Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDNACRT GRAĐANSKOG ZAKONIKA: PRAVO NA EUTANAZIJU REGULIšE SE KAO PRAVO FIZIčKOG LICA NA SAGLASNI, DOBROVOLJNI I DOSTOJANSTVENI PREKID żIVOTA, KOJI SE MOżE IZUZETNO OSTVARITI, AKO SE ISPUNE PROPISANI HUMANI, PSIHO-SOCIJALNI I MEDICINSKI USLOVI. ZLOUPOTREBA PRAVA NA EUTANAZIJU, RADI PRIBAVLJANJA NEOSNOVANE MATERIJALNE ILI DRUGE KORISTI, PREDSTAVLJAćE OSNOV ZA KRIVIčNU ODGOVORNOST


Da li je humanije održavati neizlečivog bolesnika u životu po svaku cenu ili mu omogućiti da izabere dobrovoljnu i dostojanstvenu smrt? Prednacrt Građanskog zakonika, koji je na javnoj raspravi do polovine jula 2016. godine, previđa i eutanaziju pa se postavlja pitanje da li je srpsko društvo za to spremno.

Najteži bolesnici kod nas leže na odeljenjima za palijativnu negu, a briga o njima pre svega se svodi na umanjenje bola i olakšavanje umiranja.

"Za pet-šest godina koliko u okviru našeg odeljenja funkcioniše jedinica za palijativno zbrinjavanje, mogu da kažem da se ni ja, ni bilo ko od mojih kolega nije suretao sa takvim zahtevima", rekla je dr Dragana Tadić sa KBC Bežanijska kosa.

Ubistvo iz milosrđa dozvoljeno je u Holandiji, Belgiji, Luksemburgu, Japanu, Kini, Kolumbiji, nekim američkim državama. U Francuskoj je, na primer, dopušteno duboko i neprekinuto uspavljivanje za neizlečive bolesnike.

Prednacrt Građanskog zakonika predviđa pravo na saglasni, dobrovoljni i dostojanstveni prekid života.

Podeljeni su i stručnjaci, etičari, pravnici, lekari se pozivaju na Hipokratovu zakletvu koja im, kažu, ne dozvoljava da u bilo kojim okolnostima nekom ugroze život.

"Za mene lično taj čin lišavanja života neizlečivog zaista je veoma ozbiljno pitanje. Koja je to ekspertska komisija ili skup koji će reći - njemu nema leka, mnogo se muči, hajde da mu prekratimo muke", kaže prof. dr Radan Džodić sa Instituta za onkologiju.

Ali šta u slučajevima kada medicina više ne može da pomogne u otklanjanju patnji - zato ima profesora koji nisu tako isključivi u stavu o eutanaziji.

"Da li u stvari produžavate život ili agoniju. Utoliko ja ne prihvatam taj argument ako nije iskusio tu situaciju, a većina nas koji govorimo o tome nije, možda samo ako su bili u prilici da vide svoje bližnje koji su u stravičnim bolovima - mi ne možemo da sudimo o tome", kaže prof. dr Karel Turza sa Katedre za humanističke nauke na Medicinskom fakultetu.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti("Sl. glasnik RS", br. 107/2005, 72/2009 - dr. zakon, 88/2010, 99/2010, 57/2011, 119/2012, 45/2013 - dr. zakon, 93/2014, 96/2015 i 106/2015) već sada pacijentima dozvoljava prestanak primanja terapije čak i u slučaju kada se njome spasava život. Međutim, po sadašnjem Krivičnom zakoniku("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013 i 108/2014) - ubistvo iz samilosti je kažnjivo i to zatvorom od šest meseci do pet godina. 

Izvor: Vebsajt RTS, Svetlana Janićijević, 05.02.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija