Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

UDRUŽENJE TUŽILACA SRBIJE NA SAVETOVANJU O REFORMI KRIVIČNOG PRAVA: OSNIVANJE PRAVOSUDNE POLICIJE


U nekim evropskim dražavama javni tužilac je istovremeno i šef „pravosudne policije” koju i Srbija želi da osnuje

– Tužioci u Srbiji već godinama podržavaju ovu ideju. Takva rešenja pokazala su se delotvornim u mnogim evropskim zemljama. Javni tužilac u Švajcarskoj je istovremeno i šef pravosudne policije. U Belgiji su pojedini delovi policije u sastavu javnog tužilaštva, a u Italiji su pojedine policijske jedinice pod neposrednom komandom starešine tužilaštva. U Francuskoj postoji pravosudna policija, a u Španiji je policija odgovorna tužiocu za otkrivanje krivičnih dela i prikupljanje dokaza. Kod nas policajac odgovara svom starešini, a u stvari radi za javnog tužioca – kaže za „Politiku” dr Goran Ilić, predsednik Udruženja tužilaca Srbije i zamenik republičkog javnog tužioca.

Zanimljivo je rešenje u Hrvatskoj, gde postoje islednici koji su policajci, ali im ovlašćenje za prikupljanje dokaza i druge aktivnosti u predistražnom postupku daje tužilac.

– Tužilaštva u Hrvatskoj svake godine sastavljaju liste islednika i prosleđuju ih njihovom državnom odvjetništvu, koje vrši godišnji izbor islednika. Tako tužioci imaju uticaj na izbor policijskih kadrova koji će raditi na poslovima krivičnog gonjenja – kaže dr Ilić.

 

Uprava kriminalističke policije (UKP) mogla bi da bude izdvojena iz Ministarstva unutrašnjih poslova i da pređe u nadležnost Ministarstva pravde i državne uprave, ili pod direktan nadzor Republičkog javnog tužilaštva.

Prema ovoj koncepciji, svi unutrašnji poslovi, kao što su javna bezbednost i saobraćajna policija, ostali bi u nadležnosti MUP-a, a sve aktivnosti koje predstavljaju krivično gonjenje bile bi pod okriljem Ministarstva pravde i državne uprave. Na taj način bi se obezbedilo bolje funkcionisanje lanca koji čine policija, tužilaštvo i sud, o čemu je na Kopaoniku govorio ministar Nikola Selaković.

 

Tužioci iz cele Srbije i predsednici sudova, koji prisustvuju seminaru na Kopaoniku, komentarisali su juče izjavu ministra Selakovića o neophodnosti temeljne reforme policije. Tužioci ukazuju da se problemi u saradnji sa policijom pojavljuju svakodnevno i da im izgleda kao da se vrte u zatvorenom krugu, jer policija često ne odgovori adekvatno na njihove zahteve.

– Nema delotvorne reforme pravosuđa bez temeljne reforme policije. Imunolanac jedne države čine policija, tužilaštvo i sudstvo. Ako jedna od karika u tom lancu ne funkcioniše dobro, taj lanac puca. Džaba je svaka prethodno započeta reforma pravosuđa koja nije bila praćena reformom policije. Ako to neko dobro zna, onda to najbolje znate vi tužioci i vi sudije krivičari – rekao je Selaković.

Ministar je dodao da se na rešavanju ovog problema nije dovoljno radilo do sada, ali da to mora da bude imperativ svake buduće vlade i svakog budućeg ministarstva pravde.

– Planovi koje imamo su ambiciozni i projektovani su na srednji rok. Za tužilaštvo nam je bitno dosledno sprovođenje Zakonika o krivičnom postupku, kada je u pitanju njegov ključni deo, a to je odnos tužilaštva i policije.

  • Zaista se mora ostvariti načelo da javni tužilac rukovodi i usmerava pretkrivični postupak. Neophodno je izvršiti apsolutnu specijalizaciju tužilaštva, prvenstveno osnažiti antikoruptivna odeljenja, ali u tužilaštvima osnovati i druga odeljenja – ona za najteže zločine, krvne i seksualne delikte, porodično nasilje, ulični kriminal – saopštio je ministar.

Selaković je naglasio da tužilac danas u 21. veku više ne može da bude sam, već da mora imati iza sebe čitave timovi stručnih ljudi koji će mu pomoći u rasvetljavanju zločina i omogućiti da napiše takvu optužnicu koja najlakše vodi do osuđujuće presude, a ne do nizanja lanca oslobađajućih presuda.

  • On je najavio osnivanje posebnih policijskih jedinica, pre svega za ekonomski kriminal, ali i za druge vrste kriminala.

Osim toga, ministar Selaković je otkrio i da će do jeseni biti donet akcioni plan sa tačnim rasporedom mera i aktivnosti jačanja krivičnopravnog sistema, kako bi se uspostavio kvalitetan lanac krivičnog gonjenja koji čine policija, tužilaštvo i sud.

  • Ministarstvo pravde radi na metodologiji uspostavljanja sistema „referentnog krivičnog broja”.

Reč je o sistemu naprednog praćenja krivičnih predmeta, od podnošenja inicijalnog akta do izricanja pravnosnažne sudske presude. To će doprineti formiranju bolje kriminalne politike, koja treba da bude rezultat rada svih organa krivičnog gonjenja, ali i uspostavljanju jasne odgovornosti i kriterijuma za efikasno i stručno vođenje predmeta.

Izvor: www.vesti.rs, www.politika.rs, Aleksandra Petrović