Zastava Bosne i Hercegovine

OCENA ZAKONITOSTI I USTAVNOSTI: OBUSTAVLJENO IZVRšENJE POJEDINAčNOG AKTA ILI RADNJE PREDUZETE NA OSNOVU ODREDABA čLANA 20. ZAKONA O NAčINU ODREđIVANJA MAKSIMALNOG BROJA ZAPOSLENIH U JAVNOM SEKTORU. ODBAčENA INICIJATIVA ZA OCENU USTAVNOSTI ODREDBE čLANA 80. ZAKONA O UDRUżENJIMA. POJEDINE ODREDBE STATUTA GRADA BEOGRADA, GRADSKE OPšTINE OBRENOVAC, ODLUKE O MESNOJ SAMOUPRAVI NISU U SAGLASNOSTI SA USTAVOM I ZAKONOM


Ustavni sud, na sednicama održanim 8. oktobra 2015. godine, kojima je predsedavala Vesna Ilić Prelić, predsednica Ustavnog suda, doneo je odluku u predmetima ocene ustavnosti i zakonitosti opštih pravnih akata:

- odredbe člana 47. stav 4. i člana 81. stav 6. u delu koji glasi: "i zamenik predsednika…" Statuta grada Beograda ("Sl. list grada Beograda", br. 39/2008, 6/2010 i 23/2013) i odredbe člana 46. stav 4. Statuta gradske opštine Obrenovac ("Sl. list grada Beograda", br. 44/2008), nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) i zakonom. Sud je odbio zahtev da se zastane sa postupkom za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti navedenih akata.

- utvrdio da odredbe čl. 29. do 54. Odluke o mesnoj samoupravi ("Sl. list opštine Negotin", br. 3/2006 i 4/2007), nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) i zakonom. Sud je odbacio inicijativu za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o raspisivanju izbora za članove Saveta Mesne zajednice Popovica ("Sl. list opštine Negotin", br. 18/2011).

- odbacio inicijativu za ocenu ustavnosti odredbe člana 80. Zakona o udruženjima ("Sl. glasnik RS", br. 51/2009 i 99/2011 - dr. zakoni).

- obustavio izvršenje pojedinačnog akta ili radnje preduzete na osnovu odredaba člana 20. Zakona o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru ("Sl. glasnik RS", br. 68/2015).

Povodom zajedničkog predloga ovlašćenih predlagača, kojim je pred Ustavnim sudom pokrenut postupak za ocenu ustavnosti odredaba člana 20. Zakona o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru ("Sl. glasnik RS", br. 68/2015), Ustavni sud je doneo rešenje kojim se obustavlja izvršenje pojedinačnih akata koji bi bili doneti na osnovu spornih zakonskih odredaba.

Analizirajući osporene odredbe u kontekstu zakona kojima se, sa jedne strane, uređuje radnopravni status zaposlenih u javnom sektoru i, sa druge strane, zakona kojim se uređuje sticanje prava na starosnu penziju, Ustavni sud je utvrdio da se odredbama člana 20. osporenog Zakona uređuje institut prestanka radnog odnosa po sili zakona, kao jedan od načina smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, da je osnov prestanka radnog odnosa u ovom slučaju ispunjenje uslova za starosnu penziju i da po ovom osnovu radni odnos može da prestane samo ženama, a ne i muškarcima zaposlenim u javnom sektoru, navodi se u saopštenju.

Zato je Sud ocenio da je propisivanje zakonskog osnova za prestanak radnog odnosa zbog navršenja određenih godina života, koje se odnosi samo na žene i kojim se, indirektno, jedno zakonsko pravo (pravo na starosnu penziju pod povoljnijim uslovima u pogledu navršenih godina života) pretvara u osnov prestanka radnog odnosa, sporno sa stanovišta Ustavom garantovane zabrane diskriminacije po osnovu pola, a posredno i sa stanovišta Ustavom zajemčene dostupnosti svih radnih mesta svima pod jednakim uslovima, dodaje se u saopštenju.

Prema Zakonu o Ustavnom sudu ("Sl. glasnik RS", br. 109/2007, 99/2011, 18/2013 - odluka US i 40/2015 - dr. zakon), Sud može obustaviti od izvršenja pojedinačni akt koji je donet ili radnju koja je preduzeta na osnovu opšteg akta čija se ustavnost ili zakonitost ocenjuje, ako bi njihovim izvršavanjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posledice, navodi se u saopštenju.

Imajući u vidu da početak primene člana 20. Zakona ima za posledicu utvrđivanje prestanka radnog odnosa licima koja ispunjavaju uslove predviđene ovim odredbama, te da mere racionalizacije broja zaposlenih u javnom sektoru podrazumevaju ukidanje pojedinih radnih mesta ili smanjenje broja zaposlenih u subjektima na koje se Zakon primenjuje, Ustavni sud je ocenio da ove okolnosti predstavljaju neotklonjive štetne posedice za lica na koja bi se sporne odredbe primenile i da zato postoje opravdani razlozi da se, do donošenja konačne odluke o spornim pitanjima, obustave od izvršenja pojedinačni akti koji bi bili doneti na osnovu tih odredaba, zaključuje se u saopštenju Ustavnog suda.

Izvor: Vebsajt Ustavni sud, 08.10.2015.
Naslov: Redakcija