Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG PRAVILNIKA O KATEGORIZACIJI I RANGIRANJU NAUČNIH ČASOPISA - TEKST PROPISA


PREDLOG PRAVILNIKA O KATEGORIZACIJI I RANGIRANJU NAUČNIH ČASOPISA

Predmet Pravilnika

Član 1.

Ovim pravilnikom utvrđuju se definicije naučnog časopisa, rangiranje, kategorizacija, postupak utvrđivanja liste kategorizacije, uređivanje naučnih časopisa i njihovo odlaganje u Repozitorijum, kao i drugi elementi od značaja za kategorizaciju i rangiranje časopisa.

Definicije

Član 2.

Naučni časopis je časopis koji objavljuje rezultate naučnoistraživačkog rada.

Međunarodni naučni časopis je časopis koji je referisan u međunarodnoj citatnoj bazi Journal Citation Report (u daljem tekstu: JCR) i Web of Science - Science Citation Index Expanded, Social Science Citation Index, Arts and Humanities Citation Index (u daljem tekstu: WoS). U oblasti društvenih i humanističkih nauka, osim časopisa u gore referisanim bazama, međunarodni časopis je i časopis referisan u međunarodnoj bazi SCImago Journal Rank (u daljem tekstu: SJR).

Nacionalni naučni časopis je časopis koji nije referisan u međunarodnim bazama navedenim u stavu 2. ovog člana. Nacionalni naučni časopis u smislu ovog pravilnika može biti časopis domaćeg ili inostranog izdavača.

Naučni časopis domaćeg izdavača u smislu ovog pravilnika je periodična publikacija izdavača čije je sedište na teritoriji Republike Srbije koji ispunjava Kriterijume za uređivanje naučnih časopisa, koji su odštampani uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni deo (Prilog 1).

Naučni časopis inostranog izdavača u smislu ovog pravilnika je periodična publikacija izdavača čije je sedište izvan teritorije Republike Srbije koji ispunjava Kriterijume za uređivanje naučnih časopisa.

Naučni časopisi domaćeg izdavača

Član 3.

U postupku bibliometrijske analize, status naučnog časopisa utvrđuje se na način i pod uslovima utvrđenim Kriterijumima za uređivanje naučnih časopisa.

Postupku analize podvrgavaju se svi naučni časopisi domaćeg izdavača, novopokrenuti ili časopisi čije izdavanje je obnovljeno, a koji su zainteresovani za kategorizaciju i referisanje u Nacionalnom indeksu. Postupak ocenjivanja pokreće se činom polaganja svezaka u Repozitorijum Narodne biblioteke Srbije (u daljem tekstu: Repozitorijum).

Praćenje časopisa za potrebe postupka ocenjivanja traje dve kalendarske godine. Časopisi koji nakon toga zadovolje zahteve, referišu se u Nacionalnom indeksu dopunskih godinu dana, a po isteku tog perioda, rangiraju se i kategorizuju.

Časopisi iz stava 3. ovog člana, a koji ispunjavaju zahteve iz Kriterijumima za uređivanje naučnih časopisa, nakon godinu dana dobijaju kategoriju u skladu sa članom 6. ovog pravilnika.

Analiza za časopise koji te zahteve ne zadovolje, daje se u opisnom obliku, kratkim navođenjem zahteva koji nisu ispunjeni iz Kriterijuma za uređivanje naučnih časopisa.

Bibliometrijsku analizu domaćih časopisa vrši ustanova ili organizacija koju ovlasti ministarstvo nadležno za naučnoistraživačku delatnost (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Oblik izdanja časopisa (štampani, elektronski dostupan ili paralelno oba oblika izdanja) ne utiče na odluku o naučnom statusu časopisa.

Rangiranje

Član 4.

Pokazatelji za rangiranje međunarodnog naučnog časopisa određeni su od strane izdavača indeksnih baza navedenih u članu 2. ovog pravilnika.

Pokazatelji za rangiranje naučnih časopisa domaćih izdavača odabiraju se tako da podstiču vrednovanje u cilju povećanja međunarodne uključenosti, relevantnosti i uticajnosti tih časopisa i naučnih rezultata.

Naučni časopisi domaćeg izdavača se podvrgavaju bibliometrijskoj analizi, koja je osnova za rangiranje časopisa i koja uključuje sledeće pokazatelje bibliometrijskog kvaliteta: ukupan broj citata u WoS-u, (ili impakt faktor), udeo radova na svetskim jezicima, udeo inostranih autora, udeo časopisnih referenci, udeo referenci na stranim jezicima, udeo inostranih recenzenata i drugih pokazatelja bibliometrijskog kvaliteta koji se odnose na opremljenost člankaka, naučni i etički integritet, transparentnost uređivanja itd.

Bliže bibliometrijske pokazatelje utvrdiće Ministarstvo, na predlog Komisije iz člana 8. ovog pravilnika, u saradnji sa izabranom ustanovom ili organizacijom, a koji su dostupni naučnoj javnosti u bibliometrijskoj analizi.

U naučnoj disciplini jezika i književnosti, pored udela radova na svetskim jezicima, uvažavaće se i udeo radova na slovenskim jezicima, kao i na drugim jezicima raširene upotrebe u međunarodnoj komunikaciji u datoj naučnoj disciplini.

Časopisi se rangiraju unutar naučnih disciplina definisanih u Prilogu 2, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Časopis može biti razvrstan u više srodnih naučnih disciplina. Časopisu razvrstanom u dve ili više naučnih oblasti, a kome su dodeljene različite kategorije unutar različitih oblasti, iste se prihvataju za svaku disciplinu ponaosob.

Kategorizacija

Član 5.

Kategorija je merilo uticajnosti časopisa. Kategorizacija se vrši jednom godišnje. Kao mera uticajnosti časopisa koristi se prosečan broj citata primljenih tokom tekuće godine za radove objavljene u prethodne dve godine - Impakt faktor dva (u daljem tekstu: IF2).

Kategorija međunarodnih časopisa određuje se na osnovu uticajnosti ostvarene u JCR, na osnovu referisanja u WoS-u, a u oblasti društvenih i humanističkih nauka i na osnovu referisanja u SJR. Kao neposredna osnova za određivanje kategorije uzima se rang časopisa u okviru naučne oblasti prema godišnjem izdanju JCR. Časopisi referisani u WoS-u, a kojima se ne utvrđuje impakt faktor u JCR (Arts and Humanities Citation Index) ostvaruju kategoriju M23, a časopisi koji su referisani u SJR i označeni kao Q1 ostvaruju kategoriju M23, a označeni kao Q2 i Q3 ostvaruju kategoriju M24.

Naučni časopisi domaćeg izdavača koji se ne nalaze u indeksnim bazama iz člana 2. ovog pravilnika, kategorizuju se na osnovu parametara bibliometrijskog kvaliteta ostvarenog u Nacionalnom indeksu.

Član 6.

Naučni časopisi se razvrstavaju u kategorije određene na sledeći način:

Kategorija

Naziv kategorije

Definicija kategorije naučnog časopisa

naučnog

naučnog časopisa

 

časopisa

 

 

 

 

M21a

Međunarodni

časopis

Časopis koji je prema IF2 rangiran u JCR u

 

izuzetnih vrednosti

svojoj oblasti nauka među prvih 10%

 

 

 

 

časopisa.

M21

Vrhunski

međunarodni

Časopis koji je prema IF2 rangiran u JCR u

 

časopis

 

 

svojoj oblasti nauka među prvih 30%

 

 

 

 

časopisa.

M22

Istaknuti

međunarodni

Časopis koji je prema IF2 rangiran u JCR u

 

časopis

 

 

svojoj oblasti nauka između prvih 30 % i

 

 

 

 

60% časopisa.

M23

Međunarodni časopis

Časopis koji se nalazi na popisu JCR, ali

 

 

 

 

prema IF2 nije u svojoj oblasti nauka

 

 

 

 

rangiran među prvih 60% časopisa. U

 

 

 

 

oblasti društveno-humanističkih nauka i

 

 

 

 

časopisi koji se nalaze u WoS-u, a nemaju

 

 

 

 

IF, kao i časopisi označeni kao Q1 u SJR.

M24

Nacionalni časopis

Časopis koji se prema bibliometrijskim

 

međunarodnog značaja

pokazateljima Nacionalnog indeksa u svojoj

 

 

 

 

oblasti nauka nalazi u prvih 5%, a u oblasti

 

 

 

 

društveno-humanističkih nauka i časopisi

 

 

 

 

označeni kao kao Q2 i Q3 u SJR.

M51

Vrhunski časopis

Časopis koji se prema bibliometrijskim

 

nacionalnog značaja

pokazateljima Nacionalnog indeksa u svojoj

 

 

 

 

oblasti nauka nalazi u prvih 30%.

 

 

 

 

 

 

M52

Istaknuti nacionalni

Časopis koji se prema bibliometrijskim

 

časopis

pokazateljima u svojoj oblasti nauka nalazi

 

 

između prvih 30% i 60% časopisa.

M53

Nacionalni

Časopis koji prema bibliometrijskim

 

časopis

pokazateljima Nacionalnog indeksa u svojoj

 

 

oblasti nauka nije u prvih 60% časopisa.

M54

Domaći novopokrenuti

Časopis koji je referisan u nacionalnom

 

naučni

indeksu Nacionalnog indeksa, a koji je

 

časopis

zadovoljio zahteve iz Kriterijuma za

 

 

uređivanje naučnih časopisa.

Član 7.

Ukoliko naučni časopis bude označen kao: "Suspendovan sa liste JCR" (Title suppressions ili dropped), isti neće biti kategorizovan za tu godinu.

Ukoliko naučni časopis bude označen kao: "Pseudo časopis", prema Kodeksu ponašanja u naučnoistraživačkom radu, donetom u skladu sa propisima o naučnoistraživačkoj delatnosti, isti neće biti kategorizovan, odnosno automatski se briše sa liste kategorizovanih časopisa.

Naučni časopis domaćeg izdavača može biti suspendovani iz Nacionalnog indeksa, odlukom Ministarstva, a na predlog ustanove ili organizacije iz člana 3. stav 6. ovog pravilnika, po prethodno pribavljenom mišljenju Komisije iz člana 9. ovog pravilnika.

Komisija za utvrđivanje predloga godišnje liste kategorisanih časopisa

Član 8.

Radi sprovođenja postupka utvrđivanja godišnje liste kategorisanih časopisa, ministar nadležan za naučnoistraživačku delatnost (u daljem tekstu: ministar) obrazuje Komisiju za utvrđivanje predloga godišnje liste kategorisanih časopisa (u daljem tekstu: Komisija), vodeći računa o zastupljenosti oblasti nauka.

Članove Komisije imenuje ministar, tako što svaki matični naučni odbor predlaže svog predstavnika, iz reda članova matičnog naučnog odbora. Predsednika Komisije ministar imenuje iz reda članova koje su predložili matični naučni odbori. Prilikom imenovanja članova Komisije vodi se računa o ravnomernoj zastupljenosti naučnih oblasti i o rodnoj ravnopravnosti.

Komisija donosi poslovnik o svom radu.

Stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije, obavlja Ministarstvo.

Postupak kategorizacije

Član 9.

Na osnovu Izveštaja o bibliometrijskoj analizi naučnih časopisa prema volumenu iz prethodne godine, matični naučni odbori, obrazovani u skladu sa zakonom kojim se uređuje naučnoistraživačka delatnost, sačinjavaju Predlog liste kategorizacije naučnih časopisa, koji najkasnije do 30. aprila tekuće godine dostavljaju Komisiji, preko Ministarstva.

U okviru pojedinih naučnih disciplina u slučajvima nepostojanja časopisa koji ispunjava uslove za kategoriju M24, matični naučni odbori mogu da predlaže Komisiji da se časopis iz kategorije M51 za datu disciplinu prevede u kategoriju M24.

Predlog liste kategorizacije naučnih časopisa matičnih naučnih odbora, u slučaju razlika u odnosu na Izveštaj o bibliometrijskoj analizi, mora da sadrži obrazloženje.

Komisija razmatra Predlog liste kategorizacije naučnih časopisa i podnosi Ministarstvu obrazložen predlog Konačne godišnje liste kategorizacije naučnih časopisa, najkasnije do 31. maja tekuće godine.

Ministarstvo utvrđuje godišnju Listu kategorizacije naučnih časopisa, koja se objavljuje na internet stranici Ministarstva.

Repozitorijum

Član 10.

Repozitorijum je elektronska arhiva časopisa u vidu svezaka punog teksta. Izdavač je dužan da elektronsku verziju položi u repozitorijum do kraja tekuće godine. Polaganje svezaka u Repozitorijum vrši se radi postupka bibliometrijske analize, kao i za potrebe kategorizacije i rangiranja. Pun tekst radova iz Repozitorijuma može se preuzimati za potrebe iz ovog člana samo uz pisanu saglasnost izdavača.

Član 11.

Repozitorijum održava Narodna biblioteka Srbije. Informacije o popunjenosti Repozitorijuma pojedinim sveskama, kao i datumu polaganja svezaka, moraju biti javno dostupne posredstvom odgovarajuće veb aplikacije. Datum prispeća u Repozitorijum uzima se kao pokazatelj redovnosti objavljivanja časopisa.

U Repozitorijum se polaže elektronska verzija svake objavljene sveske. Položena verzija mora u svemu biti verna originalu, uključujući i paginaciju radova. Polaganje se vrši u formatu koji propisuje Narodna biblioteka Srbije.

Ako se časopis izdaje u štampanom obliku, u Repozitorijum se takođe dostavlja i jedan primerak štampane verzije časopisa. Dostava u štampanoj verziji ne oslobađa izdavača obaveze da Narodnoj biblioteci Srbije dostavi obavezni primerak.

Časopisi koji ne polažu, odnosno ne dostavljaju svoje sveske u Repozitorijum, ne mogu biti kategorizovani.

Dostupnost podataka o kategorizaciji i rangiranju časopisa

Član 12.

Kategorizuja i rangiranje međunarodnih naučnih časopisa, vidljiva je na portalu Narodne biblioteke Srbije.

Godišnja Lista kategorizacije naučnih časopisa, kao i bibliometrijski izveštaj koji sačinjava ustanova ili organizacija koju ovlasti Ministarstvo, vidljivi su na portalu Ministarstva.

Naučni časopisi inostranih izdavača koji nisu referisani u indeksim bazama

Član 13.

Kategorizacija naučnih časopisa inostranih izdavača koji nisu na referisani u bazama iz člana 2. ovog pravilnika, vrši se utvrđivanjem posebne Liste kategorizacije međunarodnih naučnih časopisa, shodno postupku iz člana 9. ovog pravilnika.

U postupku utvrđivanja liste kategorizovanih časopisa iz stava 1. ovog člana u odnosu na naučne oblasti, koje zbog prirode materije kojom se bave (npr. jezik, slavistika, književnost), nisu u odgovarajućoj meri zastupljene u navedenim indeksnim bazama, moguće je koristiti liste časopisa ustanovljene u cilju njihovog naučnog rangiranja, koje su prihvaćene i redovno se obnavljaju od odgovarajućih međunarodnih organizacija ili udruženja, za period ne duži od perioda do donošenja nove liste.

Naučni časopisi iz st. 1. i 2. ovog člana svrstavaju se u kategoriju M53.

Završne odredbe

Član 14.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjuje se za kategorizaciju i rangiranje naučnih časopisa za volumen 2016. godine.

PRILOG 1

KRITERIJUMI ZA UREĐIVANJE NAUČNIH ČASOPISA

I Naučni časopis

Naučni časopis (u daljem tekstu: časopis) treba da sadrži sledeće elemente:

Naslov časopisa

Naslov je po pravilu, trajna odrednica časopisa. Treba da što tačnije opisuje tematiku objavljivanih sadržaja. Ako tematika nije prepoznatljiva na osnovu naslova, časopis treba da ima podnaslov kojim se jasno određuje oblast nauke koje časopis obuhvata. Ako časopis izlazi u okviru serije, naslov obuhvata i naslov serije.

Časopis može imati skraćeni naslov i naslov na stranom jeziku. Ovi naslovi utvrđuju se i evidentiraju prilikom dodele ISSN-a. Skraćeni naslov se utvrđuje u skladu s odgovarajućim međunarodnim standardom. Prilikom prevoda naslova na strani jezik vodi se računa o tome da naslov ne bude istovetan naslovu nekog postojećeg inostranog časopisa.

Naslov časopisa menja se samo u slučaju preke potrebe. Promena se uvodi od prvog broja određenog godišta, s tim da se prethodni naslov na istaknutom mestu navodi najmanje još godinu dana.

Naslov časopisa ispisuje se uvek u istom tipografskom obliku, na istom mestu u svesci.

Međunarodni standardni broj serijske publikacije (ISSN)

Časopis ima ISSN kao trajnu i jednoznačnu oznaku, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izdavačka delatnost. Ako časopis ima paralelni elektronski oblik, dodeljuje mu se zaseban ISSN (e-ISSN). Narodna biblioteka Srbije dodeljuje nacionalni ISSN broj. ISSN se ispisuje na istaknutom mestu u svakoj objavljenoj svesci, po mogućstvu u gornjem desnom uglu korica.

Međunarodni standardni broj časopisa - UDK (Univerzalna decimalna klasifikacija)

UDK broj časopisa označava oblast i naučne discipline kojima se bavi časopis. UDK broj dodeljuje Narodna biblioteka Srbije. On se ispisuje na istaknutom mestu u svakoj objavljenoj svesci, najčešće uz ISSN broj.

Učestalost objavljivanja, označavanje svezaka i stranica

Broj svezaka koji se izdaje godišnje utvrđuje se prilikom dodele ISSN-a i CIP katalogizacije, po mogućstvu uz naznaku meseci objavljivanja, i navodi u svakoj svesci u impresumu ili na drugom istaknutom mestu.

Pravovremeno izdavanje svezaka u skladu s predviđenom periodičnošću je osnovna obaveza izdavača, odnosno uredništva. Izdavanje dvobroja može se smatrati redovnim izlaženjem u jednom volumenu, odnosno jednom u godinu dana. Promena periodičnosti mora se evidentirati obnavljanjem katalogizacije, tj. izradom novog kataloškog zapisa CIP.

Pravovremenost se prati i utvrđuje na osnovu datuma polaganja svake objavljene sveske časopisa u Repozitorijum Narodne biblioteke Srbije. Evidencija o polaganju javno je dostupna na Internetu.

Svi članci se objavljuju u okviru redovnih svezaka. Redovne sveske mogu biti tematskog karaktera. Vanredni, dopunski i specijalni brojevi mogu se smatrati sastavnim delom volumena časopisa, samo ukoliko su prošli proceduru predviđenu za redovno izdavanje časopisa.

Brojčane oznake volumena (godišta) časopisa treba da rastu kontinuirano. Kontinuitet se ne sme narušiti ni u slučaju prekida u izdavanju časopisa.

Sveske se označavaju redom prema predviđenoj dinamici izlaženja. Po pravilu, redni broj 1 dodeljuje se prvoj svesci svakog novog volumena. Sveske se označavaju po pravilu arapskim brojevima.

Brojčana oznaka strana počinje od prve strane teksta prvog članka i nastavlja se kroz sve priloge jednog volumena. Korice, naslovna strana, sadržaj i oglasi se ne ostraničavaju.

Izdavač časopisa

Izdavač časopisa može biti naučnoistraživačka organizacija (NIO), naučno društvo, kao i institucija sa delatnošću od značaja za nauku u suizdavaštvu sa naučnoistraživačkom organizacijom.

Urednik naučnog časopisa mora da ima naučno, odnosno nastavno zvanje.

Ako je izdavača više, potrebno je jasno navesti prvog, odnosno izvršnog izdavača, a ostale navesti kao suizdavače. Ako je izdavač samo jedna NIO (fakultet ili institut), neophodno je da broj članova uredništva izvan NIO bude najmanje polovina od broja članova uredništva, kao i da broj objavljenih radova autora izvan NIO kao izdavača, bude najmanje polovina u odnosu na jedan volumen, odnosno na godišnjem nivou.

Izdavač časopisa navodi se u svakoj objavljenoj svesci u impresumu.

Sadržaj sveske

U sadržaju sveske daje se puni naslov svakog priloga, ime i prezime autora i početna i završna stranica priloga. Sadržaj može da ima rubrike. Naslovi rubrika ne mogu biti zamena za obaveznu kategorizaciju članaka.

Prilozi vannaučnog karaktera, koji se u sistemu vrednovanja ministarstva nadležnog za naučnoistraživačku delatnost, ne smatraju naučnim rezultatom i koji ne moraju biti opremljeni u skladu s ovim Aktom, mogu se navoditi u sadržaju, ali treba da budu jasno obeleženi prigodnim naslovom.

Za časopise koji se objavljuju dvojezično, sadržaj se daje na oba jezika. Sadržaj sveske, po pravilu, daje se na prvoj, odnosno prvim stranama sveske.

Impresum

Impresum se daje u svakoj svesci časopisa, na istom istaknutom mestu i sadrži:

1) naziv(e) izdavača;

2) imena, funkcije i afilijacije članova uredništva;

3) kontakt podatke uredništva: adresu, e-adresu (faks) i telefonski broj;

4) imena i afilijacije članova izdavačkog saveta;

5) imena osoba zaduženih za jezičku redakciju (lektora, korektora i eventualno prevodioca);

6) štampariju, mesto štampanja i tiraž;

7) naziv i Internet adresu (URL) baze podataka u kojoj su članci dostupni u vidu punog teksta (opciono);

8) nazive sekundarnih publikacija (bibliografskih baza) koje indeksiraju časopis;

9) nazive institucija koje finansijski pomažu izdavanje časopisa; i

10) način pretplate i cenu (opciono).

Članovi uredništva i izdavačkog saveta mogu se navoditi i izdvojeno, na nekom drugom stalnom i istaknutom mestu.

Podaci o časopisu daju se u svakoj objavljenoj svesci. Moguće izmene unose se u prvom broju određenog godišta.

Kataloški zapis (CIP)

Kataloški zapis obuhvata osnovne bibliografske podatke o časopisu. Izrađuje se prilikom uvođenja časopisa u bibliotečku evidenciju, u Narodnoj biblioteci Srbije, a za časopise čiji izdavač ima sedište u AP Vojvodini, u Biblioteci Matice srpske. U slučaju promene nekog podatka iz kataloškog zapisa, katalogizaciju treba obnoviti.

CIP se ispisuje u svakoj objavljenoj svesci, na istaknut način (u posebnom okviru), obično po pravilu na poslednjoj stranici.

Način objavljivanja

Časopis se može objavljivati u papirnom, elektronskom obliku ili u oba oblika istovremeno. Elektronski časopis, kao i elektronska forma časopisa koji istovremeno izlazi u štampanom obliku, mora imati zaseban ISSN (e-ISSN). Arhive punih tekstova u kojima se članci nude u obliku koji je tipografski veran originalu (u PDF formatu) ne smatraju se elektronskim oblikom časopisa.

Uputstvo autorima

Uputstvo autorima sadrži detaljne zahteve o načinu oblikovanja članaka i slanja, odnosno prijema rukopisa. Zahtevima se utvrđuje dužina rukopisa, struktura članka (odeljci), format tabelarnih i grafičkih prikaza, prenos autorskih prava na časopis i sl. Posebno se utvrđuje jedinstven način citiranja. Odabrani format citiranja opisuje se detaljno uz navođenje primera za svaku vrstu citiranog izvora.

Detaljno uputstvo autorima o načinu pripreme članka objavljuje se u najmanje jednom broju časopisa godišnje. Skraćena verzija uputstva objavljuje se u svakoj svesci, uz naznaku mesta objavljivanja detaljnog uputstva.

Za časopise u elektronskom obliku potrebno je dati detaljno uputstvo autorima na istaknutom mestu u svakom broju časopisa.

Uputsvo obavezno sadrži i deo kojim se ukazuje na obavezu poštovanja naučnih i etičkih principa i pravila prilikom prireme i izdavanja članka, u skladu sa međunarodnim standardima.

II Članak

Članak u časopisu mora biti opremljen na standardan način. Sastavni delovi opreme članka daju se na prvoj stranici članka, izuzev kada je drugačije određeno.

Naslov

Naslov treba da što vernije opiše sadržaj članka. U interesu je časopisa i autora da se koriste reči prikladne za indeksiranje i pretraživanje. Ako takvih reči nema u naslovu, poželjno je da se naslovu pridoda podnaslov.

Tekući naslov

Tekući naslov se ispisuje u zaglavlju svake stranice članka radi lakše identifikacije, posebno kopija članaka u elektronskom obliku. Sadrži prezime i inicijal imena autora (ako je autora više, preostali se označavaju sa "et al." ili "i dr. "), naslove rada i časopisa i kolaciju (godina, volumen, sveska, početna i završna stranica). Naslovi časopisa i članka mogu se dati u skraćenom obliku.

Ime autora

Navodi se puno ime i prezime (svih) autora, s tim što se navodi i srednje slovo autora. Imena i prezimena domaćih autora uvek se ispisuju u originalnom obliku (sa srpskim dijakritičkim znakovima), nezavisno od jezika rada.

Naziv ustanove autora (afilijacija)

Navodi se pun (zvanični) naziv i sedište ustanove u kojoj je autor zaposlen, a eventualno i naziv ustanove u kojoj je autor obavio istraživanje. U složenim organizacijama navodi se ukupna hijerarhija te organizacije (od punog registrovanog naziva do unutrašnje organizacione jedinice). Bar jedna organizacija u hijerarhiji mora biti pravno lice. Ako je autora više, a neki potiču iz iste ustanove, mora se, posebnim oznakama ili na drugi način, naznačiti iz koje od navedenih ustanova potiče svaki

Afilijacija se ispisuje neposredno iza imena autora. Funkcija i zvanje autora se ne navode.

Kontakt podaci

Adresa ili e-adresa autora daje se u napomeni pri dnu prve stranice članka. Ako je autora više, po pravilu se daje samo adresa jednog autora.

Identifikator digitalnog objekta (DOI)

U časopisima koji su uključeni u međunarodni sistem unakrsnog referisanja (CrossRef), člancima se dodeljuje posebna brojčana oznaka (Digital Object Identifier, DOI).Časopisima čiju međunarodnu promociju podržava ministarstvo nadležno zanaučnoistraživačku delatnost, DOI dodeljuje Narodna biblioteka Srbije, po posebnom postupku, neposredno pred objavljivanje sveske.

DOI se ispisuje se na početnoj strani članka na stalnom istaknutom mestu.

Kategorija (tip) članka

Kategorizacija članaka obaveza je uredništva. Kategoriju članka mogu predlagati recenzenti i članovi uredništva, odnosno urednici rubrika, ali odgovornost za kategorizaciju snosi isključivo glavni urednik.

Članci u časopisima se razvrstavaju u sledeće kategorije: Naučni članci:

1) originalan naučni rad (rad u kome se iznose prethodno neobjavljivani rezultati sopstvenih istraživanja naučnim metodom);

2) pregledni rad (rad koji sadrži originalan, detaljan i kritički prikaz istraživačkog problema ili područja u kome je autor ostvario određeni doprinos);

3) kratko ili prethodno saopštenje (originalni naučni rad punog formata, ali manjeg obima ili preliminarnog karaktera).

Izuzetno, u nekim oblastima, naučni rad u časopisu može imati oblik monografske studije, kao i kritičkog izdanja naučne građe (istorijsko-arhivske, leksikografske, bibliografske, pregleda podataka i sl.), dotad nepoznate ili nedovoljno pristupačne za naučna istraživanja.

Radovi klasifikovani kao naučni moraju imati bar dve pozitivne recenzije. U časopisima u kojima se objavljuju i prilozi vannaučnog karaktera, naučni članci treba da budu grupisani i jasno izdvojeni u prvom delu sveske.

Stručni članci:

1) stručni rad (prilog u kome se nude iskustva korisna za unapređenje profesionalne prakse, ali koja nisu nužno zasnovana na naučnom metodu);

2) informativni prilog (uvodnik, komentar i sl.);

3) prikaz (knjige, računarskog programa, slučaja, naučnog događaja I sl.);

4) naučna kritika, odnosno polemika (rasprava na određenu naučnu temu zasnovana isključivo na naučnoj argumentaciji) i osvrti.

Jezik rada

Jezik rada može biti srpski, engleski, neki od svetskih jezika ili slovenski u naučnoj oblasti jezika i književnosti, odnosno na drugim jezicima raširene upotrebe u međunarodnoj komunikaciji u datoj naučnoj oblasti. Ukoliko je jezik rada na srpskom, slovenskom, nekom od svetskih jezika ili na nekom drugom jeziku raširene upotrebe u međunarodnoj komunikaciji u datoj naučnoj oblasti, a koji nije engleski, naslov i apstrakt obavezni su na englekom jeziku.

Sažetak ili apstrakt

Sažetak (apstrakt) je kratak informativan prikaz sadržaja članka koji čitaocu omogućava da brzo i tačno oceni njegovu relevantnost. U interesu je uredništava i autora da sažeci sadrže termine koji se često koriste za indeksiranje i pretragu članaka.

Sastavni delovi sažetka su cilj istraživanja, metodi, rezultati i zaključak. Precizne instrukcije za izradu sažetaka, odnosno rezimea daju se u uputstvu autorima o načinu pripreme članka.

Sažetak može biti na srpskom, engleskom, nekom od svetskih jezika ili na slovenskom u naučnoj oblasti jezika i književnosti. Ukoliko je jezik rada na srpskom, slovenskom ili nekom od svetskih jezika, a koji nije engleski, naslov ispred sažetka i sažetak obavezani su na englekom jeziku.

Za sažetke na stranim jezicima mora se obezbediti kvalifikovana lektura, odnosno gramatička i pravopisna ispravnost.

Ključne reči

Ključne reči su termini ili sintagme koje najbolje opisuju sadržaj članka za potrebe indeksiranja i pretraživanja. Treba ih dodeljivati s osloncem na neki međunarodni izvor (popis, rečnik ili tezaurus) koji je najšire prihvaćen ili unutar date naučne oblasti (npr. u oblasti medicine Medical Subject Headings) ili u nauci uopšte (npr. lista ključnih reči Web of Science).

Broj ključnih reči ne može biti veći od deset (10), a u interesu je uredništva i autora da učestalost njihove upotrebe bude što veća.

Ključne reči daju se neposredno nakon sažetaka i na jeziku sažetka.

Datum prihvatanja članka

Datum kada je uredništvo primilo članak, datum kada je uredništvo konačno prihvatilo članak za objavljivanje, kao i datumi kada su u međuvremenu dostavljene eventualne ispravke rukopisa, navode se hronološkim redosledom, na stalnom mestu, po pravilu na kraju članka.

Zahvalnica

Naziv i broj projekta, odnosno naziv programa u okviru koga je članak nastao, kao i naziv institucije koja je finansirala projekat ili program, navodi se u posebnoj napomeni na stalnom mestu, po pravilu pri dnu prve strane članka.

Zahvalnice mogu da sadrže i druge elemente.

Prethodne verzije rada

Ako je članak u prethodnoj verziji bio izložen na skupu u vidu usmenog saopštenja (pod istim ili sličnim naslovom), podatak o tome treba da bude naveden u posebnoj napomeni, po pravilu pri dnu prve strane članka. Rad koji je već objavljen u nekom časopisu ne može se objaviti u drugom časopisu, ni pod sličnim naslovom i izmenjenom obliku.

Tabelarni i grafički prikazi

Tabelarni i grafički prikazi treba da budu dati na jednoobrazan način, u skladu s odabranim disciplinarnim standardom opremanja članaka.

Navođenje (citiranje) u tekstu

Način pozivanja na izvore u okviru članka mora biti jednak u svim radovima objavljenim u određenom časopisu. Uredništvo se po pravilu odlučuje za onaj sistem citiranja (navođenjem autora ili rednih brojeva referenci iz odeljka Literatura) koji je preovlađujući u oblasti nauke kojoj pripada tematika časopisa. Sistem navođenja detaljno se opisuje u uputstvu autorima.

Napomene (fusnote)

Napomene se daju pri dnu strane u kojoj se nalazi komentarisani deo teksta. Mogu sadržati manje važne detalje, dopunska objašnjenja, naznake o korišćenim izvorima (npr. naučnoj građi, priručnicima itd.), ali ne mogu biti zamena za citiranu literaturu.

Lista referenci (literatura)

Citirana literatura obuhvata po pravilu bibliografske izvore (članke, monografije i sl.) i daje se isključivo u zasebnom odeljku članka, u vidu liste referenci. Reference se navode na dosledan način, redosledom koji zavisi od standarda navođenja u tekstu, a koji je preciziran uputstvom autorima. Reference se ne prevode na jezik rada. Naslovi citiranih domaćih časopisa daju se u originalnom, punom ili skraćenom, ali nikako u prevedenom obliku.

Sastavni delovi referenci (autorska imena, naslov rada, izvor itd.) navode se u svim člancima objavljenim u časopisu na isti način, u skladu sa usvojenom formom navođenja. Preporučljiva je upotreba punih formata referenci koje podržavaju vodeće međunarodne baze namenjene vrednovanju.

Format ispisa referenci detaljno se opisuje u uputstvu autorima. Posebno se opisuje postupak citiranja dokumenata preuzetih s Interneta. Nestandardno, nepotpuno ili nedosledno navođenje literature uzima se u sistemima vrednovanja časopisa kao dovoljan razlog za osporavanje naučnog statusa časopisa.

III Urednička dokumentacija

Uredništvo vodi Registar prispelih radova, Arhivu izjava autora, Uputstvo recenzentima, Listu recenzenata i Registar recenzija kao dokumenta od relativno trajne važnosti.

Registar prispelih radova

U Registru prispelih radova vode se osnovni podaci o prijavljenim radovima i autorima. Navode se datumi prispeća rukopisa, ispravki rukopisa i odobravanja radova za objavljivanje. Registar se vodi u papirnom ili elektronskom obliku, kao unakrsna tabelarna datoteka.

Uputstvo recenzentima

Uputstvo recenzentima sadrži detaljne instrukcije o načinu vrednovanja rada. U uputstvu su naznačene dimenzije, odnosno osobine članka koje se ocenjuju i oblik ocenjivanja (kvantitativno ili opisno). Uputstvo sadrži i obrazac recenzije, s instrukcijama o načinu njegove popune.

U uputstvu se posebno naglašavaju obaveze recenzenata da ukažu na moguće povrede etičkih normi u radu.

Svaki naučni rad ocenjuju barem dva recenzenta. Recenzentima se ne otkriva identitet autora i obratno, izuzev onda kada obe strane izraze spremnost na neposrednu komunikaciju.

Lista recenzenata

Lista recenzenata sadrži imena, afilijacije i zvanja svih recenzenata. U prilogu liste čuvaju se pisma saglasnosti recenzenata za prihvatanje recenzentskih obaveza. Uredništvo nastoji da što više recenzenata obezbedi iz inostranstva, kako bi se u odnosu na domaće autore izbegao sukob interesa. Uredništva listu recenzenata objavljuju u časopisu jednom godišnje.

Registar recenzija

Registar recenzija je arhiva poverljive prirode koja sadrži sve recenzije u papirnom obliku, na odgovarajućem obrascu pripremljenim od strane uredništva.

PRILOG 2

NAUČNE DISCIPLINE ZA RANGIRANJE NAUČNIH ČASOPISA DOMAĆIH IZDAVAČA PREMA OBLASTIMA U KOJIMA SU FORMIRANI MATIČNI NAUČNI ODBORI

Matični naučni odbori u oblasti

Discipline u kojima se rangiraju

osnovnih istraživanja

naučni časopisi

Matični naučni odbor za biologiju

Biologija

Matični naučni odbor za hemiju

Hemija

Matični naučni odbor za fiziku

Fizika

Matični naučni odbor za medicinske

Medicina

nauke

 

Matični naučni odbor za matematiku,

Matematika, računarske nauke i mehanika

kompjuterske nauke i mehaniku

 

Matični naučni odbor za geonauke i

Geonauke i astronomija

astronomiju

 

Matični naučni odbor za prava,

Pravo i politikologija

ekonomiju i političke i organizacione

Ekonomija i organizacione nauke

nauke

 

Matični naučni odbor za filozofiju,

Filozofija i teologija

psihologiju, pedagogiju i sociologiju

Sociologija i demografija

 

Psihologija, pedagogija, andragogija i

 

specijalno vaspitanje

 

Sport

Matični naučni odbor za jezik i

Srpski jezik i književnost

književnost

 

Matični naučni odbor za istoriju,

Istorija, arheologija, etnologija i

arheologiju i etnologiju

istorija umetnosti

Matični naučni odbori u oblasti

 

tehnološkog razvoja

 

Matični naučni odbor za

Biotehnologija i poljoprivreda

biotehnologiju i poljoprivredu

 

Matični naučni odbor za elektroniku,

Elektronika, telekomunikacije i

telekomunikacije i informacione

informacione tehnologije

tehologije

 

Matični naučni odbor za energetiku,

Energetika, rudarstvo i energetska

rudarstvo i energetsku efikasnost

efikasnost

Matični naučni odbor za materijale i

Materijali i hemijske tehnologije

hemijske tehnologije

 

Matični naučni odbor za mašinstvo i

Mašinstvo

industrijski softver

 

Matični naučni odbor za saobraćaj,

Saobraćaj, urbanizam i građevinarstvo

urbanizam i građevinarstvo

 

Matični naučni odbor za uređenje,

Zaštita i korišćenje voda, zemljišta i

zaštitu i korišćenja voda, zemljišta i

vazduha

vazduha

 

Izvor: Vebsajt Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, 03.03.2016.