Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU: Pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja po međunarodnim ugovorima, ostvaruju osiguranici koji su navršili deo staža u Srbiji, a deo u drugoj državi, s kojom je naša zemlja potpisala i primenjuje ugovor o socijalnom osiguranju. S tim što se prava ostvaruju po nacionalnim zakonima koji važe u svakoj od tih država. U slučajevima da podnosilac zahteva ispunjava uslove za priznavanje prava na penziju samo na osnovu navršenog staža u Srbiji, utvrđuje se pravo na takozvanu samostalnu penziju


Kada je M. L. iz Kruševca pre dve godine, posle 26 godina radnog staža, od čega je deo proveo u Češkoj, dobio rešenje za penziju od oko 30.000 dinara, shvatio je da mu se kockice baš i ne uklapaju i da bi penzija trebalo da mu bude veća. Tokom radnog veka mnogo više je uplaćivao doprinosa za PIO, nego što mu je prinadležnost obračunata.

Kako je naknadno utvrdio, razlog za to je što mu PIO fond nije uzeo u obzir i doprinose uplaćivane od 2003. do 2010. godine, dok je radio i Češkoj i istovremeno honorarno sarađivao i sa firmama iz Srbije, koje su mu takođe uplaćivale doprinose.

Sve vreme dok sam radio u Češkoj uplaćivao sam sebi doprinose na minimalnu osnovicu, zbog čega mi danas češka penzija iznosi oko 60 evra. Problem je, međutim, sa više od 500.000 dinara koje danas ne mogu da naplatim na ime uplaćenih doprinosa u Srbiji. Kada sam pitao zašto mi to nije ušlo u obračun penzije, iz PIO fonda su me uputili na Poresku upravu. Od njih sam kasnije dobio odgovor, da na te doprinose iz Srbije ne mogu da računam, jer mi se doprinosi iz Češke većim delom preklapaju s periodom uplate doprinosa iz Srbije i da ne mogu istovremeno da radim i tamo i ovde – kaže ovaj penzioner.

S obzirom na to da postoji konvencija naše zemlje s Češkom nije mu, kaže, jasno zašto bi to bio problem, pa kada se ponovo javio za pomoć, i PIO fondu i poreznicima, rečeno mu je da dopuni dokumentaciju i to tako što će od poslodavaca iz Srbije za koje je radio tražiti ili novac ili dokaz o uplati doprinosa.

Pošto mnoge od tih firmi više ne postoje u Srbiji, nemam načina da dobijem potvrde, a kamoli da od poslodavaca tražim novac, kad su ga oni već jednom uplatili. To je sve proverljivo, jer je sve išlo preko bankovnih računa – objašnjava ovaj penzioner.

Smatra, kaže, da postoji zakonski osnov da mu danas ili ovi doprinosi uđu u obračun penzije, ili da mu se novac vrati. Međutim, ne uspeva ništa da uradi, pa pita kakva su prava onih osiguranika koji dele njegovu sudbinu. Može li se po osnovu duple uplate doprinosa ostvariti veća penzija?

U PIO fondu kažu da su upoznati sa ovim slučajem, te da bi penzioner trebalo da se obrati Poreskoj upravi i proveri da li postoji drugi osnov povraćaja doprinosa, na primer, da li između Srbije i Češke postoji Zakon o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, kako bi, eventualno, po tom drugom osnovu naplatio doprinose.

Fond ne može da mu izda potvrdu. Osim toga, pravo na povraćaj doprinosa nije pravo koje proističe iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014), već iz Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015 i 15/2016). Taj Zakon članom 10. propisuje pravo fizičkih ili pravnih lica na povraćaj više ili pogrešno uplaćenih poreza i doprinosa.

U tom slučaju Fond izdaje potvrdu o visini pogrešno ili više uplaćenog doprinosa, koju stranka uz zahtev predaje Poreskoj upravi radi naplate. U konkretnom slučaju nije u pitanju ni više ni pogrešno uplaćen doprinos, kategorični su u penzijskom fondu.

Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011, 7/2012 - usklađeni din. izn., 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015 i 5/2016 - usklađeni din. izn.) predviđena je obaveza plaćanja doprinosa za osobe koje ostvaruju ugovorenu naknadu. Odnosno predviđena je obaveza isplatioca da prilikom isplate ugovorene naknade, obračuna, obustavi i uplati doprinose, naglašavaju u PIO fondu.

Iz spisa predmeta ovog penzionera, može se, kako kažu, videti da ga je Poreska uprava, po Zakonu o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon i 103/2015), uputila da dostavi potvrdu poslodavca po čijem nalogu su doprinosi uplaćivani, odnosno potvrdu da sredstva doprinosa nisu i neće biti iskorišćena za svoju namenu, uz navođenje iznosa sredstava doprinosa koja su pogrešno ili više uplaćena.

Inače, isplata penzija po dva osnova – strana i srpska je praksa i Fond PIO primenjuje 26 međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju sa drugim državama na osnovu kojih građani ostvaruju pravo na inostranu penziju.

Pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja po međunarodnim ugovorima, ostvaruju osiguranici koji su navršili deo staža u Srbiji, a deo u drugoj državi, s kojom je naša zemlja potpisala i primenjuje ugovor o socijalnom osiguranju. S tim što se prava ostvaruju po nacionalnim zakonima koji važe u svakoj od tih država.

U slučajevima da podnosilac zahteva ispunjava uslove za priznavanje prava na penziju samo na osnovu navršenog staža u Srbiji, utvrđuje se pravo na takozvanu samostalnu penziju.

ZAKON O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI ("Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 84/2002 - ispr., 23/2003 - ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 - dr. zakon, 62/2006 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 - dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 - ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014, 105/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015 i 15/2016)

Glava treća

STRANKE U PORESKOM POSTUPKU

Sadržina poreskopravnog odnosa

Član 10

Poreskopravni odnos je odnos javnog prava koji obuhvata prava i obaveze u poreskom postupku Poreske uprave s jedne i fizičkog, odnosno pravnog lica, s druge strane, kojim se uređuje:

1) obaveza plaćanja poreza, obaveza obezbeđenja poreske obaveze i obaveza plaćanja sporednih poreskih davanja od strane fizičkog, odnosno pravnog lica i pravo Poreske uprave da zahteva ispunjenje ovih obaveza;

2) obaveza fizičkog, odnosno pravnog lica da, u skladu sa zakonom, utvrdi porez, odnosno, po odbitku, naplati porez u ime poreskog obveznika, vodi propisano računovodstvo, podnosi poreske prijave, dostavlja Poreskoj upravi traženu dokumentaciju i podatke, ne obavlja plaćanja na način drukčiji od propisanog, dozvoli pregled svog poslovanja službenom licu Poreske uprave i druge zakonom utvrđene obaveze činjenja, nečinjenja ili trpljenja, u cilju blagovremenog i pravilnog plaćanja poreza, kao i pravo Poreske uprave da zahteva ispunjenje ovih obaveza.

U poreskopravnom odnosu iz stava 1. ovog člana, fizičko, odnosno pravno lice ima pravo:

1) na povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja, kao i na povraćaj poreza kada je to drugim poreskim zakonom predviđeno;

2) na poresku refakciju, odnosno na refundaciju poreza u skladu sa poreskim zakonom;

3) da koristi poreski kredit u odnosu na poresku obavezu, odnosno obavezu po osnovu sporednih poreskih davanja;

4) da koristi više ili pogrešno plaćeni porez odnosno sporedna poreska davanja za namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu, putem preknjižavanja.

Ako se lice iz stava 2. ovog člana opredeli za povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja, kao i za refakciju, odnosno refundaciju poreza, odnosno za namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu putem preknjižavanja poreza, Poreska uprava ima obavezu da po zahtevu donese rešenje bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, ako poreskim zakonom nije drukčije uređeno.

Poreski kredit je iznos za koji se umanjuje poreska obaveza.

Druga prava fizičkog, odnosno pravnog lica i obaveze Poreske uprave iz poreskopravnog odnosa uređeni su ovim zakonom.

Ako poreski obveznik predaje dokument na jeziku i pismu koji kod poreskog organa nisu u službenoj upotrebi u skladu sa zakonom kojim se uređuju službena upotreba jezika i pisama, poreski organ će odrediti rok koji ne može biti kraći od pet dana u kojem će poreski obveznik dostaviti overeni prevod na srpski jezik.

Ako poreski obveznik u ostavljenom roku ne dostavi overeni prevod iz stava 6. ovog člana, smatra se da dokument nije ni podnet.

Izvor: Vebsajt Politika, Jasna Petrović-Stojanović, 06.11.2016.
Naslov: Redakcija