Nakon donošenja Zakona o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015), koji je u primeni od 30. aprila 2016. godine uvidela se potreba za usklađivanje odredbi Zakona o sanitarnom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 125/2004) sa odredbama ovog zakona. Nacrtom zakona o sanitarnom nadzoru unaprediće se oblast sanitarnog nadzora.
Prvo što se uočava je da je Nacrt zakona o sanitarnom nadzoru bolje struktuiran u odnosu na važeći, da je pregledniji i podeljen podnaslovima na delove koji čine zaokružene tematske celine.
Nacrt zakona na samom početku uvodi pojmovnik odn. daje bliže određenje izraza koji su u zakonu upotrebljeni.
Tako je:
Već u narednom članu (članu 3. Nacrta zakona) navodeći poslove sanitarnog nadzora, kaže se da je to inspekcijski nadzor nad primenom zakona, drugih propisa i opštih akata, sprovođenje, ali i nadzor nad primenom propisanih mera, stručno metodoloških uputstava, preporuka i standarda u oblastima koje podležu sanitarnom nadzoru. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaće da važe odredbe Zakona o sanitarnom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 125/2004) koje govore o sanitarnim uslovima koji su predmet nadzora, kao i odredbe koje navode da je sanitarni nadzor i zdravstveni nadzor nad životnim namirnicama i predmetima opšte upotrebe u proizvodnji i prometu. Nacrtom zakona nisu predviđeni ni povereni poslovi pokrajinskim organima nadležnim za zdravstvo tako da oni u buduće neće mogući preko svojih inspektora da organizuju sanitarni nadzor. Ovo pravo ostaje isključivo u nadležnosti Ministarstva zdravlja.
Nacrtom zakona proširuje se i pravni osnov za delovanje sanitarnih inspektora tako da on vrši sanitarni nadzor ne samo na osnovu zakona već i na osnovu drugih propisa donetih za njegovo sprovođenje odnosno pravilnika. Takođe, uvodi se obaveza sačinjavanja plana rada koji se donosi u skladu sa procenom rizika, kao i obaveza periodičnog izveštavanja o njegovom sprovođenju. Proširuju se i oblasti koje podležu sanitarnom nadzoru pa su, prema Nacrtu novog zakona, a u skladu su sa posebnim zakonima, to:
Sanitarni nadzor koji se sprovodi u oblastima koje podležu sanitarnom nadzoru obuhvata inspekcijski nadzor:
Nacrt Zakona o sanitarnom nadzoru uvodi pojam namenskih prevoznih sredstava i određuje da su to:
Među objekte koji podležu sanitarnom nadzoru novim zakonom uvršteni su i objekti koji se bave: delatnost proizvodnje i prometa hrane; delatnost javnog snabdevanja stanovništva vodom za piće; delatnost proizvodnje i prometa prirodne mineralne vode, prirodne izvorske i stone vode za piće u originalnoj ambalaži; ugostiteljska delatnost i delatnost pripremanja i pružanja usluge hrane i pića u javnim objektima i drugim privrednim subjektima koji ne pripadaju ugostiteljskoj delatnosti; delatnost proizvodnje, prometa i korišćenja hemikalija i proizvoda namenjenih za opštu upotrebu u skladu sa zakonom kojim se uređuju hemikalije; delatnost profesionalnih korisnika koji koriste biocidne proizvode za obavljanje registrovane delatnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuju biocidni proizvodi.
Uz postojeću obavezu pravnih lica da u objektima koji podležu sanitarnom nadzoru obezbede propisane sanitarne uslove za obavljanje delatnosti, Nacrt zakona uvodi obavezu i za privredna društva, druga pravna lica i preduzetnike da u pisanoj formi, pre početka obavljanja delatnosti u tim objektima, obaveste sanitarnu inspekciju o nazivu i adresi objekta, vrsti delatnosti i datumu započinjanja obavljanja delatnosti.
Nacrt novog zakona o sanitarnom nadzoru jasnije uređuje obavezu nadziranog subjekta da u cilju zaštite zdravlja stanovništva obezbeđuju propisane uslove i održavaju higijenu objekta, njegovog neposrednog okruženja, prostorija, postrojenja, uređaja, nameštaja, opreme, pribora, namenskih prevoznih sredstava; obezbeđuju higijenu zaposlenih lica, kao što su: lična higijena, higijena radne odeće i obuće i higijensko postupanje zaposlenih u procesu obavljanja delatnosti i preduzimaju druge higijenske mere u skladu sa dobrom proizvođačkom praksom, dobrom higijenskom praksom.
Zaposlena lica koja obavljaju delatnosti koje su predmet nadzora sanitarnih inspektora moraju ispunjavati higijenske uslove u pogledu radne odeće i obuće i lične higijene. Radna odeća i obuća se ne sme da se koristi izvan objekta u kome se obavlja delatnost pod sanitarnim nadzorom.
Nacrtom zakona uvodi se i obaveza sticanja znanja i zdavanja potvrde o sanitetskim uslovima i higijenskim merama u oblastima pod sanitarnim nadzorom za zaposlena lica u privrednom društvu, drugom pravnom licu, kao i za preduzetnika koji obavlja delatnost u objektima pod sanitarnim nadzorom. Troškove obuke zaposlenih lica snosi poslodavac. Ministarstvo zdravlja organizuje i sprovodi obuku, kao i polaganje ispita i izdaje potvrdu o stečenim osnovnim znanjima o sanitarnim uslovima i higijenskim merama u oblastima pod sanitarnim nadzorom. Potvrda se izdaje na rok od pet godina i zaposleno lice koje nastavlja da obavlja delatnost u objektima pod sanitarnim nadzorom, dužno je da dobije novu potvrdu o stečenim osnovnim znanjima o sanitarnim uslovima i higijenskim merama.
Sanitarni nadzor na granici i u mestu carinjenja predmet je regulisanja posebnog poglavlja novog zakona. Predmet sanitarnog nadzora u mestu carinjenja nad kojima sanitarni inspektor vrši nadzor su uvoz: hrane, predmeta opšte upotrebe, hemikalija i proizvoda namenjenih za opštu upotrebu, kao i biocidnih proizvoda, u skladu sa posebnim zakonima.
Pre samog carinjenja uvoznik je dužan da podnese pisani zahtev i dokaze od značaja za utvrđivanje zdravstvene ispravnosti i/ili bezbednosti proizvoda sanitarnom inspektoru koji je nadležan za granično područje u mestu carinjenja odn. graničnom sanitarnom inspektoru kako bi se utvrdila zdravstvena ispravnost ili bezbednost proizvoda. Koji će se dokazi podneti biće predmet regulisanja posebnog akta koji će doneti ministar u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu zakona. Granični sanitarni inspektor rešenjem odobrava uvoz zdravstveno ispravnih i/ili bezbednih proizvoda odn. zabranjuje uvoz zdravstveno ispravnih i/ili bezbednih proizvoda i naređuje meru uništavanja ili vraćanja proizvoda pošiljaocu. Carinski organ ne može obaviti carinjenje proizvoda za stavljanje u promet na teritoriji Republike Srbije bez rešenja graničnog sanitarnog inspektor. Pri uvozu carinski organ je dužan da omogući graničnom sanitarnom inspektoru uvid u potrebna dokumenta i nesmetano obavljanje sanitarnog nadzora nad proizvodima koji se nalaze pod carinskim nadzorom. On je dužan i da pruži pomoć graničnom sanitarnom inspektoru u kontroli sprovođenja rešenja kojim se zabranjuje uvoz zdravstveno neispravnog i/ili nebezbednog proizvoda i naređuje meru uništavanja ili vraćanja proizvoda pošiljaocu. Carinski organ izuzetno može obaviti carinjenje proizvoda pri uvozu koji je u postupku sanitarnog nadzora podvrgnut laboratorijskom ispitivanju i pre donošenja rešenja uz kumulativno ispunjene uslove: da se izdaje na zahtev uvoznika i da postoji pisana saglasnost graničnog sanitarnog inspektora. Pisani zahtev podnosi uvoznik u mestu carinjenja. Zahtev mora sadržati podatke o mestu i uslovima skladištenja, drugim uslovima značajnim za očuvanje zdravstvene ispravnosti i/ili bezbednosti proizvoda, način prevoza i obavezama skladištara i korisnika u obezbeđivanju proizvoda do momenta okončanja sanitarnog nadzora. Do okončanja postupka sanitarnog nadzora uvoznik ne sme staviti u promet, preraditi ili na drugi način otuđiti proizvod. Ukoliko granični sanitarni inspektor po okončanju sanitarnog nadzora donese rešenje kojim zabranjuje uvoz zdravstveno neispravnog i/ili nebezbednog proizvoda i naredi meru uništavanja ili vraćanja proizvoda pošiljaocu troškove sprovođenja rešenja snosi uvoznik.
Novina koju uvodi Nacrt zakona o sanitarnom nadzoru je da se njegove odredbe primenjuju i na proizvode koji se uvoze radi stavljanja u promet u slobodnoj carinskoj zoni.
Za razliku od važećeg Zakona o sanitarnom nadzoru kojim se predviđa da će ministar nadležan za poslove zdravlja propisati uslove higijenske ispravnosti ruku zaposlenih lica, postrojenja, uređaja, nameštaja, opreme i pribora za obavljanje delatnosti koja podleže sanitarnom nadzoru, postupak i način uzimanja briseva radi laboratorijskog ispitivanja njihove higijenske ispravnosti i uzoraka sterilisanog materijala i sterilisanih instrumenata radi utvrđivanja njihove sterilnosti, kao i vrste laboratorijskih ispitivanja radi utvrđivanja higijenske ispravnosti, nacrt novog zakona navodi da će ministar propisati uslove ispravnosti, postupak i način uzimanja uzoraka briseva i uzoraka sterilisanog materijala i instrumenata, radnih površina i rastvora, kao i vrste laboratorijskih ispitivanja uzetih uzoraka, kao i to da laboratorijska ispitivanja vrše akreditovane i ovlašćene laboratorije, sa da troškove laboratorijskih ispitivanja uzoraka uzetih u postupku sanitarnog nadzora snosi privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik.
Nacrt zakona o sanitarnom nadzoru predviđa i mogućnost da na zahtev stranke sanitarni inspektor izda zdravstvenu potvrdu (engl. Healt certificate) i potvrdu o slobodnoj prodaji (engl. Free sail certificate) na teritoriji Republike Srbije, za potrebe izvoza hrane i predmeta opšte upotrebe.
Nacrt novog zakona predviđa opštu formulaciju za sve objekte u kojima se obavljaju poslovi koji su predmet sanitarnog nadzora nazivajući ih objekti koji podležu sanitarnom nazoru i određuje da je sanitarni inspektor ovlašćen da na zahtev nadležnog organa uprave u postupku donošenja planskih dokumenata izdaje sanitarne uslove za ove objekte a koji su sa aspekta zaštite zdravlja stanovništva od značaja za izgradnju objekata i uređenje prostora za koji se planski dokument donosi, kao i sanitarne uslove potrebne za izdavanje akta o urbanističkim uslovima. Takođe, Nacrt predviđa i obavezu državnih organa, odnosno organizacija, privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika da sanitarnom inspektoru omoguće pristup u sve prostorije u kojima se obavlja delatnost pod sanitarnim nadzorom, kao i nesmetano obavljanje sanitarnog nadzora i uzimanje potrebnih uzoraka, odnosno briseva, i da na zahtev sanitarnog inspektora, pruže sva obaveštenja i podatke potrebne za vršenje sanitarnog nadzora. Oni su dužni su da sanitarnom inspektoru stave na uvid potrebna dokumenta i predmete, izdaju stručno mišljenje za potrebe vođenja postupka sanitarnog nadzora i pruže drugu traženu pomoć potrebnu za vršenje tog nadzora.
Uslovi u smislu obrazovanja neophodni za obavljanje poslova sanitarnog inspektora biće izmenjeni donošenjem novog zakona, pa će tako poslove sanitarnog inspektora moći da obavlja lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz naučne oblasti: medicinske nauke, nauka zaštite životne sredine, građevinske nauke, tehnološke nauke na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije, master, specijalističke akademske studije iz oblast preventivne medicine i javnog zdravlja, specijalističke strukovne studije-strukovni sanitarno ekološki inženjer specijalista), odnosno osnovne studije u trajanju od najmanje četiri godine ili magistarske studije. Dodatni uslov koji se postavlja za ova lica je da obavljaju poslove sanitarnog inspektora pod uslovom da imaju najmanje tri godine radnog iskustva u struci, položen stručni ispit za rad u organima uprave i da ispunjavaju i druge uslove propisane zakonom. Poslove sanitarnog inspektora, mogu da obavljaju i lica sa visokom školskom spremom drugog obrazovnog profila stečenom do dana stupanja na snagu novog zakona, ako na dan stupanja na snagu novog zakona obavljaju poslove sanitarnog inspektora.
Odredbe Zakona o sanitarnom nadzoru koje se odnose na legitimaciju kojom sanitarni inspektor dokazuje to svojstvo se ne menjaju novim zakonom, s tim što prestaje da postoji pravni osnov za donošenje pravilnika kojim se bliže određuje obrazac i sadržinu legitimacije, izgled znaka i službenog odela sanitarnog inspektora, kao i način vođenja evidencije o izdatim legitimacijama i znacima sanitarnog inspektora.
Nacrt novog zakona proširuje listu prava sanitarnog inspektora u postupku vršenja sanitarnog nadzora, pa tako on ima pravo da: naredi otklanjanje nedostataka koji se odnose na propisane opšte i posebne sanitarne uslove i rizik po zdravlje ljudi, u ostavljenom roku; zabrani obavljanje neregistrovane delatnosti, odnosno naredi usaglašavanje sa zakonom; izda prekršajni nalog odnosno da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, da podnese prijavu zbog privrednog prestupa, odnosno prijavu nadležnom organu zbog učinjenog krivičnog dela.
Nacrtom novog zakona menja se i kaznena politika za prekršaje koje načine fizička i pravna lica. Tako će se novčanom kaznom od 200.000 do 500.000 dinara kazniti za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice ako:
Za ovaj prekršaj kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu, novčanom kaznom od 20.000 do 50.000 dinara, a preduzetnik novčanom kaznom od 100.000 do 250.000 dinara.
Novčanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice ako:
Za ovaj prekršaj kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu, novčanom kaznom od 10.000 dinara, a preduzetnik, novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara.
Novčanom kaznom od 40.000 dinara kazniće se za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice ako:
Za ovaj prekršaj kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu, novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 10.000 dinara, a preduzetnik, novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 20.000 dinara.
Novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 5.000 dinara na licu mesta kazniće se za prekršaj fizičko lice zaposleno u privrednom društvu, drugom pravnom licu i kod preduzetnika ako:
1) ne održava ličnu higijenu, higijenu radne odeće i obuće i ne sprovodi higijensko postupanje u procesu obavljanja delatnosti (povredi odredbu zakona kojom se predviđa da su privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici koji obavljaju delatnost u objektima pod sanitarnim nadzorom, u cilju zaštite zdravlja stanovništva, dužni da obezbeđuju higijenu zaposlenih lica, kao što su: lična higijena, higijena radne odeće i obuće i higijensko postupanje zaposlenih u procesu obavljanja delatnosti);
2) koristi radnu odeću i obuću van objekta u kome se obavlja delatnost pod sanitarnim nadzorom (povredi odredbu zakona kojom se propisuje da zaposlena lica koja obavljaju delatnosti koja podležu sanitarnom nadzoru moraju ispunjavati higijenske uslove u pogledu radne odeće i obuće i lične higijene, a odgovorno lice u privrednom društvu i drugom pravnom licu, kao i preduzetnik dužni su da obezbede sprovođenje obaveze ispunjavanja higijenskih uslova u pogledu radne odeće i obuće i lične higijene i da se radna odeća i obuća ne koriste van objekta u kome se obavlja delatnost pod sanitarnim nadzorom);
Novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 40.000 dinara kazniće se za prekršaj sanitarni inspektor, odnosno rukovodilac organizacione jedinice ako: