Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PRIVREDNICI TRAŽE DA DRŽAVA SMANJI POREZE I DOPRINOSE NA ZARADE NA 40 ODSTO: PRIHODI KOJI BI SE TIM POTEZOM IZGUBILI MOGLI BI SE NADOKNADITI POVEćANJEM DRUGIH PRIHODA, RECIMO, VEćOM STOPOM POREZA NA DODATU VREDNOST


Plaćanje poreza i doprinosa na zarade poslodavcima pada teže nego isplata samih zarada. Zato malo-malo pa udruženja poslodavaca ili menadžera pokrenu akciju da se ta zahvatanja smanje. Najnovija nije prošla nezapaženo: obećanje da će tako biti stiglo je i od ministra privrede, Željka Sertića. On je obećao da će ti nameti biti smanjeni, ali da se to neće dogoditi odjednom već u naredne dve-tri godine.

Kako sada stoje stvari u toj oblasti i šta je realno očekivati? Poslodavci, i veliki i mali, obećavaju da će, ukoliko dođe do smanjenja na tom nivou, moći da otvore više radnih mesta. S obzirom na to da je u Srbiji nezaposlenost jedan od gorućih problema, niži nameti bi svakako dobro došli. Ali, od lepe ideje do još lepše prakse put nije ni lak ni brz.

Unija poslodavaca Vojvodine je krajem maja održala Skupštinu i napravili su spisak zahteva i ideja za novu Vladu Republike Srbije. Jedan od zahteva je smanjenje opterećenja na zarade na 40 odsto. Sada se porezi i doprinosi, zavisno od visine zarade, kreću od 63 do 68 odsto.

O tome koliko bi poslodavcima odgovarala nova politika u toj oblasti sekretar Unije poslodavaca Vojvodine, Branislav Đukić kaže:

Samo smanjenje nameta ne zarade odmah bi dalo rezultate. Imamo mnogo radnika koji su zaposleni u sivoj zoni. Uz manja zahvtanja, većina poslodavca bi deo njih redovno prijavila i tako odmah i zvanično zbrinula deo nezaposlenih. Poznato je da u Srbiji ima dosta i samozapošljavanja, takođe u ilegalnim kanalima. Kada bi se smanjila zahvatanja na plate, i ti ljudi bi prijavili sebe i svoj biznis, recimo frizerski ili krojački salon – ističe on.

Tako bi, osim dela finansijskih obaveza vezanih za plate, država ubrala i druge poreze ili takse vezane za njih.

Pozivamo strane investitore da u Srbiju dođu zbog dobro obučene i jeftine radne snage. Svako ko se sprema da uloži, gleda naš poslovni ambijent i upoređuje naše uslove sa onima u regionu. Porezi i doprinosi na plate su jedan od parametara koji se stvaljaju pod lupu pre nego što se donese odluka. To su primetili u okruženju. Makedonija je nedavno snizila pomenuta zahvatanja baš na 40 odsto, koliko traže i naši poslovni ljudi. Koliko će to privući strane ulagače iz dalekih zemalja tek će se videti, ali ulagači iz Srbije su, po Đukićevim rečima, već zainteresovani za to da deo poslovanja premeste ili prošire u Makedoniju. Ta opcija se sve ozbiljnije razmatra.

O tome da li našom poreskom politikom vezanom za plate odbijamo strane investiore konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević kaže:

Naš poreski sistem je zastareo, to je više problem za strane ulagače nego samo nameti na plate. Tu je potrebna nova politika i novi propisi. Smanjenje poreza i doprinosa na plate dvadesetak odsto nije nemoguća misija. Prihodi koji bi se tim potezom izgubili mogli bi se nadoknaditi povećanjem drugih prihoda, recimo, većom stopom poreza na dodatu vrednost. Bar dok ne dobijemo rezultate od smanjenja – objašnjava on.

O tome da su nameti na plate često preteški govore nam i prvi rezultati o reprogramu starih poreskih dugova i plaćanju na rate za one čija dugovanja nisu prešla dva miliona dinara. Po broju podnesaka preduzetnici su na drugom mestu sa 10.139 zahteva. Podaci Poreske uprave Srbije govore da se najviše traži reprogramiranje i otplata na rate obaveza vezanih za porez na prihod, a odmah na drugom mestu je odlaganje plaćanja duga za doprinose za socijalno osiguranje. S obzirom na to da akcija traje do 4. jula 2016. godine, izvesno je da će se javiti još kandidata iz sfere preduzetništva.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, D. Vujošević, 07.06.2016.
Naslov: Redakcija