Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O POSEBNIM USLOVIMA PRODAJE ODREĐENIH NEPOKRETNOSTI U SVOJINI SRBIJE: PREDSEDNIK RS VRATIO NA PONOVNO ODLUčIVANJE


Predsednik Republike Srbije smatra da je Zakon o posebnim uslovima prodaje određenih nepokretnosti u svojini Republike Srbije u suprotnosti sa Ustavom jer predviđa da pravo na kupovinu državne imovine imaju samo njihovi zakupci.

U obrazloženju predsednika Srbije se navodi da bi "donošenjem Zakona bio povređen Ustav, koji u članu 84 predviđa da svi imaju jednak položaj na tržištu", saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.

Srpski parlament je usvojio Zakon o posebnim uslovima prodaje određenih nepokretnosti u svojini Republike Srbije 31. jula, kojim se propisuje prodaja stanova, stambenih objekata, poslovnog prostora i poslovnih zgrada, a predsednik Srbije ga je vratio na ponovno odlučivanje Skupštini Srbije.

"Zakon ne uređuje na odgovarajući način prodaju određenih nepokretnosti i zato što je u javnosti pre više od godinu dana bilo poznato da je u pripremi i da treba uzimati u zakup određenu državnu imovinu, onu koja je sada predmet prodaje", smatra Nikolić, dodaje se u saopštenju.

U obrazloženju predsednik je naveo da Zakon o javnoj svojini u članu 4. stavu 2. predviđa da "odredbe posebnih zakona kojima se uređuje režim stvari u javnoj svojini ne mogu biti u suprotnosti sa ovim zakonom”, navodi se u saopštenju.

"Odredbe Zakona o javnoj svojini, član 27 stav 1, član 29 stavovi 1 i 4 i član 35 stav 1, i sada ovlašćuju Vladu da odluči o pribavljanju i raspolaganju državnom imovinom (a to je prema članu 26 stav 1 tačka 4 i otuđenje)", piše u saopštenju.

Odredbe Zakona o javnoj svojini ovlašćuju Vladu da odluči o pribavljanju i raspolaganju na nepokretnim stvarima, kao i uslove za pribavljanje i otuđenje nepokretnosti, navodi Nikolić i podseća da je tim zakonom "predviđeno javno nadmetanje, a u posebnim uslovima, koji moraju da budu obrazloženi Aktom o ovakvom raspolaganju, stvari se mogu pribaviti ili otuđiti i neposrednom pogodbom".

Krajem avgusta izjašnjavanje o vraćenom zakonu

Skupština Srbije će se na prvoj narednoj sednici, najverovatnije poslednje nedelje u avgustu, ponovo izjasniti o Zakonu o posebnim uslovima prodaje određenih nepokretnosti u svojini Srbije, koji je predsednik Srbije Tomislav Nikolić vratio na ponovno razmatranje, rečeno je Tanjugu u republičkom parlamentu.

U Skupštini Srbije je Tanjugu potvrđeno da je stigao dopis predsednika države da je vratio na ponovno odlučivanje Zakon o posebnim uslovima prodaje određenih nepokretnosti u svojini Srbije.

Šef poslanika SNS rekao je Tanjugu da je Nikolić iskoristio ustavno pravo da ne potpiše neki zakon, navodeći da nije prvi put da jedan šef države vrati neki zakon na ponovno odlučivanje.

Obaveza parlamenta je, kako navodi, da se na prvoj narednoj sednici izjasni o tom zakonu.

"O njemu se neće ponovo raspravljati, već samo izjašnjavati. To će se dogoditi na prvoj narednoj sednici, koja će biti održana verovatno u zadnjoj nedelji avgusta", rekao je Babić.

Nekadašnji predsednik Srbije Boris Tadić je u toku svog mandata vraćao nekoliko zakona na ponovno odlučivanje - svojevremeno je odbio da potpiše zakone o vladi i o radu (2005), radiodifuziji (2006) i Zakon o porezu (2011).

Prema Ustavu Srbije, predsednik Republike je dužan da najkasnije u roku od 15 dana od dana izglasavanja zakona, odnosno najkasnije u roku od sedam dana ako je zakon donet po hitnom postupku, donese ukaz o proglašenju zakona ili da zakon, uz pismeno obrazloženje, vrati Narodnoj skupštini na ponovno odlučivanje.

Ako Narodna skupština odluči da ponovo glasa o zakonu koji je predsednik vratio, zakon se izglasava većinom od ukupnog broja poslanika.

Predsednik Republike je dužan da proglasi ponovno izglasani zakon, a ukoliko ne donese ukaz o proglašenju zakona u Ustavom predviđenom roku, ukaz donosi predsednik Narodne skupštine.

Tu problematiku uređuje i skupštinski Poslovnik o radu, u kome se navodi da se o vraćenom zakonu odlučuje na prvoj narednoj sednici parlamenta.

Ako predsednik Republike, u Ustavom utvrđenom roku, ne donese ukaz o proglašenju zakona, niti zahteva da Narodna skupština ponovo glasa o zakonu koji je donela, zakon proglašava predsednik Narodne skupštine, kaže Poslovnik.

Parlament je taj zakon usvojio 31. jula i njime je predviđeno da će država u narednom periodu u okviru najavljene prodaje državnih nepokretnosti ponuditi poslovne prostore i stanove, koji su već dati u zakup i nisu nužni za funkcionisanje države, ali ne i diplomatska predstavništva.

Ministar finansija Dušan Vujović je, obrazlažući taj zakon, rekao da se očekuje da će država prodajom državnih nepokretnosti ostvariti prihod u vrednosti od oko 30 do 40 miliona evra, kao i da novac od prodaje državnih nepokretnosti sigurno neće otići u tekuću potrošnju.

Opozicija je u raspravi kritikovala predložena rešenja, smatrajući da vlast prodajom nepokretnosti u državnom vlasništvu zapravo prodaje "porodično blago" zarad partijskih interesa, dok su posalnici većine ukazali da izvori prihoda neće otići u tekuću potrošnju i da će sredstava biti usmerena na ostvarenje strateških ciljeva.

Izvor: Tanjug, 06.08.2015.