Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O RADU: I DALJE BEZ SAGLASNOSTI PREGOVARAčA


Zakon o radu: i dalje nema saglasnosti pregovarača o važnom reformskom dokumentu. Najvažniji delovi predloga tek treba da stignu na dnevni red

PRAZNIK rada smo proslavili, a nacrt novog zakona o radu još nije ugledao svetlost dana, iako je po povlačenju prethodnog dokumenta obećano da je 1. maj krajnji rok da se napiše novi.

- Do sada postoji samo načelna saglasnost učesnika u dogovaranju i to o nekoliko pitanja, poput otpremnina, minimalne zarade i otkaza - kaže Dragoljub Rajić, direktor Unije poslodavaca Srbije.

- Predlozi o drugačijem obračunu naknade za vreme bolovanja, godišnjeg odmora, ili o ukidanju minulog rada, koji su u prethodno povučenom nacrtu zakona najviše kritikovani, još nisu stigli na dnevni red.

Zoran Mihajlović, potpredsednik Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije, tvrdi da postoji dogovor i o načinu isplate otpremnina, odnosno da se one mogu dobiti ne za sve godine staža, već samo za one provedene kod poslednjeg poslodavca.

- Naš predlog da minimalna cena rada mora da zavisi od potrošačke korpe ne prihvataju poslodavci i Vlada - tvrdi Mihajlović. - Ne bi smelo da se dozvoli da minimalac postane praksa u Srbiji, već da važi samo u slučajevima kad neko preduzeće ima problem u poslovanju.

Do sada su, po Rajićevim rečima, dogovoreni i uslovi za otpuštanje radnika, a ideja je da se bolje definišu razlozi za davanje otkaza. Na primer, u slučaju alkoholizma, korišćenja opojnih sredstava ili kad postoje dokazi da je zaposleni naneo ozbiljnu štetu firmi.

- Sa postojećom procedurom poslodavci se ne snalaze i dešava se da zbog pogrešne papirologije sud otpuštenog radnika vrati na posao - objašnjava Rajić. - Predlog je da ako poslodavac i pogreši, on treba da isplati naknadu, ali ne i da vraća radnika na posao. Rad na određeno vreme trebalo bi da bude tri godine, jer svako ko uloži novac u novu firmu tek posle tri-četiri godine može da vidi da li je posao održiv.

I Mihajlović iz SSSS tvrdi da je dogovoreno da rad na određeno vreme sa godinu dana bude produžen na dve, ali bez ponavljanja kod istog poslodavca.

Do sada se radnicima prilikom odsustvovanja s posla plata obračunavala kao prosek primanja u poslednja tri meseca, gde se uračunaju i dodaci po osnovu prekovremenih sati, noćnog rada, toplog obroka i regresa. Tako su, tvrdi Rajić, zaposleni na odmoru zarađivali više nego oni koji su ostali da rade.

- Zato je predlog da se za vreme odsustvovanja isplaćuje samo osnovna zarada plus dodatak za minuli rad - kaže on.

Zbog lažnih bolovanja, koja su postala česta u vreme sezonskih poljoprivrednih radova, predloženo je da se uvede mogućnost kolektivnog godišnjeg odmora. Ovaj predlog ne nailazi na podršku među sindikatima.

Izvor: www.vecernjenovosti.rs, J. Ž. SKENDERIJA