Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

STANJE PRAVDE, SLOBODE, PRAVOSUĐA, BEZBEDNOSTI I OSNOVNIH LJUDSKIH PRAVA U REPUBLICI SRBIJI


Vlada Srbije nije dobro prošla u analizi Evropske komisije o stanju pravde, slobode i pravosuđa i osnovnih ljudskih prava, takozvani skrining za poglavlja 23 i 24. Evropska komisija objavila je svoj izveštaj na osnovu sastanaka sa srpskom delegacijom koji su održani 25. i 26. septembra prošle godine, kao i na osnovu bilateralnog sastanka 9. i 10 decembra 2013.

Oba izveštaja koja su završena 15. maja imaju ukupno 73 strane analize poglavlja 23 i 24 - pravda, sloboda i bezbednost, i pravosuđe i osnovna prava.

Oblast koja je najviše kritikovana je borba protiv korupcije, jer "korupcija u Srbiji preovlađuje u mnogim oblastima javnog života i nastavlja da bude uzrok zabrinutosti". Takođe, korupciju Evropska komisija označava kao "najproblematičniji faktor za poslovanje u Srbiji".

Preporuka Evropske komisije je da borba protiv korupcije treba da postane prioritet za Srbiju i da država proširi političku i institucionalnu borbu protiv korupcije, kao i da se obezbedi sistematsko razmatranje preporuka Saveta za borbu protiv korupcije, ali i pravno usklađivanje sa EU i UN konvencijom za borbu protiv korupcije. Evropska komisija traži od Vlade Srbije da obezbedi punu primenu Zakona o kontroli finansiranja političkih partija i predizbornih kampanja, uključujući i "efikasne kazne" u slučajevima kada se ne podnesu izveštaji, kao i da poboljša zakonodavni i administrativni okvir za prevenciju sukoba interesa. EK u prilično obimnom poglavlju sa preporukama o borbi protiv korupcije navodi i da je potrebno naći adekvatna zakonska i institucionalna rešenja za efikasno rešavanje slučajeva nezakonitog bogaćenja. Traži se i poboljšanje slobode pristupa informacijama o privatizacijama, javnim nabavkama, javnim rashodima ili donacijama političkim partijama iz inostranstva.

Takođe, od Vlade Srbije se traži i da depolitizuje državnu administraciju, da ojača javnost njenog rada i integritet kroz jačanje unutrašnje kontrole i tela za reviziju, ali i da donese novi zakon o "zviždačima", odnosno o ljudima koji prijavljuju korupciju u državnoj administraciji i da preduzme "neophodne korake" za njihovu zaštitu. Evropska komisija traži i mere za jačanje kontrole sistema za javne nabavke i praćenje njihovih efekata. Istovremeno, od Vlade Srbije se traži i da usvoji specifične mere za prevenciju i sankcionisanje korupcije u privatizaciji, kao i korupcije u privatnom sektoru, ali i da poboljša javnost rada i odgovornost kompanija koje su u vlasništvu ili koje kontroliše država. Traži se i dalji napredak i primena antikorupcijskih mera u zdravstvu, oporezivanju, obrazovanju, policiji, carini i lokalnoj administraciji, ali i da nevladine organizacije budu uključene u antikorupcijski plan.

U izveštaju Evropska komisija posebno podvlači da je potrebno efikasno istražiti sve optužbe o korupciji tokom privatizacije i obezbediti punu transparentnost i odgovornost da bi se takvi slučajevi izbegli u budućnosti. Takođe, traži se od Vlade da predloži mere za sprovođenje zakona u delu koji se odnosi na curenje poverljivih podataka iz istrage medijima.

Evropska komisija kritikovala je način izbora, selekciju, imenovanje, napredovanje i razrešenje sudija, ali i navela da predsednici sudova, tužioci "treba da budu nezavisni i lišeni političkog uticaja" i da "ostanu pod odgovornošću Visokog saveta sudstva (VSS) i Državnog veća tužilaca (DVT)". Navodi se i da VSS i DVT treba da budu lišeni mešanja Skupštine Srbije "sa najmanje 50 odsto članova koji dolaze iz pravosuđa" i to iz različitih nivoa. Zakonodavna i izvršna vlast ne bi smela da koristi moć da nadgleda i kontroliše rad pravosuđa. Evropska komisija od Srbije traži i da preispita probni period od tri godine za sudske i tužilačke kandidate, ali i da razjasni uslove za razrešenje sudija, kao i pravila za okončanje mandata sudija Ustavnog suda. Podseća se i da je potrebno ustanoviti i javan, transparentan način napredovanja sudija i tužilaca.

Od Srbije se traži i da obezbedi jasnu proceduru da bi VSS i DVT mogli da javno reaguju u slučajevima političkog mešanja u suđenja i krivično gonjenje. Traži se i da se obezbedi učešće nevladinih organizacija i profesionalnih organizacija u definisanju daljih koraka reforme pravosuđa, kao i monitoring i implementacija akcionih planova.

Istovremeno, od Srbije se traži i da obezbedi donošenje posebnog zakona s obzirom na to da Srbija ima pravosudne institucije sa jurisdikcijom na Kosovu. Ta obaveza proizilazi iz srpskih obaveza prvog sporazuma Beograda i Prištine od aprila 2013.

Kada je reč o zaštiti ličnih podataka, Evropska komisija predlaže da Srbija usvoji akcioni plan i preporuke Evropskog komiteta za prevenciju torture i nehumanog postupanja i kažnjavanja, ali i da ojača ulogu zaštitnika građana i lokalnih kancelarija ombudsmana. Preporučuje se i poboljšanje zatvorskih uslova i preduzimanje mera za smanjenje zatvorske populacije, naročito alternativnim sankcijama, kao i preduzimanje mera za smanjenje zlostavljanja u policijskom pritvoru. Traži se od države da ostane neutralna u unutrašnjim poslovima verskih organizacija i da obezbedi pravo nacionalnim manjinama na jednak pristup religijskim objektima.

Traži se i donošenje antidiskriminacione strategije sa akcionim planom, a poseban fokus bi trebalo da bude na okončanju diskriminacije LGBT populacije i poštovanju njihovih prava i sloboda, kao i usvajanje zakona sa ciljem zaštite osoba sa invaliditetom i poboljšanje prava i zaštite dece u skladu sa EU standardima. Srbija treba i da počne pripreme za usvajanje nove višegodišnje strategije i akcionog plana za poboljšanje prava Roma, ali i da poboljša situaciju sa izbeglicama, obezbeđujući im puna prava, uključujući i lična dokumenta i životne uslove najranjivijima. Takođe, od vlade se traži i zakonska zaštita u oblasti ličnih podataka i osiguranje dovoljne finansijske podrške Kancelariji poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

U delu koji se odnosi na prava EU državljana, navodi se da Srbija treba da usvoji zakon koji bi omogućio državljanima EU da glasaju i da se kandiduju na izborima za Evropski parlament, kao i da obezbedi diplomatsku i konzularnu zaštitu građanima EU.

Evropska komisija u brojnim preporukama navodi i da Vlada Srbije treba da obezbedi zaštitu novinara od nasilja i pretnji preko efikasnih istraga i strogog kažnjavanja napada u prošlosti, kao i da usvoji zakone koji bi obezbedili zaštitu medijskih sloboda i punu primenu Medijske strategije i prestanak državne kontrole medija, odnosno izlazak države iz vlasništva medija.

Izvor: http://www.danas.rs/., Aleksandar Roknić