Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ODLUKA O ODREĐIVANJU POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA ZA KOJE SE PLAĆA POSEBNA DAŽBINA PRI UVOZU I UTVRĐIVANJU IZNOSA POSEBNE DAŽBINE: ODLUKA SE PRIMENJUJE DO 30. JUNA 2016. GODINE. MLEKARI TRAżE DA SE VAżENJE PRELEVMANA NA UVOZ MLEKA I MLEčNIH PROIZVODA IZ ZEMALJA EU PRODUżI I NAKON TOG DATUMA


Predstavnici mlekarske industrije Srbije zatražili su da se uvozne takse, to jest prelevmani na uvoz mleka i mlečnih proizvoda iz zemalja Evropske unije zadrže i nakon 30. juna 2016. godine da bi se očuvala domaća sirovinska baza i pronašao održiv model očuvanja primarne proizvodnje mleka.

Vlada Republike Srbije uvela je u junu 2015. godine prelevmane za mleko u iznosu od 10 do 20 dinara po litru, kao i za kiselo-mlečne proizvode (od 10 do 30 dinara).

Odlukom o izmenama Odluke o određivanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za koje se plaća posebna dažbina pri uvozu i utvrđivanju iznosa posebne dažbine ("Sl. glasnik RS", br. 113/2015) od 30. decembra 2015. godine zaštitne mere su produžene, taksama je tom prilikom obuhvaćeno i svinjsko meso, ali su zaštitne mere skinute sa određene vrste pavlake. Takođe, iznos na uvoz maslaca za maloprodaju smanjen je sa 125 dinara po kilogramu na 70 dinara, a povećan sa 130 na 150 dinara po kilogramu za sireve koji su se najviše uvozili u 2015. godini (recimo gauda). Taksa na uvoz svinja za klanje tada je povećana s 10 na 15 dinara za kilogram, a uvedena je i zaštitna mera za svinjsko meso i klanične proizvode od tog mesa.

Jedinstven stav mlekarske industrije je da je neophodno zadržati postojeći režim zaštitnih mera. Gubitak domaće sirovinske baze mlekarske industrije stvara mogućnost da domaće tržište postane zavisno od uvoza mleka i mlečnih proizvoda, koji učestvuju u vrednosti minimalne potrošačke korpe sa oko 8,82 odsto, a prosečne sa 7,02 odsto. Rast cena mleka u inostranstvu imao bi direktan uticaj na povećanje troškova života u Srbiji, ocenili su predstavnici domaće mlekarske industrije.

Udeo stočarstva u vrednosnoj strukturi poljoprivredne proizvodnje iznosi oko 33,1 odsto, što je veoma malo s obzirom na raspoložive zemljišne površine. Smanjenje stočnog fonda utiče i na smanjenje broja zaposlenih na farmama koje proizvode sirovo mleko. Negativan efekat, osim manjka radne snage, ogleda se i u padu broja stanovnika i nepovoljnom prirodnom priraštaju u tim regionima.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, E. Dn., 07.06.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija