Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O BANKAMA: BANKARSKOM TAJNOM SMATRAJU SE PODACI KOJI SU POZNATI BANCI, A ODNOSE SE NA LIčNE PODATKE, FINANSIJSKO STANJE I TRANSAKCIJE, KAO I NA VLASNIšTVO ILI POSLOVNE VEZE KLIJENATA TE ILI DRUGE BANKE, PODACI O STANJU I PROMETU NA INDIVIDUALNIM DEPOZITNIM RAčUNIMA, DRUGI PODACI DO KOJIH BANKA DOđE U POSLOVANJU SA KLIJENTIMA


Iako na Zapadu šalterski radnik banke ne može da ima uvid u stanje na računu klijenta, u Srbiji to nije slučaj. Bankar tamo može da proveri da li određena transakcija može da prođe, ali ne i da zna sa koliko para korisnik usluge raspolaže. Kod nas je uobičajeno da svaki službenik na šalteru banke ima uvid u stanje i promet na tekućem računu građana, čija pisana saglasnost za to nije potrebna. Upravo su se na toj prvoj liniji događale i zloupotrebe i "misteriozno" je nestajao novac. Propisi kažu da šalterski bankar može da proverava stanje na računu, jer drugačije ne bi mogao da obavalja većinu svog posla, ali postoje klijenti, posebno oni imućni, čiji računi su "nevidljivi" bankarima iza šaltera.

Svi vlasnici računa, čak i oni sa manjim primanjima, mogu da zahtevaju od svoje matične banke da samo jedan službenik ima informaciju o njihovom prometu na tekućem računu.

- Da bi pružile adekvatnu uslugu, banke moraju da raspolažu kompletnim informacijama o klijentu, ali treba imati u vidu da nemaju svi zaposleni banke uvid u finansije klijenta. Pristup tim informacijama je jasno definisan procedurama i zavisi od prirode posla koji službenik obavlja. Postoje određeni klijenti za koje nije "vidljivo" stanje na računu čak ni za radnike koji obavljaju isplate i uplate - kažu u jednoj od banaka.

Bankarski službenik je u obavezi da klijentu da informaciju o svim promenama na računu, te bi zbog toga trebalo da ima uvid u njegov tekući račun. Osim toga, uloga bankarskog savetnika je i da klijentima daje finansijske savete i ponudi asistenciju u upravljanju sredstvima, pri čemu je uvid u lične finansije neophodni preduslov.

- Važno je naglasiti da su svi zaposleni banke, u skladu sa Zakonom o bankama ("Sl. glasnik RS", br. 107/2005, 91/2010 i 14/2015), ali i u skladu sa kodeksom ponašanja zaposlenih u banci, u obavezi da poštuju pravila o poverljivosti informacija o klijentima kao poslovnu tajnu i zabranjeno im je da ih na bilo koji način komuniciraju. To se ne odnosi samo na podatke o finansijskom stanju, već i na podatke o ličnosti, o osiguranju i o zdravstvenom stanju klijenta - navode iz jedene od banaka.

Digitalizacijom mnogih procesa, pa tako i upravljanjem sredstvima na računu upotrebom mobilnih telefona i računara, mnoge usluge klijenti već danas obavljaju sami: uvid u stanje na računu, plaćanje usluga i slično, gotovina se podiže na bankomatima, te se polako gubi potreba da zaposleni na šalterima imaju uvid u stanje na računima klijenata. Oni polako postaju finansijski savetnici koji pomažu klijentima da odaberu najprimereniji proizvod i uslugu banke koja će odgovoriti njihovim finansijskim potrebama.

Izvor: Vebsajt Novosti, S. Moravčević, 05.05.2016.
Naslov: Redakcija