Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

OCENA USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI: INSTITUT ZA UPOREDNO PRAVO PODNEO USTAVNOM SUDU INICIJATIVU ZA OCENU USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI PRAVILNIKA O POSTUPKU, NAčINU VREDNOVANJA I KVANTITATIVNOM ISKAZIVANJU NAUčNOISTRAžIVAčKIH REZULTATA ISTRAžIVAčA


Institut za uporedno pravo podneo je Ustavnom sudu Inicijativu za ocenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o postupku, načinu vrednovanja i kvantitativnom iskazivanju naučnoistraživačkih rezultata istraživača ("Sl. glasnik RS", br. 24/2016 - dalje: Pravilnik).

Institut od Ustavnog suda očekuje da utvrdi da li je pomenuti Pravilnik, po kome se neko bira u naučna zvanja, u skladu sa Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) i Zakonom o naučnoistraživačkoj delatnosti ("Sl. glasnik RS", br. 110/2005, 50/2006 - ispr., 18/2010 i 112/2015).

Do konačne odluke Ustavnog suda o ustavnosti Pravilnika Institut za uporedno pravo će tražiti od Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja privremenu meru zabrane Pravilnika. Navode i da Institut neće raditi po njemu, jer primena Pravilnika može da skupo da košta državu, koja će za to plaćati penale.

Iz Instituta su razloge zbog kojih se Pravilnik smatra neustavnim i nezakonitim podelili u dve grupe - formalne i praktične.

Formalni razlozi su što u izradi nije traženo mišljenje Nacionalnog saveta čime je narušena demokratičnost procedure donošenja. Pravilnik sadrži niz odredbi kojima se uređuju uslovi za izbor u naučna zvanja, kriterijume koji nemaju naučni karakter, nepravilnosti u formiranju naučnih kadrova, broja koautorskih radova, nezakonitost odredbi o preskakanju zvanja ili ubrzanom napredovanju i niz drugih nepravilnosti.

Kao najproblematičnija odredba Pravilnika navodi se retroaktivnost zbog koje mnogi mladi naučnici i ne pokreću izbor za određena zvanja.

U Pravilniku postoje kriterijumi koji nisu postojali ranije, poput dodatnog bodovanja radova, poglavlja u radovima od međunarodnog značaja, traženje tehničkih rešenja koja se primenjuju u inostranstvu.

Ustavni sud nema zakonski rok u kojem mora da odluči o podnetoj inicijativi.

Inicijativu su podržali i Balkanološki institut, Institut za srpski jezik SANU, Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Muzikološki institut SANU, Etnografski institut SANU, Institut za političke studije, Institut za međunarodnu politiku i privredu i Sindikat naučnih radnika Srbije.

Prema osporavanom Pravilniku, istaknuta monografija međunarodnog značaja u svim oblastima nauke vredi 14 bodova, dok istaknuta monografija domaćeg značaja vredi dvostruko manje, odnosno sedam bodova.

Jedna od osnovnih zamerki, kako kažu podnosioci inicijative, jeste ta da je dosadašnji Pravilnik predviđao jedne kriterijume za izbor i napredovanje u određena zvanja, po kojima su se naučnici pripremali i po četiri-pet godina, a odjedanput, kažu, Pravilnik primenjuje nove kriterijume na koje se naučnici nisu pripremali, što znači da se nova merila primenjuju retroaktivno.

Direktor Instituta za uporedno pravo dr Jovan Ćirić kaže da Pravilnik propisuje i da se kriterijumi za izbor u zvanja mogu menjati na zahtev Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

– Nonsens je da se pravila menjaju u toku postupka. Osim toga, Pravilnik nije prošao verifikaciju Nacionalnog saveta za nauku, a to je obaveza koja proističe iz Zakona o naučnoistraživačkoj delatnosti – kaže dr Ćirić.

U elemente za kvalitativnu ocenu u Pravilniku je uvršten i doprinos kandidata u mentorskom radu. Praktično, nečije napredovanje ne zavisi od njegovog rada i rezultata, već od toga da li će ga kolege sa fakulteta pustiti da bude mentor, kao i od toga da li će mladi doktorand baš njega izabrati za mentora. To, smatraju podnosioci inicijative, nije logično, a ni pravedno.

Podnosioci inicijative se pitaju i da li su neke "male" oblasti, kao što je etnomuzikologija, gde nema mnogo zainteresovanih doktoranada, osuđene na izumiranje jer će u tim oblastima biti onemogućeno napredovanje u viša zvanja.

Sporni Pravilnik, objašnjavaju podnosioci inicijative, predviđa da kandidat za napredovanje mora da bude samostalan u svom radu i da zasnuje novu naučnu problematiku. Ćirić se pita šta je to problematika u pravnoj i naučnoj terminologiji. Podnosioci inicijative navode da u našoj zemlji ima 2.000 naučnih saradnika, a potom postavljaju pitanje da li to znači da ima isto toliko naučnih problematika.

U Pravilniku postoji još čitav niz problematičnih rešenja, koja, pre svega, mlade naučnike onemogućavaju u radu i napredovanju, smatraju podnosioci inicijative. Osim toga, oni ističu da su odredbe o vrednovanju naučnog rada pisanog i objavljenog na srpskom jeziku diskriminatorske, jer favorizuju ono što je objavljeno u inostranstvu.

Izvor: Vebsajt Blic i Politika, 07.09.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija