Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O INSPEKCIJSKOM NADZORU: Od početka primene Zakona urađeno je 350.000 inspekcijskih nadzora. Tokom 2017. godine trebalo bi da ovim Zakonom bude usklađeno 150 drugih zakona, a u planu je početak realizacije platforme e-inspektor, i to najpre za Tržišnu, Inspekciju rada, Upravnu i Poresku inspekciju


Više od dve trećine privrednika u Srbiji ocenjuje da je obim sive ekonomije poslednju godinu smanjen, ali isto toliko njih ne bi prijavilo nelojalnu konkurenciju iako su se izjasnili da svaka treća firma u njihovom sektoru posluje u sivoj zoni, pokazalo je istraživanje NALED-a.

Najviše firmi u sivoj ekonomiji radi u građevinarstvu, trgovini, advokaturi i ugostiteljstvu, smatra 250 domaćih poslodavaca koji su učestovali u anketi, a nelojalna konkurencija im smeta najviše zbog toga što obara cene na tržištu, onemogućava ulaganja u tehnološki razvoj i zato što znatno utiče na smanjenje prometa.

Po rečima istraživača Vojislava Mihailovića, gotovo tri četvrtine ispitanika reklo je da je poslovanje konkurencije u sivoj zoni neopravdano, dok više od četvrtine misli da je ono barem donekle opravdano. No, uprkos takvom stavu, dodao je Mihailović, čak 61 odsto privrednika ne bi prijavilo firmu koja posluje nelegalno, čak i ako im one nanose štetu, što je problem koji država mora da reši u godini koju je proglasila za Godinu borbe protiv sive ekonomije.

Istovremeno, građani na sivu ekonomiju gledaju drugačije i smatraju da se ona mora zaustaviti. Pri tom, građani u većini slučajeva sivu ekonomiju povezuju sa neprijavljenim radnicima, odnosno "radom na crno", ali i izbegavanjem poslodavaca da plaćaju poreze.

Poslodavci koji su učestovali u istraživanju najviše poverenja imaju u Agenciju za privredne registre, zatim Narodnu banku Srbije i Poresku upravu, dok su na dnu lestvice privredni sudovi, Narodna skupština Republike Srbije i Komisija za zaštitu konkurencije.

Kao najzastupljeniji oblik sive ekonomije poslodavci u 43 odsto slučajeva navode izbegavanje plaćanja poreza i doprinosa na zarade, a 39 odsto izbegavanje plaćanja PDV-a. Kao glavne uzroke sive ekonomije poslodavci vide visoke poreze i doprinose na zaradu – njih 62 odsto, parafiskalne namete i nepredvidive takse i naknade –52 odsto, nedostatak novca i povoljnih kredita za usluge – 44 odsto, a korupciju državnih službenika – 40 odsto.

Prema rečima državnog sekretara u Ministarstvu državne uprave i samouprave, Željka Ožegovića, borba protiv sive ekonomije nije počela sa nagradnom igrom, kako se to sad predstavlja, već usvajanjem Zakona o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015 - dalje: Zakon) pre dve godine.

U prethodne dve godine registrovano je 34.000 osoba koje su radile na crno, od početka primene Zakona urađeno je 350.000 inspekcijskih nadzora – rekao je Ožegović. – 2017. godine trebalo bi da sa njim uskladimo i 150 drugih zakona, a u planu je početak realizacije platforme e-inspektor, i to najpre za Tržišnu, Inspekciju rada, Upravnu i Poresku inspekciju.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, Lj. Malešević, 07.03.2017.
Naslov: Redakcija