Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

USTAV RS: Trenutno se rade analize izmena Ustava u delu koji se odnosi na pravosuđe, a spominje se i izmena političkog sistema i broja poslanika. Stručna javnost se zalaže da se jasno odredi za koja dela imunitet nosilaca najviših javnih funkcija ne može da postoji, tj. da se imunitet ukine za teška krivična i za sva koruptivna dela


Pre deset godina proglašen je važeći Ustav Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav), prvi od uspostavljanja Srbije kao samostalne države. Ustav je prethodno 30. septembra 2006. godine jednoglasno usvojila Narodna skupština Republike Srbije, a potvrđen je i na referendumu 28. i 29. oktobra 2006. godine. Od njegovog usvajanja traju polemike o tome da li ga i šta u njemu treba menjati, posebno zbog evropskog puta Srbije.

Za sada se rade analize izmena Ustava u delu koji se odnosi na pravosuđe, a spominje se i izmena političkog sistema i broja poslanika. U stručnoj javnosti otvorilo se i uvek zanimljivo pitanje: Da li oni koji obavljaju najodgovornije državne poslove treba da budu zaštićeniji od drugih građana pred Ustavom i zakonima i treba li suziti ili proširiti obim imuniteta koji uživaju?

Narodni poslanici, ministri, premijer, predsednik države, Zaštitnik građana, mogu da izbegnu hapšenje, suđenje i zatvorsku kaznu ne samo za izraženo mišljenje ili neke nezakonitosti u poslu već, recimo, i za saobraćajni prekršaj, nasilje u porodici, čak i druga, teža krivična dela.

Od toga može da ih zaštiti imunitet tokom mandata. Zašto je to važno, profesor Vladan Petrov sa Pravnog fakulteta u Beogradu objašnjava na primeru narodnog poslanika.

"Čak i tamo gde se, poput Velike Britanije, naziva parlamentarnom privilegijom, nigde nije zato što se imunitet shvata kao jedna vrsta garancije da će poslanik govoriti ono što treba da govori, a da se ne boji da, ukoliko kaže nešto što nije smeo da kaže, protiv njega bude pokrenut postupak. Taj postupak može, zamislite u državi koja je manje pravna a više politička, biti i montiran. Ili da pređemo na teren van parlamenta, šta ako je poslanik optužen proizvoljno za neko krivično delo koje zaista nije učinio, njemu ukinu imunitet", kaže prof. Petrov.

Rizik da oni koji odlučuju o ukidanju imuniteta nevine izlože torturi i sramoti, a krive zaštite od odgovornosti, mogao bi biti smanjen i ukoliko bi se jasno odredilo za koja dela imunitet ne može da postoji, uvereni su pojedini stručnjaci.

"Svi oni koji bi nekoga stavili pod istragu, a za to ne bi imali argumente, onda bi oni morali krivično da odgovaraju. Po meni, imunitet bi trebalo da se ukine za teška krivična dela i za sva koruptivna dela. U Hongkongu za koruptivna dela niko nema imunitet, znači ni poslanici, ni ministri, ni guverner, ni zamenik guvernera", kaže profesor Čedomir Čupić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

Primanje mita najčešći je razlog zbog koga je sudijama u Srbiji skidan imunitet, kažu u Visokom savetu sudstva. Za razliku od ostalih nosilaca najviših javnih funkcija, sudije, tužioci i njihovi zamenici imaju samo imunitet vezan za dužnost koju obavljaju.

Dragomir Milojević, predsednik Visokog saveta sudstva kaže da lično ne vidi razlog da se nešto proširuje.

"Ima tendencija i predlog u komisiji za reformu pravosuđa da će se to izjednačiti. Imunitet za sudije znači da je oslobođen krivičnog gonjenja za mišljenje i glas prilikom donošenja odluke, osim ukoliko se ne radi o krivičnom delu kršenja zakona od strane sudija", rekao je Milojević.

Upućeni ističu da je preporuka Venecijanske komisije da nosioci, pre svega političkih funkcija, u nestabilnim demokratijama treba da imaju imunitet i za dela koja nemaju veze sa obavljanjem dužnosti, naravno samo dok im traje mandat.

Izvor: Vebsajt RTS, Tamara Tankosić, 08.11.2016.
Naslov: Redakcija