Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAŠTITI PODATAKA O LIČNOSTI: Korišćenje podataka o imenu, prezimenu i telefonskom broju građana, koji su već objavljeni u javno dostupnom telefonskom imeniku, od strane kompanije u cilju promocije rada, nuđenja usluga i nagrađivanja po Zakonu nije zabranjeno. Međutim učestalo pozivanje i pored odbijanja ponude nije dozvoljeno, te se građani tim povodom mogu obratiti nadležnim inspekcijama u ministarstvu nadležnom za zaštitu potrošača


Građani Novog Sada danas su u gotovo svakoj instituciji u gradu primorani da ostave svoju ličnu kartu, upišu JMBG, navedu broj telefona, adresu i druge lične podatke ne znajući u koju svrhu ti podaci mogu biti iskorišćeni. Potencijalno i najčešće se oni obrađuju i koriste od strane trećih lica u cilju ostvarivanja njihovih usluga, promovisanja različitih proizvoda ili nagrađivanja.

Tako je D.I. doživela neprijatnost u vreme parlamentarnih izbora, kada je broj telefona koji je dala predsedniku skupštine stanara došao do predstavnika jedne političke stranke.− Oni su izmamili naše brojeve pod objašnjenjem da će nas obaveštavati o servisnim informacijama, a ispostavilo se da su iste dali predstavnicima jedne stranke, koji su nas tada evidentirali kao njihovog ravnopravnog člana, iako za to nisu imali dozvolu – istakla je D.I. i naglasila da se tim povodom nije obraćala Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti jer smatra da je to suviše komplikovan proces.

Da su Novosađani često meta telefonskih uznemiravanja objašnjava i Z.S., koji je rekao da ga gotovo svakodnevno različite kompanije uznemiravaju putem telefona i nude različite vrste svojih usluga.

Već nekoliko godina mesec dana pred registraciju automobila dobijam SMS-om ponude agencija za registraciju, a sve one znaju i koji automobil posedujem, koje je godište i koje kubikaže. Dobijam ponudu izraženu tačnom sumom za predstojeću registraciju jer imaju moj broj telefona i moju adresu i podatke o vozilu, a pitam se, od koga su te podatke dobili − kaže Z.S. i dodaje da je revoltiran time što država ne shvata ozbiljno ovu problematiku, već, kako je rekao, lakše joj je da se bavi posledicom dok zanemaruje zakonodavstvo i preventivu da do toga ne dođe.

Prema podacima Poverenika svest građana o pravu na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti kontinuirano raste, ako je suditi po broju podnetih prijava u ovoj oblasti od strane građana.

Ukoliko neka kompanija raspolaže podacima o ličnosti građani mogu podneti formalan zahtev za obaveštenje o obradi istih, kojim je moguće postaviti pitanja onome ko raspolaže vašim podacima, npr. na koji način je prikupio te podatke, po kom pravnom osnovu, sa kojom svrhom, koliko dugo će ih čuvati i slično – rekao je Poverenik, Rodoljub Šabi, dodajući da je potom moguće podneti zahtev za brisanje tih podataka ukoliko su oni prikupljeni bez zakonskog ovlašćenja ili pristanka građana, ili da se isti isprave ukoliko su netačni.

Postavlja se pitanje koje institucije i u koju svrhu imaju pravo da nam traže lične podatke?

Sve češće su ugroženi i biometrijski podaci - otisak prsta, šake ili zenice oka. Obrada i čuvanje ove vrste podataka u Srbiji nije dozvoljena.

U članu 42 Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) uređuje se oblast zaštite podataka o ličnosti, po kom je upotreba podataka o ličnosti zabranjena i kažnjiva izvan svrhe za koju su prikupljeni, osim za potrebe vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti Republike Srbije. Takođe ovim članom naglašeno je da svako ima pravo da bude obavešten o prikupljenim podacima o svojoj ličnosti, u skladu sa zakonom i pravo na sudsku zaštitu zbog njihove zloupotrebe.

Uprkos činjenici da je pitanje zaštite podatka o ličnosti zakonski dobro uređeno i to Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. glasnik RS", br. 97/2008, 104/2009 - dr. zakon, 68/2012 - odluka US i 107/2012 - dalje: Zakon), i Konvencijom Saveta Evrope o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu podataka o ličnosti koju je Srbija potpisala i ratifikovala, a koja je stupila na snagu 2006. godine može se zaključiti da Novosađani, ali ni ostali građani širom Srbije, još uvek nisu upoznati sa svim pravima koja im, barem kada je ovaj problem u pitanju, pripadaju.

Korišćenje podataka o imenu, prezimenu i telefonskom broju građana, koji su već objavljeni u javno dostupnom telefonskom imeniku, od strane kompanije u cilju promocije rada, nuđenja usluga i nagrađivanja po Zakonu nije zabranjeno. Međutim Poverenik naglašava da učestalo pozivanje i pored odbijanja ponude nije dozvoljeno, te se građani tim povodom mogu obratiti nadležnim inspekcijama u ministarstvu nadležnom za zaštitu potrošača.

USTAV REPUBLIKE SRBIJE ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006)

Zaštita podataka o ličnosti

Član 42

Zajemčena je zaštita podataka o ličnosti.

Prikupljanje, držanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti uređuju se zakonom.

Zabranjena je i kažnjiva upotreba podataka o ličnosti izvan svrhe za koju su prikupljeni, u skladu sa zakonom, osim za potrebe vođenja krivičnog postupka ili zaštite bezbednosti Republike Srbije, na način predviđen zakonom.

Svako ima pravo da bude obavešten o prikupljenim podacima o svojoj ličnosti, u skladu sa zakonom, i pravo na sudsku zaštitu zbog njihove zloupotrebe.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, Vladimir Bijelić, 08.01.2017.
Naslov: Redakcija