da se time ne utiče na obavezu određivanja visine aerodromskih naknada u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 21.

Osnivači operatera aerodroma i operateri aerodroma uskladiće osnivačka akta sa odredbama ovog zakona u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Operateri aerodroma dužni su da svoja opšta akta usaglase sa ovim zakonom i osnivačkim aktom u roku od 60 dana od dana usklađivanja osnivačkih akata sa odredbama ovog zakona.

Član 22.

Podzakonski akt iz člana 15. stav 4. ovog zakona biće donet u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 23.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I CILJEVI KOJI SE OSTVARUJU

Oblast vazdušnog saobraćaja u Republici Srbiji uređena je Zakonom o vazdušnom saobraćaju ("Službeni glasnik RS", br. 73/10, 57/11, 93/12, 45/15 i 66/15-dr.zakon), koji je stvorio pretpostavku za harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva s propisima Evropske unije, što predstavlja jedan od prioriteta u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Osnovni razlozi za donošenje ovog zakona kao posebnog zakona, jeste stvaranje uslova za davanje aerodroma u koncesiju u smislu odredaba Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama ("Službeni glasnik RS", br. 88/11 i 15/16).

Prema prognozama relevantnih vazduhoplovnih organizacija nadležnih za domaći i međunarodni vazdušni saobraćaj očekivana je ekspanzija u oblasti vazdušnog saobraćaja u zemlji i regionu u narednom periodu, te je neophodno blagovremeno pripremiti finansijski okvir za obezbeđivanje sredstava za njihovu realizaciju.

Donošenjem ovog zakona stvara se mogućnost da i koncesija bude jedan od mogućih načina obezbeđivanja sredstava za razvoj odnosno komercijalizaciju aerodroma u Republici Srbiji.

Imajući u vidu da se odredbe Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama u ovom trenutku ne mogu primeniti na sve aerodrome koji se koriste za javni avio saobraćaj u Republici Srbiji, zbog nepostojanja preciznih zakonskih odredbi kojima se definiše pojam delatnosti upravljanja aerodromima, nužnosti proglašenja delatnosti upravljanja aerodromima kao delatnosti od opšteg interesa, kao i različite vlasničke strukture na aerodromima koji se koriste za javni avio saobraćaj, neophodno je doneti ovaj zakon u cilju njihovog efikasnijeg komercijalnog korišćenja.

Tokom pripreme ovog zakona, uočeno je da je potrebno detaljnije urediti određena pitanja u vezi sa aerodromima, s obzirom da ta pitanja nisu regulisana u Glavi VI Zakona o vazdušnom saobraćaju, kojom je utvrđen opšti okvir za bezbedno i obezbeđeno korišćenje aerodroma u skladu sa evropskim propisima i međunarodnim vazduhoplovnim standardima.

Ovim zakonom je stvoren pravni osnov za definisanje delatnosti upravljanja aerodromima, kao delatnosti od opšteg interesa, u smislu odredaba Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, kao predmeta koncesije na aerodromima i proglašena delatnost upravljanja aerodromima kao delatnost od opšteg interesa.

Takođe i druga pitanja koja nisu uređena zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj, rešena su donošenjem ovog zakona, pre svega prava i obaveze davaoca koncesije i koncesionara, uslove za eksproprijaciju, administrativni prenos ili nepotpuna eksproprijacija zemljišta za potrebe aerodroma, mere kojima se obezbeđuju uslovi za kontinuirano i nesmetano obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom, utvrđen javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos ili nepotpunu eksproprijaciju radi izgradnje aerodroma i pratećih objekata, uređaja i instalacija namenjenih za potrebe vazdušnog saobraćaja i pružanje komercijalnih usluga u vazdušnom saobraćaju, imajući u vidu specifičnosti situacije na aerodromima, pre svega, obezbeđivanje optimalnog korišćenja, razvoja, obnove i održavanja aerodromske infrastrukture, na način koji omogućava da se poletanje, sletanje i kretanje vazduhoplova, pružanje aerodromskih usluga i usluga zemaljskog opsluživanja obavlja u skladu sa propisima o bezbednosti i obezbeđivanju na aerodromskom kompleksu.

Ovim zakonom uvedena je kategorija aerodromskog kompleksa koja obuhvata područje aerodroma i zemljišta potrebnog za razvoj aerodroma.

U skladu sa navedenim, nastala je potreba da se na jednom mestu, na poseban način uredi više pitanja od značaja za davanje koncesije shodno odredbama, Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, Zakona o vazdušnom saobraćaju i Zakona o eksproprijaciji i drugim propisima.

Donošenje ovog zakona je usklađeno sa Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, koji će se procesuirati zajedno sa ovim zakonom.

Takođe se ističe, da će Vlada prilikom donošenja propisa iz člana 15. ovog zakona, konsultovati Komisiju za kontrolu državne pomoći, u skladu sa odredbom člana 11. Zakona o kontroli državne pomoći ("Službeni glasnik RS", broj 51/09).

Ne postoje druge mogućnosti za rešavanje navedenih pitanja i za uređivanje ove oblasti, izuzev donošenja ovog zakona.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA ZAKONA

 Članom 1. propisuju se uslovi i način obavljanja delatnosti upravljanja aerodromom, razvoj aerodromske infrastrukture, pružanje aerodromskih usluga za potrebe vazdušnog saobraćaja, izgradnja unutar aerodromskog kompleksa i zaštitnog pojasa oko aerodromskog kompleksa, utvrđuje javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma na koje se primenjuje ovaj zakon; uređuje način donošenja i sprovođenja Nacionalnog programa razvoja aerodroma; kao i pojedina pitanja specifična za davanje koncesije za aerodrome i druga pitanja od značaja za razvoj, unapređivanje korišćenja i upravljanja aerodromima. Na sva pitanja koja nisu uređena ovim zakonom propisana je shodna primena odgovarajućih propisa.

Član 2. utvrđuje na koje se aerodrome ovaj zakon primenjuje u zavisnosti od prava svojine na aerodromu, kao i posedovanja sertifikata aerodroma odnosno dozvole za korišćenje aerodroma.

Članom 3. utvrđuje se značenje izraza i pojmova u ovom zakonu.

Članom 4. uređuje se pojam i sadržina upravljanja aerodromom kao delatnost koja obuhvata strategijsko, organizaciono i finansijsko planiranje, transfer tehnologije, planiranje u vezi sa ljudskim resursima, organizacijom rada i sprovođenjem kontrole radi uspostavljanja i koordinacije rada aerodromskih službi, stvaranje uslova za usluge koje na aerodromu pruža isključivo operater aerodroma i koordinacije ostalih usluga koje se pružaju na aerodromu od strane različitih pružalaca usluga i proglašava se upravljanje aerodromom kao delatnost od opšteg interesa.

Članom 5. određuje se ko može da obavlja delatnost upravljanja aerodromom i način poveravanja obavljanja delatnosti.

Članom 6. utvrđuje se kada javno preduzeće, društvo kapitala i preduzetnik koji poseduju sertifikat aerodroma odnosno dozvolu za korišćenje aerodroma (operater aerodroma) može da otpočne obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom, kao i uslove koje operater mora da ispunjava za korišćenje aerodroma, kako bi se vazdušni saobraćaj obavljao bezbedno i obezbeđivano.

Članom 7. propisuju se obaveze operatera aerodroma da delatnost upravljanja aerodromom obavlja na način kojim se obezbeđuje trajno, neprekidno i kvalitetno održavanje i zaštita aerodromske infrastrukture, nesmetano i bezbedno korišćenje aerodromske infrastrukture, da ispunjava sve druge uslove kako bi se vazdušni saobraćaj odvijao bezbedno i obezbeđivano, da se stara o zaštiti životne sredine, kao i da ispunjava ostale obaveze u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

Članom 8. propisuju se ovlašćenja osnivača, odnosno većinskog vlasnika operatera aerodroma kojima će se obezbediti uslovi za kontinuirano i nesmetano obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom, a naročito preduzimanje mera u slučaju otklanjanja poremećaja u obavljanju delatnosti upravljanja aerodromom.

Članom 9. utvrđeno je da su izgradnja, dogradnja, adaptacija i rekonstrukcija aerodromskog kompleksa i aerodromske infrastrukture u javnom interesu. Propisuju se uslovi koji moraju da budu ispunjeni za izgradnju objekata unutar aerodromskog kompleksa i u zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa.

Članom 10. utvrđuje se šta obuhvata zaštitni pojas oko aerodromskog kompleksa što predstavlja zonu kontrolisane izgradnje.

 Članom 11. utvrđuje se javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma i pratećih objekata čija je izgradnja ili izmeštanje u vezi sa izgradnjom tog aerodroma.

 Članom 12. propisuje se ko može biti korisnik eksproprijacije, administrativnog prenosa i nepotpune eksproprijacije radi izgradnje aerodroma, odnosno izgradnje objekata u zoni aerodroma i u zaštitnom pojasu pored zone aerodroma.

 Članom 13. utvrđuje se kome se podnosi predlog za eksproprijaciju u zoni aerodroma i zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa.

 Članom 14. utvrđuje se trajanje javnog interesa za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma i pratećih objekata.

 Članom 15. propisuje se obezbeđivanje sredstava za finansiranje izgradnje dogradnje, adaptacije i rekonstrukcije aerodromskog kompleksa.

 Članom 16. propisuje se donošenje Nacionalnog programa razvoja aerodroma koji donosi Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja radi obezbeđivanja uslova za dugoročni razvoj i unapređenja aerodroma u Republici Srbiji.

Član 17. propisuje da operativne poslove u postupku sprovođenja Nacionalnog programa razvoja aerodroma, obavlja privredno društvo "Aerodromi Srbije" d.o.o. Beograd.

Članom 18. propisuje se šta može biti predmet koncesije u smislu ovog zakona, kao i mogućnost da predmet koncesije obuhvati sve ili pojedine aktivnosti propisane članom 4. ovog zakona.

Članom 19. propisuje se dužnost davaoca koncesije da u slučaju davanja koncesije za upravljanje aerodromom, prenos sertifikata i dozvole za korišćenje aerodroma obavi po hitnom postupku.

Članom 20. utvrđuje se sadržina ugovora o koncesiji za upravljanje aerodromom, prava i obaveze davaoca koncesije i koncesionara.

Članom 21. propisuje se obaveza usklađivanja osnivačkih akata sa odredbama ovog zakona i utvrđuju se rokovi za donošenje tih akata.

Član 22. propisuje se rok za donošenje podzakonskog akta iz člana 15. stav 4.

Članom 23. propisuje se stupanje na snagu i objavljivanje ovog zakona u "Službenom glasniku Republike Srbije".

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine (" Službeni glasnik RS", broj 20/12-prečišćen tekst), jer se ovim zakonom stvara pravni osnov za definisanje delatnosti upravljanja aerodromima, kao delatnosti od opšteg interesa, u smislu odredaba Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, kao predmeta koncesije na aerodromima i istovremeno proglašena delatnost upravljanja aerodromima kao delatnost od opšteg interesa. Takođe, odredbe Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama se u ovom trenutku ne mogu primeniti na aerodrome koji se koriste za javni avio saobraćaj u Republici Srbiji zbog nepostojanja delatnosti od opšteg interesa u oblasti vazdušnog saobraćaja.

Izvor: Vebsajt Skupštine, 06.12.2016.